U Jevanđeljima po Marku i Jovanu nalazimo tri situacije u kojima Isus koristi pljuvačku u kontaktu s gluvonemim i slepim osobama.
U jevanđeljima Novog zaveta zabeležena su tri zanimljiva slučaja u kojima je Isus Hristos koristio pljuvačku prilikom isceljenja bolesnih.
Na prvi pogled, ovaj čin može izgledati neobično, ali prema analizi objavljenoj na hrišćanskom portalu Noviživot.net, iza toga stoji duboka simbolika i duhovna poruka.
Naime, u Jevanđeljima po Marku i Jovanu nalazimo tri situacije u kojima Isus koristi pljuvačku u kontaktu s gluvonemim i slepim osobama. U jednom slučaju dodiruje jezik gluvonemog čoveka, u drugom pljuje na oči slepca, a u trećem pravi blato od zemlje i pljuvačke, koje stavlja na oči slepog čoveka, tražeći od njega da se umije.
"Tada mu dovedoše gluvonemog čoveka i zamoliše ga da položi ruku na njega. On ga odvede na stranu iz naroda, stavi mu prste u uši i pljuvačkom mu dotače jezik." (Marko 7:32-33)
Shutterstock/godongphoto
Isus Hristos nije slučajno koristio pljuvačku prilikom isceljenja
U sledećem poglavlju, slepac je izveden iz sela:
"Uze slepog za ruku i izvede ga napolje iz sela. Zatim mu pljunu na oči, stavi ruke na njega i upita ga: "Vidiš li šta?" (Marko 8:23)
I konačno, možda najpoznatiji primer, iz Jevanđelja po Jovanu:
"Rekavši to, pljunu na zemlju i napravi blato od pljuvačke, i pomaza slepom oči blatom. I reče mu: "Idi, umij se u Siloamskoj banji". I on ode, umi se i vrati se videći." (Jovan 9:6-7)
Prema portalu Noviživot.net, ovakvi postupci nisu bili slučajni. U to vreme, ljudi su, naime, verovali da pljuvačka poseduje određena isceliteljska svojstva. Ovakvo uverenje nalazimo i u drevnim jevrejskim spisima poput Talmuda.
Isus koristi nešto što je ljudima bilo poznato, kako bi ih naveo na veru i otvorio njihovo srce za Božje delovanje.
Autor teksta objašnjava da Isus nije koristio pljuvačku zbog njenog stvarnog medicinskog efekta, već zato što je želeo da približi ljudima Božju volju za njihovo isceljenje. Mnogi bolesni tog vremena verovali su da ih je Bog odbacio i da njihova bolest predstavlja neku vrstu kazne.
Shutterstock/Wirestock Creators
Isus je koristio pljuvačku da inspiriše veru
Isus, koristeći gest koji su mogli razumeti, šalje poruku da ih Bog vidi, da ih ne odbacuje i da želi njihovo spasenje.
Posebno je značajan događaj zabeležen u devetom poglavlju jevanđelja po Jovanu, gde Isus pravi blato od pljuvačke i zemlje, i time maže oči slepom čoveku.
To se tumači da je ovde Isus namerno koristio zemlju kako bi ukazao na svoju božansku stvaralačku moć, jer je i čovek po biblijskom predanju stvoren od praha zemaljskog. Na taj način, Isus ne samo da isceljuje, već i stvara – obnavlja čoveka iznutra i spolja.
Ključna poruka ovih događaja jeste da isceljenje dolazi kroz veru. Sama pljuvačka nije činila čudo – vera u Isusa jeste. Njegov cilj nije bio samo fizičko ozdravljenje, već duhovna obnova, vera, nada i poverenje u Božju dobrotu.
U besedi za 31. petak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako predanost, molitva i veličanje Boga mogu učiniti svaki trenutak života svetim i ispunjenim Božjom milošću.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Polijevkt. Katolici ne slave veći praznik, kao ni muslimani i Jevreji.
U pouci sveca krije se oštra i neprijatno snažna opomena: vera nije privatni zaklon, već obaveza koja se prepoznaje upravo onda kada je najteže stati i reći - ovo me se tiče.
Reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o praštanju, mržnji, narodu i Božiću pretvorile su svečanu akademiju u Banjaluci u trenutak ozbiljnog preispitivanja i retko viđene sabranosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Ovo dirljivo svedočanstvo o isceljenju pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice otkriva kako su vera, molitva i tišina manastira postali spas jači od svih prognoza lekara.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
U besedi za 31. petak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako predanost, molitva i veličanje Boga mogu učiniti svaki trenutak života svetim i ispunjenim Božjom milošću.
U pouci sveca krije se oštra i neprijatno snažna opomena: vera nije privatni zaklon, već obaveza koja se prepoznaje upravo onda kada je najteže stati i reći - ovo me se tiče.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Dirljiva priča o Roniju Lokvudu, beskućniku koji je postao član jedne porodice i o decenijama ljubavi, podrške i nesebične posvećenosti koja je zauvek oblikovala njihove živote.