Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
U Patrijaršijskoj crkvi Svetog Georgija na Fanaru, mestu gde vekovima odjekuje autentična pravoslavna molitva, 20. jula dogodio se prizor koji je za mnoge bio nezamisliv: američki kardinal Džozef Tobin pročitao je Simvol vere zajedno s pravoslavnim sveštenstvom.
Patrijarh Vartolomej ga oslovio titulom "Visokopreosvećeni"
Dok je arhiepiskop američki Elpidofor služio Božanstvenu liturgiju, a patrijarh carigradski Vartolomej se obraćao kardinalu Tobinu titulom "Visokopreosvećeni" – izrazom koji pravoslavna crkva koristi isključivo za svoje arhijereje – mnogi vernici i teolozi ostali su zatečeni.
IMAGO / imago stock&people / Profimedia
Kardinal Džozef Tobin
Kako piše Savez pravoslavnih novinara, čitanje Simvola vere od strane katoličkog prelata pokrenulo je ozbiljna kanonska pitanja.
Kršenje liturgijskog poretka i zamagljivanje granica
Sa pravoslavne strane, ovakav čin predstavlja kršenje liturgijskog poretka: učešće u molitvenom činu osobe koja ne pripada pravoslavnoj crkvi stvara kanonsku neodređenost, jer za takvu praksu ne postoji jasno teološko opravdanje. Osim toga, otvara se pitanje mogućih budućih presedana, koji bi mogli da dovedu do zamagljivanja granica između konfesija.
Ni katolička strana nije ostala bez svojih dilema. U katoličkom kanonskom pravu, učešće u službama koje se smatraju „raskolničkim“ predstavlja problem, dok s dogmatskog aspekta dodatnu nedoumicu izaziva činjenica da je kardinal Tobin pročitao Simvol vere bez čuvenog „filioque“, reči koje su vekovima jedno od ključnih razilaženja između pravoslavnih i rimokatolika.
Dijalog ljubavi ili korak ka raskolu?
Kardinal Tobin boravio je u Carigradu u okviru tekućeg „dijaloga ljubavi“ između Fanara i Vatikana, zajedno s arhiepiskopom Elpidoforom. Međutim, ostaje pitanje – da li dijalog mora da znači i menjanje liturgijske prakse u samom srcu pravoslavlja? Ili je ovo korak ka još većim raskolima među onima koji bi, makar formalno, trebalo da budu čuvari predanja?
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
U smrtonosnom napadu tokom nedeljne službe u baptističkom hramu u Leksingtonu ubijene su dve žene, dok je napadač, koji je ranije pucao na policajca i oteo vozilo, likvidiran na licu mesta – motiv još ostaje misterija, a arhiepiskop Amerike uputio je potresnu poruku utehe.
Poglavar Carigradske patrijaršije stiže u Vašington i Njujork, gde će razgovarati o slobodi vere, zaštiti prirode i ulozi Pravoslavlja u savremenom svetu, ali i večerati sa najmoćnijim ljudima američke diplomatije.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.