Poglavar Carigradske patrijaršije stiže u Vašington i Njujork, gde će razgovarati o slobodi vere, zaštiti prirode i ulozi Pravoslavlja u savremenom svetu, ali i večerati sa najmoćnijim ljudima američke diplomatije.
Veliki značaj imaće predstojeći zvanični susret patrijarha carigradskog Vartolomeja sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, koji bi – ukoliko Gospod dopusti i ne bude neočekivanih promena – trebalo da se održi u utorak, 16. septembra, u Beloj kući.
Poseta Patrijarha Sjedinjenim Američkim Državama, koja će trajati od 15. do 25. septembra, dobija snažan međunarodni karakter, budući da je ispunjena nizom značajnih događaja i susreta na duhovnom, političkom i ekološkom planu.
Njegov dolazak biće preko vojne baze Endrjuz u Vašingtonu, gde će ga dočekati delegacija Grčke pravoslavne arhiepiskopije Amerike, na čelu sa arhiepiskopom Elpidoforom, koji će Patrijarha pratiti na susret sa Donaldom Trampom.
Ova poseta podudara se sa nedavnom objavom da je Carigradski patrijarh dobitnik Templetonove nagrade, jednog od najuglednijih međunarodnih priznanja u oblasti religijske misli i duhovnosti. Templetonova fondacija nagradila ga je za njegovu pionirsku ulogu u povezivanju nauke i vere, kao i za njegovu nepokolebljivu posvećenost očuvanju Tvorčevog stvaranja i zalaganju za saradnju među različitim verskim zajednicama radi zaštite životne sredine.
Patrijarh Vartolomej u međunarodnim krugovima poznat je i kao „Zeleni Patrijarh“ zbog brojnih inicijativa u oblasti ekološke odgovornosti, što je već izazvalo interesovanje organizacija poput Ujedinjenih nacija i Evropske komisije.
Značajni susreti sa kongresmenima i diplomatama
Tokom boravka u Vašingtonu, Carigradski patrijarh imaće važne diplomatske susrete sa članovima Kongresa, Senata i predstavnicima Stejt departmenta. Očekuje se da će razgovori biti usmereni na pitanja verskih sloboda, zaštite prava manjina, kao i na očuvanje međunarodnog ugleda Carigradskog prestola u svetu prepunom izazova i tenzija.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Donald Tramp sa vladikom Elpidoforom
Bogosluženja i nastupi u Njujorku
Prema zvaničnom saopštenju Grčke pravoslavne arhiepiskopije Amerike, 17. septembra patrijarh će služiti doksologiji u hramu Svete Katarine u Falls Churchu, dok će narednog dana otputovati u Njujork, gde će služiti doksologiju u hramu Svetog Nikole na Ground Zero-u, nacionalnom svetilištu SAD, koje predstavlja simbol pravoslavnog prisustva i molitvenog sećanja na stradanje 11. septembra.
Posebno značajan biće njegov govor u Savetu za međunarodne odnose (CFR) u petak, 19. septembra, gde će govoriti o ulozi pravoslavlja u savremenom svetu, duhovnosti, miru i budućnosti verske diplomatije. Njegovo izlaganje biće prenošeno putem digitalnih kanala CFR-a i očekuje se da će izazvati veliko međunarodno interesovanje.
Wikipedia/Pres služba
Patrijarh Vartolomej
Susreti sa omladinom i svečana večera u njegovu čast
Iste večeri, patrijarh Vartolomej imaće poseban susret sa predstavnicima omladine iz Njujorka i Nju Džersija, u cilju jačanja pravoslavnog identiteta među mladima u Americi. Nakon toga, prisustvovaće svečanoj večeri u njegovu čast (St. Nicholas Gala) u Casa Cipriani na Menhetnu, na kojoj će se okupiti crkveni i državni zvaničnici, kao i ličnosti iz sveta diplomatije i međunarodnih odnosa.
Ova poseta patrijarha carigradskog očekuje se da pruži novi podsticaj međunarodnim kontaktima Carigradske patrijaršije, istovremeno osnažujući glas pravoslavlja na svetskoj političkoj i duhovnoj sceni.
U prvom privatnom susretu nakon ustoličenja, poglavar Rimokatoličke crkve i vaseljenski patrijarh razgovarali su o zajedničkom Vaskrsu, budućoj proslavi u Nikeji i potrebi teološkog i duhovnog zbližavanja pravoslavlja i katoličanstva.
U eri kada se sve glasnije govori o očuvanju svetootačke vere, sve češće se pominje ime patrijarha koji je početkom 20. veka zagovarao dijalog s rimokatolicima i anglikancima, ostavivši iza sebe nasleđe koje se ne slavi, već preispituje.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
Poglavar Carigradske patrijaršije je tokom liturgije uputio potresan apel za mir u svetu, pozivajući na prekid neprijateljstava u Ukrajini, Gazi, Siriji i drugim ratom razorenim krajevima.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Atinogena, patrijarh srpski Porfirije poručio je da je snaga onih koji su se borili pre vek i po proisticala iz vere i spremnosti na žrtvu.
Početak radova blagoslovio je mitropolit mileševski Atanasije, a novi gradski prostor podsetiće buduće generacije na patrijarha Varnavu Rosića, rođenog Pljevljaka koji je predvodio SPC u burnim istorijskim vremenima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U sedištu Grčke pravoslavne arhiepiskopije Amerike u Njujorku, Micotakis i Vartolomej razgovarali o misiji Crkve, podršci Grčke i izazovima savremenog pravoslavlja.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
U besedi za sredu 9. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećem daru koji čovek može da primi i objašnjava kako se kroz Hrista otvara put ka životu koji prevazilazi sve prolazno.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Nakon decenija ćutanja, na jednom od prvih srpskih stratišta u Istočnoj Bosni prvi put je služen pomen žrtvama, među kojima su bili i sveštenici koji su ostali uz svoj narod do smrti.
U besedi za sredu 9. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećem daru koji čovek može da primi i objašnjava kako se kroz Hrista otvara put ka životu koji prevazilazi sve prolazno.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Atinogena po starom kalendaru i Svetog mučenika Kalinika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Marte, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.