U besedi posle liturgije, patrijarh carigradski podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimu, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu.
Tokom molitvenog pomena i obeležavanja Svetog Nikole, koji se u Carigradskoj patrijaršiji proslavlja 6. decembra prema novom kalendaru, patrijarh Vartolomej izrazio je nameru da pojača napore u cilju uspostavljanja zajedničkog proslavljanja Vaskrsa između pravoslavne i Rimokatoličke crkve.
U hramu Svetog Nikole u Dživaliju služena je Sveta Liturgija, a u besedi koja je usledila patrijarh je posebno istakao istorijski doprinos ovog hrama u odnosima između dve Crkve. Prisustvo patrijarha Vartolomeja u ovom istorijskom hramu poslužilo je kao snažna poruka dijaloga i pomirenja.
Wikimedia/Pieter Jongerhuis for Anefo
Blaženopočivši patrijarh carigradski Antigora
Patrijarh je podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimokatoličkoj crkvi, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu. Istakao je i značajne događaje poslednjih decenija, poput posete pape Franje Carigradu 2014. godine, povodom pedesete godišnjice tog susreta.
Posebnu pažnju patrijarh je posvetio predstojećoj poseti pape Franje u maju 2025. godine, povodom 1700. godišnjice Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji. On je naglasio da ova godišnjica predstavlja jedinstvenu priliku za unapređenje jedinstva među hrišćanskim crkvama.
Credit: Filippo MONTEFORTE / AFP / Profimedia
Patrijarh Vartolomej i papa Franja
- Poklapanje datuma Vaskrsa 2025. godine za Istok i Zapad pruža nam 'zlatnu priliku' za zajedničko proslavljanje, što može biti odlučujući korak ka ostvarenju jedinstva - istakao je patrijarh Vartolomej, prenosi grčki sajt vimaorthodoxias.gr.
On je objasnio da se pitanje zajedničkog proslavljanja Vaskrsa zasniva na drevnim crkvenim kanonima koji propisuju način izračunavanja ovog datuma. Takođe je naglasio zahvalnost za neprekidnu podršku papa – od Pavla VI do Franje – po pitanju jedinstva, podvlačeći da ovaj napor odgovara molitvama Crkve „za jedinstvo svih.“
Cemal Yurttas / AFP / Profimedia
Patrijarh Vartolomej
Njegova beseda izazvala je snažan odjek u zajednici Dživalija, predstavljajući poruku nade i izazova za savremeno hrišćanstvo. Iako inicijativa izaziva oprečne reakcije među pravoslavnim crkvama, praznovanje Svetog Nikole – sveca poštovanog i na Istoku i na Zapadu – pružilo je idealan okvir za obnovu ovog poduhvata.
Patrijarh je zaključio svoje obraćanje izrazivši optimizam da je jedinstvo moguće, ukoliko postoji uzajamno poštovanje i spremnost za saradnju. Njegova poruka podseća da, uprkos istorijskim razlikama, jedinstveno svedočenje hrišćanske vere može biti ostvareno putem dijaloga i uzajamnog razumevanja.
Predlog za istovremeno slavlje najvećeg hrišćanskog praznika pravoslavne i katoličke crkve podstakao je ozbiljne rasprave o očuvanju tradicije i mogućim posledicama na verski identitet pravoslavnih vernika.
Inicijativa za zajedničko praznovanje najvažnijeg hrišćanskog praznika između pravoslavnih i rimokatolika otvorio je raspravu o očuvanju vekovne tradicije. Dok Carigradska patrijaršija vidi priliku za približavanje, ostale pomesne pravoslavne crkve upozoravaju na moguće narušavanje duhovnog identiteta.
Inicijativa za zajedničko praznovanje Vaskrsa između pravoslavnih i rimokatolika 2025. godine izazvala je raspravu o očuvanju pravoslavne tradicije. Episkop bihaćko-petrovački prvi od srpskih arhijereja javno istupio, izražavajući zabrinutost zbog mogućih posledica ovakvog koraka.
Dok su patrijarsi širom pravoslavnog sveta poslali reči podrške i molitve za žrtve nesreće u Srbiji, carigradski patrijarh uputio je saučešće Španiji zbog poplava, ali ne i srpskom narodu. Da li iza ovog ćutanja postoji dublja poruka ili je reč o propustu u trenucima kada bi izraz solidarnosti bio znak bratske bliskosti?
Mitropolit zaporoški i melitopoljski osvetljava planove ukrajinskih vlasti koji vode ka uništenju Ukrajinske pravoslavne crkve i njenom spajanju sa Ukrajinskom grkokatoličkom crkvom, dok istovremeno otkriva širu strategiju koju predvode Papa Franja i carigradski patrijarh Vartolomej.
Na praznik Svetog Andreja, kojeg Carigradska patrijaršija obeležava 30. novembra, papinska delegacija predvođena kardinalom Kočom i patrijarh Vartolomej obnovili su zajednički duh ekumenskog dijaloga.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.