U OVOM SLUČAJU ĆUTANJE JE RAVNO NAJVEĆEM GREHU: Opomena Svetog Simeona Novog Bogoslovа koju ne smemo ignorisati
Ravnodušnost nije zaštita duše, upozorava svetitelj, već put ka osudi i gubitku večnog života.
Velika ruska svetiteljka ostavila je pouke o veri, molitvi i iskušenjima savremenog života, koje odjekuju kao molitva, upozorenje i uteha u vremenu u kojem mi živimo. U nastavku pročitajte Jevanđelje za 18. sredu po Duhovima, 8. oktobar.
Svakodnevno svedočimo kako savremeni pravoslavni duhovnici govore o opasnosti da zbog težine bremena života vera u mnogima slabi. Iako je živela krajem 19. i početkom 20. veka, Sveta Matrona Moskovska znala je kuda svet ide, pa je iza sebe ostavila reči u kojima možemo prepoznati obrise vremena u kojem živimo.
Matuška, kako je verni narod u Rusiji oslovljava, nije govorila da bi impresionirala ili podučavala – njene reči bile su molitva, upozorenje i uteha u isto vreme. Videla je teškoće koje dolaze i znala koliko čovek može da se izgubi kada zaboravi na veru. Njena poruka i danas podseća: vera nije puka tradicija, već snaga koja čuva dušu.
“Žao mi vas je… Dočekaćete poslednja vremena, život će postajati sve teži i teži… neizdržljivo težak. Doći će vreme i pred vas će staviti krst i hleb i reći – birajte”, govorila je Sveta Matrona Moskovska, a potom bi dodala:
“Ako narod izgubi veru u Boga, razne će ga patnje snaći. Molite se, preklinjite, pokajte se! Gospod nas neće ostaviti i sačuvaće zemlju našu. Kad se neprijatelj približava, obavezno se treba moliti. Neprijatelj nam sedi na levom ramenu, a na desnom Anđeo čuvar, i svaki ima svoju knjigu: u jednu se zapisuju naši gresi, a u drugu dobra dela.
Zaštićujte se krstom, molitvom, svetom vodicom, češćim pričešćivanjem. Pred ikonama neka gore kandila. Ne zaboravi, Bog se nikada ne da ružiti. Milost Božija je uvek sa čovekom. Molitva Bogu nikad neće propasti.”
Njene reči nisu izgubile snagu. I danas podsećaju da svet može biti težak i pun iskušenja, ali da je vera tihi oslonac koji ne napušta one koji se Bogu predaju. Krst, molitva, ikone i pričešće nisu samo običaji, već svetlost koja vodi kroz tminu. Sveta Matrona nas uči da, uprkos svemu, milost Božija prati svakog čoveka koji se iskreno obrati, pokaje i zatraži Njegovu zaštitu.
Poslanica Svetog apostola Pavla Efescima, začalo 231 (5,25-33)
25. Muževi, volite svoje žene kao što i Hristos zavole Crkvu i sebe predade za nju, 26. da je osveti, očistivši je krštenjem u vodi rečju, 27. da je stavi preda se, slavnu Crkvu, koja nema mrlje ni bore, ili što tome slično, nego da bude sveta i neporočna. 28. Tako su dužni i muževi da vole svoje žene kao svoja tela; jer koji voli svoju ženu, samoga sebe voli. 29. Jer niko nikad ne omrznu na svoje telo, nego ga hrani i neguje, kao i Gospod Crkvu.
30. Jer smo udovi tela njegova, od mesa njegova, i od kostiju njegovih. 31. Toga radi ostaviće čovek oca svoga i mater i prilepiće se ženi svojoj, i biće dvoje jedno telo. 32. Tajna je ovo velika, a ja govorim o Hristu i o Crkvi. 33. Tako i vi svaki da voli onako svoju ženu kao i sebe samoga; a žena da se boji svoga muža.
Jevanđelje po Luki, začalo 12. (4,1-15)
1. Isus pak pun Duha Svetoga vrati se sa Jordana, i bi odveden Duhom u pustinju. 2. I četrdeset dana kuša ga đavo, i ne jede ništa u te dane; i kad se oni navršiše, onda ogladne. 3. I reče mu đavo: „Ako si Sin Božiji, reci ovome kamenu da postane hleb.“ 4. I odgovori mu Isus govoreći: „Pisano je: Ne živi čovek samo o hlebu, nego o svakoj reči Božijoj.“
5. I izvede ga đavo na goru visoku i pokaza mu sva carstva ovoga sveta za tren oka. 6. I reče mu đavo: „Tebi ću dati svu vlast ovu i slavu njihovu, jer je meni predana, i kome hoću dajem je 7. Ti, dakle, ako se pokloniš preda mnom, biće sva tvoja.“ 8. I odgovarajući Isus reče mu: „Idi od mene, Satano, jer je pisano: ’Gospodu Bogu svom klanjaj se, i njemu jedinome služi’.“ 9. I odvede ga u Jerusalim i postavi ga na krilo hrama, i reče mu: „Ako si Sin Božiji, skoči odavde dole.
10. Jer je pisano da će anđelima svojim zapovediti za tebe da te sačuvaju, 11. i uzeće te na ruke da se ne spotakneš o kamen nogom svojom. 12. I odgovarajući Isus reče mu: „Kazano je: Ne kušaj Gospoda Boga svog.“ 13. I kada završi đavo sve kušanje, otide od njega za neko vreme. 14. I vrati se Isus u sili Duha u Galileju; i otide glas o njemu po svoj okolini. 15. I on učaše po sinagogama njihovim, i svi ga hvaljahu.
Ravnodušnost nije zaštita duše, upozorava svetitelj, već put ka osudi i gubitku večnog života.
Ruski svetitelj i veliki duhovnik 19. veka podseća da bez poslušnosti Bogu nema ni večne bliskosti, čak ni među najbližima.
U svetu punom brzih i popularnih rešenja, samo oni koji hrabro tragaju kroz Hrista mogu otkriti istinsku radost, spasenje i unutrašnju slobodu – a taj put nisu izabrali mnogi. U nastavku proćitajte Jevanđelja za 18. ponedeljak po Duhovima, 6. oktobar.
Kada reči lako ranjavaju, ruski svetitelj i veliki duhovnik uči nas da se vera i mir ne brane silom, već tišinom srca koje preobražava nepravdu u snagu. U nastavku proćitajte Jevanđelja za 18. utorak po Duhovima, 7. oktobar.
Veliki ruski svetitelj podseća da samo kroz smirenje i tišinu čovek otvara duhovne oči i otkriva nebeske istine, čak i u svetu punom buke i briga.
Jedan od najvećih učitelja Crkve otkriva zašto mrak dolazi kada zatvorimo oči i kako sloboda može da nas vodi ka blaženstvu ili nas ostavi da lutamo bez cilja.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
Dok tehnologija povezuje, ali ne ispunjava srca, savet svetog starca otkriva da prazninu ne uklanjamo traženjem pažnje, već darovanjem ljubavi kroz veru i brigu za bližnje.
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Prava ljubav ne bira kome će biti upućena - ona ljubi i neprijatelja, jer vidi u svakom čoveku ikonu Božiju.
U osnovi hrišćanske vere je nada u Vaskrsenje - verovanje da ćemo svi vaskrsnuti i živeti večni život u Carstvu nebeskom.
U svakodnevici često čujemo savete da se molimo — pred spavanje, pre obroka, u radosti i u nevolji. Ali da li znamo šta svaka molitva znači i zbog čega je razumevanje njenih oblika ključno za dublji duhovni život?
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Arhijerejska liturgija, beseda mitropolita Irineja i jubilej hrama od 250 godina okupili vernike, hor i predstavnike vlasti u Ratkovu.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U osnovi hrišćanske vere je nada u Vaskrsenje - verovanje da ćemo svi vaskrsnuti i živeti večni život u Carstvu nebeskom.
Otkrijte autentični recept iz 1393, rolovane šljive punjene kozjim sirom i obavijene dimljenom slaninom, spoj tradicije i neodoljivog ukusa.
U besedi za 18. utorak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na savršeno jedinstvo Svete Trojice i uči nas kako blagodat Duha Svetoga vodi vernike ka razumevanju Božje slave.