Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Kada se teška drvena vrata manastirske porte zatvore za posetiocima, u Mileševi obično ostane onaj isti, gotovo opipljivi mir koji vekovima čuva freske, kamene zidove i sećanja. Ovih dana, međutim, taj mir bio je ispunjen drugačijom vrstom razgovora: ne onim tihim, monaškim, već razgovorima o obnovi, odgovornosti i poslu koji se ne može odlagati. Više ministara Vlade Republike Srbije posetilo je manastir Mileševu i Eparhiju mileševsku, a sve uvažene goste dočekao je arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije.
Mitropolit je goste proveo kroz slojeve bogate prošlosti ove svetinje, ali razgovor se nije zaustavio na sećanjima. Od prvog trenutka bilo je jasno da je pred svima zajednička tema - kako sačuvati ono što je povereno na čuvanje i kako tu brigu pretočiti u konkretna dela. Razgovaralo se o vidovima i mogućnostima saradnje između Eparhije mileševske i ministarstava, uz želju domaćina da se svaka dobra namera pretoči u trajnu korist za svetinju i čitav kraj.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije dočekao je ministra Selakovića
Svetinja koja traži i vreme i strpljenje
Ministar kulture Nikola Selaković sa mitropolitom Atanasijem posebno se zadržao u Sabornom hramu Vaznesenja Gospodnjeg. Vladika mu je pokazao šta je do sada urađeno na obnovi i zaštiti hrama, uz podsećanje da je Ministarstvo kulture u tome imalo značajnu, često i presudnu ulogu. Crkva je živi organizam i tom organizmu je potrebno ne samo da se planira i gradi nego i da se obnavlja, a današnjoj generaciji pripala je jednako časna obaveza - da sačuva ono što su preci podigli sa retkom veštinom i verom.
U ovom trenutku radovi su, zbog vremenskih uslova, u prekidu, ali sa prvim toplijim danima nastaviće se zamena krovnog pokrivača, koja je već skoro napola završena. Osim krova, neophodan je i nastavak radova na hidroizolaciji unutrašnjosti hrama, kako bi dragocene freske bile sačuvane od propadanja.
Foto: Eparhija mileševska
Predstavnici Eparhije i ministar Dačić razmenili su darove
Saglasnost da nema više odlaganja
Obilaskom trenutnog stanja, ministar Selaković se u potpunosti saglasio da je nastavak započetih radova ne samo potreban, već i hitan. Razgovor se potom proširio i na druge svetinje Mileševske eparhije – njihovo stanje, potrebe zaštite i načine na koje Ministarstvo kulture može da pomogne, kao što je to činilo i ranije.
Mitropolit Atanasije ukazao je na još nekoliko starih manastira čija je obnova u toku ili se planira u skorije vreme, zahvalio na interesovanju i spremnosti za pomoć, a susret je nastavljen u manastirskoj gostoprimnici.
Riznica kao svedok vekova i stradanja
Manastir Mileševu posetio je i ministar bez portfelja zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i za oblast društvenog položaja Crkve u zemlji i inostranstvu Nenad Popović sa saradnicima. Predvođeni mitropolitom Atanasijem, obišli su Saborni hram, a potom i manastirsku riznicu, gde im je monahinja Paraskeva predstavila najvrednije eksponate - tihe svedoke bogate, ali i burne prošlosti ove svetinje i čitave Eparhije mileševske.
U manastirskom salonu razgovor je nastavljen u srdačnoj atmosferi, uz razmenu mišljenja o potrebama manastira, mogućnostima pomoći i zajedničkom delovanju u cilju očuvanja i zaštite materijalnih vrednosti Mileševe.
U Mileševu je boravio i ministar policije Ivica Dačić, u pratnji saradnika, kao i predsednika Opštine Prijepolje Drago Popadić sa članovima opštinske uprave i načelnik Policijske uprave Prijepolje Željko Kuburović sa saradnicima. Mitropolit Atanasije ih je srdačno dočekao, uveo u Saborni hram i pokazao njegove znamenitosti, a potom su razgovor nastavili u manastirskom salonu. U prijatnom susretu prisetili su se i nekih davnih vremena, zajedničkih prijatelja i poznanstava.
Svesni u kakav ugledan dom dolaze, ministar Dačić i njegovi saradnici doneli su prigodne poklone za manastir, mitropolita Atanasija, igumaniju Akvilinu i protojereja-stavrofora Nikolu Perkovića, dok su domaćini uzvratili skromnim, ali pažljivo odabranim darovima.
Nakon razmene poklona, ministar Dačić i mitropolit Atanasije posetili su i umirovljenog episkopa mileševskog Filareta, koji zbog narušenog zdravlja nije mogao da se pridruži susretu. Ta kratka, ali topla poseta dala je celom danu dodatnu, ljudsku notu.
Na rastanku, mitropolit Atanasije je svim gostima poželeo srećan put i Božiji blagoslov u budućem radu, uz želju da Mileševa i Eparhija mileševska ne budu samo mesto protokolarnih poseta, već prostor trajne saradnje. Jer, kako je tokom ovih susreta postalo jasno, briga o svetinjama nije pitanje jednog resora ili jedne generacije – to je posao koji se preuzima na sebe kao zavet.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
U prisustvu vernog naroda, mitropolit Atanasije osveštao je obnovljene krstove Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Mileševi, podsećajući da oni nisu samo ukras, već večni znak Hristove ljubavi i Golgotske žrtve.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Mitropolit mileševski podsetio je da se patrijarh Pavle ne pamti zbog govora, već zbog života koji je i danas putokaz -skroman, postojan i nepogrešivo okrenut Hristu.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
U manastiru Mileševa dogodio se susret ispunjen emocijama i duhovnom toplinom – mitropolit Atanasije je s radošću poželeo dobrodošlicu episkopu Filaretu, koji se vraća u svetinju gde je služio Bogu i narodu.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče vladika Atanasije otkriva zašto je posvećenost i vera najvažniji put ka spasenju i kako nam primer svetitelja pokazuje kako da živimo u Božijoj svetlosti svakog dana.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Posle istupa načelnika Odeljenja bezbednosti u Beranama Željka Babovića, Eparhija tvrdi da je javnost dovedena u zabludu, detaljno objašnjava šta se zaista dogodilo u Manastiru Đurđevi Stupovi i ukazuje na širi problem bezbednosti građana.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.