Handout / AFP / ProfimediaDelegacije pravoslavnih crkvana na ustoličenju pape Lava XIV
U prvom privatnom susretu nakon ustoličenja, poglavar Rimokatoličke crkve i vaseljenski patrijarh razgovarali su o zajedničkom Vaskrsu, budućoj proslavi u Nikeji i potrebi teološkog i duhovnog zbližavanja pravoslavlja i katoličanstva.
Prvi susret novoizabranog pape Lava XIV sa poglavarom jedne pravoslavne crkve desio se dan nakon svečanog ustoličenja pontifikata, naslednika pape Franje. Novi papa Lav XIV i patrijarh Vartolomej susreli su se u Vatikanu u atmosferi učtivosti, poštovanja i – dobrih namera.
Na ustoličenju pape Lava XIV u nedelju, prisustvovalo je nekoliko delegacija pomesnih pravoslavnih crkava i dvojica patrijarha: jerusalimski Teofil i carigradski Vartolomej. Međutim, jedino je patrijarh Vartolomej imao i bilateralni susret sa novim papom, u nameri da nastavi ekumenske razgovore koje je započeo sa prethodnim papom Franjom.
Valeria Ferraro / AFP / Profimedia
Delegacije pravoslavnih crkvana na ustoličenju pape Lava XIV
Ignorišući otvoreno protivljenje ekumenizmu većine pravoslavnog sveta, patrijarh Vartolomej nastavlja svoju misiju, čiji krajnji cilj jeste ujedinjenje pravoslavlja i rimokatoličanstva, a početna tačka trebalo bi da bude zajednička proslava Vaskrsa, koji je ove godine proslavljen istog datuma i po pravoslavnom i po katoličkom kalendaru.
Tokom susreta, patrijarh carigradski Vartolomej uputio je iskrene čestitke novom pontifiku, darujući mu simbolične poklone i izdanja Vaseljenske patrijaršije, naglašavajući potrebu očuvanja teološkog kontinuiteta i duhovnog opštenja između dveju Crkava. Papa je, sa svoje strane, istakao da u patrijarhu Vartolomeju vidi – brata, i ocenio susret kao – blagosloveni početak dijaloga i jedinstva.
Nikeja – tačka oslonca i oživljavanje jedne istorijske inicijative
Pažnja je sada usmerena ka Nikeji u Vitiniji, gde je pokojni papa Franja, zajedno sa patrijarhom Vartolomejem, planirao simboličan susret povodom 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora. Novi papa, upitan prošle sedmice o tome, jasno je izjavio: – Susret će se održati. Pripremamo ga sa molitvom i odgovornošću.
Za Carigradsku patrijaršiju, Nikeja predstavlja mesto teološkog produbljivanja i crkvenog sećanja.
Credit: Alberto PIZZOLI / AFP / Profimedia
Papa Lav XIV
Prve izjave pape i duh suživota
U govoru prilikom ustoličenja, papa Lav XIV govorio je o Božijoj ljubavi, naglašavajući da je ta ljubav – bez proračuna, bez granica i bez interesa. Sa smirenošću je poručio: – Izabran sam bez ikakve vrednosti – ovde sam da služim, a ne da zapovedam – dajući time ton svojoj papinskoj službi.
Papa Lav XIV je jasno rekao da su prioriteti Rimokatoličke crkve mir, suživot i približavanje – sestrinskim Crkvama – ponovo upotrebljavajući izraz koji je kroz istoriju izazivao i teološke rasprave i nade.
Međureligijski dijalog i prvi kontakti
Jutros je papa primio predstavnike drugih hrišćanskih veroispovesti i religija, predstavljajući se kao miroljubiv i otvoren za dijalog. Poseban značaj pridaje se sazivanju novog odbora za – usmeravanje dijaloga – u saradnji sa Papinskim savetom za jedinstvo hrišćana, sa ciljem uspostavljanja novih temelja komunikacije.
U besedi posle liturgije, patrijarh carigradski podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimu, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
Obraćajući se rimokatoličkim i anglikanskim hodočasnicima, patrijarh Vartolomej govorio je o neostvarenim snovima ekumenskog dijaloga, nadajući se da će novi papa nastaviti putem jedinstva – iako većina pravoslavnih to ne vidi kao put koji vodi u pravcu istine.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.