U jednoj od najznačajnijih srpskih svetinja svečano je proslavljena ktitorska i eparhijska slava posvećena Svetom kralju Vladislavu.
U manastiru Mileševi, jednoj od najuzvišenijih svetinja srpskog naroda, 6. i 7. oktobra 2025. godine svečano je proslavljena ktitorska slava – praznik Svetog kralja Vladislava. Ova svetkovina, koja je istovremeno eparhijska slava Eparhije mileševske, slava Eparhijskog radija „Mileševa“ i crkvenog hora u Prijepolju, sabrala je veliki broj arhijereja, sveštenoslužitelja, predstavnika državnih i lokalnih institucija, kao i vernog naroda iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve.
Foto: Eparhija mileševska
Porta manastira mileševa na dan ktitorske slave
Proslavljena ktitorska i eparhijska slava Mileševe
Uoči praznika služeno je praznično bdenije kojim su načelstvovali arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije i arhiepiskop mostarsko-trebinjski i mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije. U molitvenom prisustvu više arhijereja – episkopa pakračkog i slavonskog Jovana, buenosajreskog i južno-centralnoameričkog Kirila i dioklijskog Pajsija, izaslanika mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija – Mileševa je ponovo pokazala da je duhovno središte koje povezuje vernike iz različitih krajeva sveta u zajedničkom ispovedanju vere i bratstvu u Hristu.
Foto: Eparhija mileševska
Sveštenstvo, monaštvo i mernici u sabornom hramu Mileševe
Liturgija kao središte sabranja
Na dan praznika, arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit berlinski i nemački Ruske zagranične crkve Marko, uz sasluženje više arhiepiskopa i episkopa. Vernici, zajedno sa predstavnicima državnih i crkvenih institucija – među kojima su bili i predstavnici Vojske Srbije, Vlade i Skupštine Crne Gore – učestvovali su u ovom sabranju koje je potvrdilo jedinstvo Crkve i zajedništvo naroda u veri Svetog Save i njegovog naslednika, Svetog kralja Vladislava.
Foto: Eparhija mileševska
U besedi nakon pročitanog jevanđelskog odeljka, episkop pakračko-slavonski Jovan podsetio je prisutne na duboki zavet koji je Sveti kralj Vladislav ostavio srpskom narodu:
– Sveti kralj Vladislav je podigao manastir Mileševu da ovde počiva telo Svetog Save, kao večni zavet, kao Kovčeg Zaveta da nas podseća na Zavet koji smo mi kao narod sklopili sa Bogom. Bilo ono spaljeno ili ne bilo spaljeno, Sveti Sava ovde počiva, kao rascvetali štap Aronov, koji nas podseća na carsko sveštenstvo, rekao je vladika Jovan.
Foto: Eparhija mileševska
Slavski darovi
Reč domaćina i duhovni poziv mitropolita Atanasija
Po završetku Božanske liturgije, osveštani su slavski darovi i prelomljen slavski kolač, koje je pripremilo sestrinstvo manastira Mileševe na čelu sa igumanijom Akvilinom. Domaćin sabranja, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije, pozdravio je sve prisutne i podsetio da Crkva, kroz vekove, pokazuje svoju punoću i snagu:
– Crkva ubedljivo projavljuje svoje najosnovnije osobine. Ona pokazuje ubedljivo da je Jedna, Hristova, Sveta, Saborna, Vaseljenska, Nepobediva, Večna, Životvorna, rekao je mitropolit Atanasije.
Mitropolit je istakao da se ove godine obeležavaju dva velika jubileja – 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora i 850 godina od rođenja Svetog Save:
– Prvi vaseljenski sabor nam je dao Simvol Vere koji i danas čitamo na Božanskoj Liturgiji. To je naša umna, duhovna zastava. Pozvani smo da taj tekst češće u toku dana čitamo, obraćajući i um i srce Bogu, poručio je mitropolit Atanasije.
Na njegov poziv, mitropolit berlinski i nemački Marko uputio je srdačne reči sabranima, čestitavši slavu i zahvalivši se na bratskoj ljubavi i gostoprimstvu koje je doživeo u Mileševi.
Državna ceremonija i trpeza ljubavi
Po završetku liturgije, u Sabornom hramu manastira Mileševe održana je državna ceremonija posvećena Svetom kralju Vladislavu. Delegacije Vojske Republike Srbije, kao i predstavnici državnih institucija Srbije i Crne Gore, poklonili su se grobu i moštima svetog kralja, a za njima su to učinili i svi učesnici evharistijskog sabranja.
Praznični dan upotpunjen je kulturno-umetničkim programom u kojem su nastupili Ansambl „Venac“ iz Gračanice, glumci, pevači i čuvari narodne tradicije. Sve je završeno trpezom ljubavi – zajedničkim obedom kao izrazom radosti, zahvalnosti i jedinstva u Gospodu, kojim je okončano proslavljanje ktitorske slave manastira Mileševe i sećanje na njenog svetog ktitora, kralja Vladislava, čije delo i danas svedoči o neugasloj veri i trajnom zavetu srpskog naroda pred Bogom.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
U prisustvu vernog naroda, mitropolit Atanasije osveštao je obnovljene krstove Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Mileševi, podsećajući da oni nisu samo ukras, već večni znak Hristove ljubavi i Golgotske žrtve.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je patrijarhu moskovskom i cele Rusije toplu čestitku povodom imendana, poželeo mu mudrost, snagu i Božji blagoslov i podsetio na značaj Svetog Kirila za duhovni život slovenskih naroda.
Dok Crkva slavi Svetog Kirila i Metodija, patrijarhu moskovskom i cele Rusije upućene su čestitke koje su otvorile pitanje uloge vere u očuvanju društvenog jedinstva i kulturnog kontinuiteta u Rusiji.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Više od sedam vekova traje sećanje na povratak prvog srpskog arhiepiskopa u Mileševu, događaj koji je postao simbol duhovnog jedinstva i istorijskog pamćenja srpskog naroda.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je patrijarhu moskovskom i cele Rusije toplu čestitku povodom imendana, poželeo mu mudrost, snagu i Božji blagoslov i podsetio na značaj Svetog Kirila za duhovni život slovenskih naroda.
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
U Bogosloviju je došao jedan od najpoštovanijih svetogorskih duhovnika, donoseći blagoslov iz manastira Vatopeda i snažne poruke o veri, molitvi i putu Svetog Save.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
U besedi za nedelju 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači delovanje Duha Božjeg kao silu koja ne ostavlja prostor za neutralnost, već vodi čoveka kroz unutrašnju nužnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Ćirila i Metodija po starom i Svetog Simeona Divnogorca po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Duhove i spomendan Presvete Bogorodice Pomoćnice, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.