Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Kada se teška drvena vrata manastirske porte zatvore za posetiocima, u Mileševi obično ostane onaj isti, gotovo opipljivi mir koji vekovima čuva freske, kamene zidove i sećanja. Ovih dana, međutim, taj mir bio je ispunjen drugačijom vrstom razgovora: ne onim tihim, monaškim, već razgovorima o obnovi, odgovornosti i poslu koji se ne može odlagati. Više ministara Vlade Republike Srbije posetilo je manastir Mileševu i Eparhiju mileševsku, a sve uvažene goste dočekao je arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije.
Mitropolit je goste proveo kroz slojeve bogate prošlosti ove svetinje, ali razgovor se nije zaustavio na sećanjima. Od prvog trenutka bilo je jasno da je pred svima zajednička tema - kako sačuvati ono što je povereno na čuvanje i kako tu brigu pretočiti u konkretna dela. Razgovaralo se o vidovima i mogućnostima saradnje između Eparhije mileševske i ministarstava, uz želju domaćina da se svaka dobra namera pretoči u trajnu korist za svetinju i čitav kraj.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije dočekao je ministra Selakovića
Svetinja koja traži i vreme i strpljenje
Ministar kulture Nikola Selaković sa mitropolitom Atanasijem posebno se zadržao u Sabornom hramu Vaznesenja Gospodnjeg. Vladika mu je pokazao šta je do sada urađeno na obnovi i zaštiti hrama, uz podsećanje da je Ministarstvo kulture u tome imalo značajnu, često i presudnu ulogu. Crkva je živi organizam i tom organizmu je potrebno ne samo da se planira i gradi nego i da se obnavlja, a današnjoj generaciji pripala je jednako časna obaveza - da sačuva ono što su preci podigli sa retkom veštinom i verom.
U ovom trenutku radovi su, zbog vremenskih uslova, u prekidu, ali sa prvim toplijim danima nastaviće se zamena krovnog pokrivača, koja je već skoro napola završena. Osim krova, neophodan je i nastavak radova na hidroizolaciji unutrašnjosti hrama, kako bi dragocene freske bile sačuvane od propadanja.
Foto: Eparhija mileševska
Predstavnici Eparhije i ministar Dačić razmenili su darove
Saglasnost da nema više odlaganja
Obilaskom trenutnog stanja, ministar Selaković se u potpunosti saglasio da je nastavak započetih radova ne samo potreban, već i hitan. Razgovor se potom proširio i na druge svetinje Mileševske eparhije – njihovo stanje, potrebe zaštite i načine na koje Ministarstvo kulture može da pomogne, kao što je to činilo i ranije.
Mitropolit Atanasije ukazao je na još nekoliko starih manastira čija je obnova u toku ili se planira u skorije vreme, zahvalio na interesovanju i spremnosti za pomoć, a susret je nastavljen u manastirskoj gostoprimnici.
Riznica kao svedok vekova i stradanja
Manastir Mileševu posetio je i ministar bez portfelja zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i za oblast društvenog položaja Crkve u zemlji i inostranstvu Nenad Popović sa saradnicima. Predvođeni mitropolitom Atanasijem, obišli su Saborni hram, a potom i manastirsku riznicu, gde im je monahinja Paraskeva predstavila najvrednije eksponate - tihe svedoke bogate, ali i burne prošlosti ove svetinje i čitave Eparhije mileševske.
U manastirskom salonu razgovor je nastavljen u srdačnoj atmosferi, uz razmenu mišljenja o potrebama manastira, mogućnostima pomoći i zajedničkom delovanju u cilju očuvanja i zaštite materijalnih vrednosti Mileševe.
U Mileševu je boravio i ministar policije Ivica Dačić, u pratnji saradnika, kao i predsednika Opštine Prijepolje Drago Popadić sa članovima opštinske uprave i načelnik Policijske uprave Prijepolje Željko Kuburović sa saradnicima. Mitropolit Atanasije ih je srdačno dočekao, uveo u Saborni hram i pokazao njegove znamenitosti, a potom su razgovor nastavili u manastirskom salonu. U prijatnom susretu prisetili su se i nekih davnih vremena, zajedničkih prijatelja i poznanstava.
Svesni u kakav ugledan dom dolaze, ministar Dačić i njegovi saradnici doneli su prigodne poklone za manastir, mitropolita Atanasija, igumaniju Akvilinu i protojereja-stavrofora Nikolu Perkovića, dok su domaćini uzvratili skromnim, ali pažljivo odabranim darovima.
Nakon razmene poklona, ministar Dačić i mitropolit Atanasije posetili su i umirovljenog episkopa mileševskog Filareta, koji zbog narušenog zdravlja nije mogao da se pridruži susretu. Ta kratka, ali topla poseta dala je celom danu dodatnu, ljudsku notu.
Na rastanku, mitropolit Atanasije je svim gostima poželeo srećan put i Božiji blagoslov u budućem radu, uz želju da Mileševa i Eparhija mileševska ne budu samo mesto protokolarnih poseta, već prostor trajne saradnje. Jer, kako je tokom ovih susreta postalo jasno, briga o svetinjama nije pitanje jednog resora ili jedne generacije – to je posao koji se preuzima na sebe kao zavet.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
U prisustvu vernog naroda, mitropolit Atanasije osveštao je obnovljene krstove Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Mileševi, podsećajući da oni nisu samo ukras, već večni znak Hristove ljubavi i Golgotske žrtve.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Mitropolit mileševski podsetio je da se patrijarh Pavle ne pamti zbog govora, već zbog života koji je i danas putokaz -skroman, postojan i nepogrešivo okrenut Hristu.
U besedi za subotu 15. Sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako su proročanstva najavljivala Hristov dolazak, dok je Njegova prava priroda ostala nedokučiva onima koji nisu prepoznali Cara slave.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Avtonom. Katolička crkva obeležava Presveto Ime Marijino, dok Jevreji danas slave prvi dan Roš Hašane, a muslimani počinju mesec rebiul-ahir.
Trud, molitva i podvig imaju svoje mesto, ali bez Božje blagodati ono što je posejano u srcu može ostati jalovo, dok se čak i vrlina može pretvoriti u novu priliku za gordost i samoljublje.
U sabornom hramu manastira Mileševa hramovna slava okupila je veliki broj vernika, dece i gostiju iz javnog života, dok su svečana liturgija i beseda o životu jačem od smrti pretvorile Spasovdan u snažno duhovno sabranje koje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
U manastiru Mileševa dogodio se susret ispunjen emocijama i duhovnom toplinom – mitropolit Atanasije je s radošću poželeo dobrodošlicu episkopu Filaretu, koji se vraća u svetinju gde je služio Bogu i narodu.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
Posle ocene odlazećeg poglavara Islamske zajednice u BiH da je beseda patrijarha Porfirija „ponovo otvorila“ ratne rane, episkop bihaćko-petrovački odgovorio je autorskim tekstom.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.