Patrijarh carigradski istakao je da su on i blaženopočivši papa Franja blisko sarađivali na tom cilju.
U besedi održanoj 11. maja 2025. godine u Crkvi Svetog Nikole u Kolonakiju, Vaseljenski patrijarh Vartolomej uputio je snažnu poruku jedinstva Rimokatoličkoj crkvi, izražavajući želju da se ponovo pokrene inicijativa za utvrđivanje zajedničkog datuma proslave Vaskrsa za sve hrišćane.
Poglavar Vaseljenske patrijaršije istakao je da su on i blaženopočivši papa Franja blisko sarađivali na tom cilju, dodajući:
- Nadamo se da će novi papa Lav XIV nastaviti ovaj trud na dobro svih vernika širom sveta, a naročito mešovitih porodica u zemljama dijaspore.
Vaseljenska patrijaršija je i ranije upućivala slične apele kako Rimokatoličkoj sinodi, tako i na međureligijskim forumima preko Svetskog saveta crkava, ali do danas nije postignuto konačno približavanje po tom pitanju.
Grčki primer i izbegavanje podele
Patrijarh Vartolomej je kao pozitivan primer naveo praksu koja se već sprovodi u Grčkoj, gde Rimokatolička crkva dopušta svojim vernicima da proslavljaju Vaskrs zajedno sa pravoslavnima. Prema njegovim rečima, to se sprovodi „bez ikakve dogmatske zabune, bez zajedničkih liturgija i uprkos napadima sumnjivih krugova.“
- To je pitanje pastirske odgovornosti, a ne teološkog spajanja - naglasio je, dajući ton pristupu koji ujedinjuje, a ne izjednačava.
Tom prilikom je predložio i da novi papa poseti istorijsku Nikeju, mesto održavanja Prvog vaseljenskog sabora, kao i da 30. novembra, na praznik Svetog apostola Andreja, poseti i Vaseljensku patrijaršiju u Fanaru.
U istoj besedi, patrijarh Vartolomej je proširio svoju teološku poruku i na politički nivo.
- Očekujemo od novog pontifeksa da doprinese miru ne samo na društvenom, već i na geopolitičkom planu - izjavio je.
Posebno se osvrnuo na potrebu da Rimokatolička crkva pomogne u rešavanju krize u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i u sprečavanju sukoba između Indije i Pakistana, ističući ulogu Crkve kao posrednika i stuba mirnog suživota. Podseća se i da je Vaseljenski patrijarh nedavno imao kontakte sa predstavnicima Ministarstva spoljnih poslova Grčke, fokusirajući se na podršku verskoj diplomatiji sa centrom u istočnom Mediteranu.
Završna poruka: "Nada za novu epohu"
- Nadam se da možemo otvoriti novu epohu u našim međusobnim odnosima - zaključio je patrijarh, šaljući poruku Vatikanu, ali i svima koji teže približavanju Istoka i Zapada uz poštovanje dogmatskih razlika.
Zajednički datum Vaskrsa jedno je od retkih pitanja koje, pod određenim uslovima, može poslužiti kao most između dve hrišćanske tradicije – sa naglaskom ne na dogmatski sinkretizam, već na pastirsku brigu i zajedničko svedočanstvo Hrista u savremenom svetu, navodi grčki sajt.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
Obraćajući se rimokatoličkim i anglikanskim hodočasnicima, patrijarh Vartolomej govorio je o neostvarenim snovima ekumenskog dijaloga, nadajući se da će novi papa nastaviti putem jedinstva – iako većina pravoslavnih to ne vidi kao put koji vodi u pravcu istine.
U duhu ljubavi i bratske solidarnosti, poglavar Srpske pravoslavne crkve čestitao je papi Lavu XIV uz molitvu za mir, jedinstvo i obnovu duhovnih vrednosti u svetu punom iskušenja.
Za današnju Ameriku, gde se vlada sve više naginje tradicionalnim vrednostima (setimo se posete katoličkog potpredsednika SAD Dž. D. Vensa Vatikanu uoči smrti pape Franje ili svakodnevnih brifinga koje Trampova sekretarka za štampu Kerolajn Livit počinje molitvom), ovo pitanje je ključno. I tu je američka levica već napravila nesrećan gaf.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.