Na praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče vladika Atanasije otkriva zašto je posvećenost i vera najvažniji put ka spasenju i kako nam primer svetitelja pokazuje kako da živimo u Božijoj svetlosti svakog dana.
Na jedan od najvažnijih praznika pravoslavne crkve, Rođenje Svetog Jovana Preteče i Krstitelja – Ivanjdan, manastir Mileševa okupio je vernike u duhovnom jedinstvu i molitvenoj radosti. Arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u Vaznesenjskom hramu, uz sasluživanje monaštva i sveštenstva, dok su monahinje sa igumanijom Akvilinom dostojanstveno odgovarale na prozbe i jektenije.
Foto: Eparhija mileševska
Doček vladike u porti Mileševe
Deca sa radošću pristupila pričešču
Među vernicima, kao i prethodnih godina, bilo je mnogo dece, koju je mitropolit Atanasije sa posebnom radošću pričestio, podsećajući na važnost duhovnog vaspitanja i rane povezanosti sa Hristom.
Verni narod je, postom i molitvom pripreman, prišao svetoj pričesti – Životvornim Telom i Krvlju Gospoda Isusa Hrista, potvrđujući svoju veru i duhovnu povezanost sa Bogom i svetiteljima. Nakon liturgije usledilo je osvećenje slavskih darova i lomljenje kolača, koje su sa ljubavlju pripremile monahinje manastira Mileševe, obeležavajući tako i porodični i duhovni značaj ovog praznika.
Vladika Atanasija: "Praznici kao prilika za podsećanje na Božje prisustvo"
U svojoj pastirskoj besedi, mitropolit Atanasije podsetio je prisutne na duboku poruku Ivanjdana i značaj svetiteljskog primera Svetog Jovana Preteče:
— Gospod nam je dao praznike kao priliku da se podsećamo na Njegovo prisustvo, na Njegovo učešće, u našem životu.
Mitropolit je istakao posvećenost Svetog Jovana:
— Sveti Jovan se pokazao time što je bio potpuno predan, i to svojom voljom, Bogu, Gospodu Hristu, i samo Njemu služio, Njegovom delu, Njegovoj misiji u svetu. A misija Gospodnja bila je spasenje sveta. I nastavlja se da bude to i dalje. Sveti Jovan, čiji rođendan danas praznujemo, svega sebe je tome posvetio, da bude sadelatelj Hristu, saradnik u tome. Da bude prvi primer koji je prihvatio da živi po tom obrascu, tom uzoru, da sobom bude ta svetlost i da ukazuje na Njega, Gospoda Hrista.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika je osveštao slavske darove
Primer roditelja Svetog Jovana kao uzor pobožnosti
Upravo taj obrazac potpunog predanja i nesebične službe Bogu predstavlja temelj koji se danas poziva i naša duhovna zajednica da sledi. Vladika Atanasije je podsetio na roditelje Svetog Jovana, Zahariju i Jelisavetu, koji su svojom pobožnošću i poverenjem u Božiju volju postali nosioci velike Božje milosti:
— Baš takve je Bog i tražio, koji sebe potpuno Bogu predaju, da budu potpuno Njegovi saradnici. Bog je onda poslao Svoga Anđela i dao tu radosnu vest baš u toj zajednici koja je bila svojom prirodom neproizvodljiva, jer nije mogla rađati, da se baš tu, Božijim posredništvom, blagodaću, blagoslovom Božijim, ispuni želja Zaharije i Jelisavete.
Foto: Eparhija mileševska
Sveta tajna pričešća
Božija zaštita i briga u pustinji
Naglašavajući Božiju brigu i zaštitu, mitropolit je istakao kako je Sveti Jovan, iako je odrastao u samoći pustinje, bio zaštićen i pod božanskom skrbi:
— Kada neko sebe potpuno poveri Bogu onda Bog vodi računa o njemu, brine o njemu. Bog je slao Anđela da se stara o malom Jovanu. On jeste odrastao u samoći ali je imao tu privilegiju da od Anđela bude čuvan i hranjen, i tako odrastao u pustinji. A on je Gospodu uzvratio kasnije svojom ljubavlju, svojom vernošću, sve vreme. Sav život je posvetio Njemu, i Gospod je činio čuda preko njega. —
Poziv na duhovno novo rođenje
Mitropolit Atanasije podvukao je da je, pored sećanja na život i delo Svetog Jovana, Ivanjdan poziv i prilika za svakog vernika na unutrašnje, duhovno rađanje:
— Sveti Jovan, prepun Duha Svetoga, još u utrobi matere svoje napunio se Duhom Svetim, ali imamo i mi razlog da se radujemo jer imamo i mi šansu da se ponovo rodimo, da ovaj dan, u tome je suština današnjeg praznika, postane i naš rođendan. Onako kako nam je uputstvo dao Sveti Jovan kada je rekao: "Pokajte se." Valja nam se ponovo roditi ili potvrditi ono rođenje koje smo započeli u Duhu Svetome, u Hristu.
Na kraju besede, mitropolit je još jednom čestitao praznik svim članovima Crkve, pozivajući na život u svetlosti i ljubavi Božijoj.
Ivanjdan u manastiru Mileševa nije bio samo slavlje prošlosti, već duboko duhovno iskustvo i podsećanje na svakodnevnu potrebu obraćenja i ponovnog rađanja u Hristu. U tišini i molitvi ovog svetog mesta, poruke mitropolita Atanasija i primer Svetog Jovana ostaju kao svetionik na putu pravoslavnog života.
Nakon značajnog boravka u Beogradu, sveta relikvija vraćena je u manastir gde vekovima osnažuje dušu srpskog naroda, uz dirljivo slovo mitropolita Atanasija o obnovi Crkve i životu u skladu sa Božanskim promisom.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Episkop šabački služio je liturgiju u hramu Sabora Srba Svetitelja i besedio o veri rimskog kapetana, smirenosti pred Bogom i čistoti duše koju Hristos traži od svakoga,
Ajeti 57:9-10 inspirišu islamske vernike da razumeju snagu svojih dela i kako materijalna sredstva i lična hrabrost grade trajni pečat u životima drugih.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla, poglavar SPC je, govoreći o isceljenju krvotočive žene i Jairovoj kćerki, poručio da se put slobode otvara onima koji se, poput njih, predaju Bogu bez straha.
Od Rаја i prvog pada, preko Isusovog posta u pustinji, do Evharistije — otac Jefrem Mets obјašnjava zašto način na koji jedemo određuje našu duhovnu јasnoću, poslushnost i sposobnost da primimo Božje darove.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Mitropolit mileševski podsetio je da se patrijarh Pavle ne pamti zbog govora, već zbog života koji je i danas putokaz -skroman, postojan i nepogrešivo okrenut Hristu.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
Na Ivanjdan, u Starom hramu u Zvorniku, mitropolit zvorničko-tuzlanski služio je liturgiju, osveštao slavski kolač, a vernima poručio da samo milosrđe, pokajanje i dela ljubavi vode ka Carstvu Božjem.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla, poglavar SPC je, govoreći o isceljenju krvotočive žene i Jairovoj kćerki, poručio da se put slobode otvara onima koji se, poput njih, predaju Bogu bez straha.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Godišnji izveštaj Opservatorije u Beču pokazuje ubistva, paljenje crkava i pravne progone, a stručnjaci upozoravaju da društvo i zakonodavci moraju reagovati da bi zaštitili verska prava.