U besedi posle liturgije, patrijarh carigradski podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimu, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu.
Tokom molitvenog pomena i obeležavanja Svetog Nikole, koji se u Carigradskoj patrijaršiji proslavlja 6. decembra prema novom kalendaru, patrijarh Vartolomej izrazio je nameru da pojača napore u cilju uspostavljanja zajedničkog proslavljanja Vaskrsa između pravoslavne i Rimokatoličke crkve.
U hramu Svetog Nikole u Dživaliju služena je Sveta Liturgija, a u besedi koja je usledila patrijarh je posebno istakao istorijski doprinos ovog hrama u odnosima između dve Crkve. Prisustvo patrijarha Vartolomeja u ovom istorijskom hramu poslužilo je kao snažna poruka dijaloga i pomirenja.
Wikimedia/Pieter Jongerhuis for Anefo
Blaženopočivši patrijarh carigradski Antigora
Patrijarh je podsetio na izjavu svog prethodnika, patrijarha Atinagore, iz 1963. godine o približavanju Rimokatoličkoj crkvi, kao i na njegov istorijski susret sa papom Pavlom VI u Jerusalimu 1964. godine, koji je označio prekretnicu u međuhrišćanskom dijalogu. Istakao je i značajne događaje poslednjih decenija, poput posete pape Franje Carigradu 2014. godine, povodom pedesete godišnjice tog susreta.
Posebnu pažnju patrijarh je posvetio predstojećoj poseti pape Franje u maju 2025. godine, povodom 1700. godišnjice Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji. On je naglasio da ova godišnjica predstavlja jedinstvenu priliku za unapređenje jedinstva među hrišćanskim crkvama.
Credit: Filippo MONTEFORTE / AFP / Profimedia
Patrijarh Vartolomej i papa Franja
- Poklapanje datuma Vaskrsa 2025. godine za Istok i Zapad pruža nam 'zlatnu priliku' za zajedničko proslavljanje, što može biti odlučujući korak ka ostvarenju jedinstva - istakao je patrijarh Vartolomej, prenosi grčki sajt vimaorthodoxias.gr.
On je objasnio da se pitanje zajedničkog proslavljanja Vaskrsa zasniva na drevnim crkvenim kanonima koji propisuju način izračunavanja ovog datuma. Takođe je naglasio zahvalnost za neprekidnu podršku papa – od Pavla VI do Franje – po pitanju jedinstva, podvlačeći da ovaj napor odgovara molitvama Crkve „za jedinstvo svih.“
Cemal Yurttas / AFP / Profimedia
Patrijarh Vartolomej
Njegova beseda izazvala je snažan odjek u zajednici Dživalija, predstavljajući poruku nade i izazova za savremeno hrišćanstvo. Iako inicijativa izaziva oprečne reakcije među pravoslavnim crkvama, praznovanje Svetog Nikole – sveca poštovanog i na Istoku i na Zapadu – pružilo je idealan okvir za obnovu ovog poduhvata.
Patrijarh je zaključio svoje obraćanje izrazivši optimizam da je jedinstvo moguće, ukoliko postoji uzajamno poštovanje i spremnost za saradnju. Njegova poruka podseća da, uprkos istorijskim razlikama, jedinstveno svedočenje hrišćanske vere može biti ostvareno putem dijaloga i uzajamnog razumevanja.
Predlog za istovremeno slavlje najvećeg hrišćanskog praznika pravoslavne i katoličke crkve podstakao je ozbiljne rasprave o očuvanju tradicije i mogućim posledicama na verski identitet pravoslavnih vernika.
Inicijativa za zajedničko praznovanje najvažnijeg hrišćanskog praznika između pravoslavnih i rimokatolika otvorio je raspravu o očuvanju vekovne tradicije. Dok Carigradska patrijaršija vidi priliku za približavanje, ostale pomesne pravoslavne crkve upozoravaju na moguće narušavanje duhovnog identiteta.
Inicijativa za zajedničko praznovanje Vaskrsa između pravoslavnih i rimokatolika 2025. godine izazvala je raspravu o očuvanju pravoslavne tradicije. Episkop bihaćko-petrovački prvi od srpskih arhijereja javno istupio, izražavajući zabrinutost zbog mogućih posledica ovakvog koraka.
Dok su patrijarsi širom pravoslavnog sveta poslali reči podrške i molitve za žrtve nesreće u Srbiji, carigradski patrijarh uputio je saučešće Španiji zbog poplava, ali ne i srpskom narodu. Da li iza ovog ćutanja postoji dublja poruka ili je reč o propustu u trenucima kada bi izraz solidarnosti bio znak bratske bliskosti?
Mitropolit zaporoški i melitopoljski osvetljava planove ukrajinskih vlasti koji vode ka uništenju Ukrajinske pravoslavne crkve i njenom spajanju sa Ukrajinskom grkokatoličkom crkvom, dok istovremeno otkriva širu strategiju koju predvode Papa Franja i carigradski patrijarh Vartolomej.
Na praznik Svetog Andreja, kojeg Carigradska patrijaršija obeležava 30. novembra, papinska delegacija predvođena kardinalom Kočom i patrijarh Vartolomej obnovili su zajednički duh ekumenskog dijaloga.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
U prvom privatnom susretu nakon ustoličenja, poglavar Rimokatoličke crkve i vaseljenski patrijarh razgovarali su o zajedničkom Vaskrsu, budućoj proslavi u Nikeji i potrebi teološkog i duhovnog zbližavanja pravoslavlja i katoličanstva.
Obraćajući se rimokatoličkim i anglikanskim hodočasnicima, patrijarh Vartolomej govorio je o neostvarenim snovima ekumenskog dijaloga, nadajući se da će novi papa nastaviti putem jedinstva – iako većina pravoslavnih to ne vidi kao put koji vodi u pravcu istine.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.