Tanjug/Ludovic Marin/Pool via AP, AP Mikhail Klimentyev, DAVID GRAY / AFP / Profimedia
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Patrijarh carigradski Vartolomej uputio je izuzetno snažnu poruku, jer se po prvi put tako nedvosmisleno izjasnio u korist Ukrajine, nagoveštavajući kritiku nove administracije Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo obraćanje tokom liturgije u hramu Svetog Nikole u Dživaliju, u Istanbulu, nije bilo puko usputno pominjanje rata. Naprotiv, patrijarh je poslao jasnu poruku o neophodnosti ravnopravnog učešća Ukrajine u mirovnom procesu, što otvara pitanje da li njegova izjava predstavlja posrednu kritiku politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Patrijarh je održao besedu odmah nakon parastosa za Ukrajince poginule u ratu, a carigradski patrijarh nije se zadržao samo na duhovnim i humanitarnim porukama. Jasnim i odlučnim tonom naglasio je:
- Nijedna sila ne može ugasiti duh naroda koji odbija da poklekne i nijedan narod nema pravo da nameće svoju volju drugome . kazao je patrijerh Vartolomej
Obraćajući se na engleskom jeziku, patrijarh Vartolomej je istakao da međunarodna zajednica ne sme okrenuti pogled od stradanja Ukrajine, niti prihvatiti narative koji podrivaju njen suverenitet i nezavisnost. Njegove reči da „mirovni proces ne može biti nametnut spolja i da Ukrajina mora ravnopravno učestvovati“ mogu se tumačiti kao indirektan odgovor na nedavne izjave Donalda Trampa, koji je ostavio otvorenom mogućnost pregovora sa Rusijom radi okončanja rata.
Ova izjava patrijarha Vartolomeja dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica intenzivno raspravlja o perspektivama mira u Ukrajini. Predsednik Tramp, koji je 2024. godine ponovo izabran, izjavio je da može okončati rat „za 24 sata“ sporazumom koji bi, prema mišljenju političkih analitičara, verovatno podrazumevao teritorijalne ustupke Ukrajine.
Međutim, izjave carigradskog patrijarha jasno se suprotstavljaju takvom pristupu, naglašavajući da suverenitet Ukrajine nije predmet pregovora i da odluke o miru ne mogu biti donete bez saglasnosti ukrajinskog naroda.
Ova izjava otvara važno pitanje: kakva je uloga Carigradske patrijaršije na svetskoj geopolitičkoj sceni? Iako je kroz istoriju delovala kao duhovni svetionik pravoslavlja, njena uloga u međunarodnim političkim pitanjima daleko je složenija.
Patrijarh Vartolomej je već pokazao da se ne ustručava da zauzme jasan stav u ključnim pitanjima, kao što je bila odluka da 2019. godine prizna autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve – potez koji je izazvao oštru reakciju Moskovske patrijaršije. Njegov današnji stav dosledno prati tu politiku.
Ova tema, kako je istakao vladika, ima veliku teološku važnost zbog širenje vere i radi jedinstva Crkve. Ako bi svako radio po svom mišljenju i željama, onda bi se vera i jedinstvo Crkve dovodilo u opasnost.
Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
Predsednik Saveza Srba iz regiona upozorava da nije reč o administrativnoj grešci, već o sistemskom mehanizmu kojim se, preko zakona i katastra, nastavlja progon preostalih pravoslavaca.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je poglavaru Rimokatoličke crkve poziv da se pridruži „Savetu za mir“, telu koje bi trebalo da oblikuje posleratni poredak u kriznim područjima sveta.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pastor Mark Berns poručuje da uništavanje hramova nije samo politički čin, već i udar na samog Boga u ljudima, te poziva hrišćane širom sveta da se ujedine protiv zla koje razara Ukrajinu.
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
Predsednik Saveza Srba iz regiona upozorava da nije reč o administrativnoj grešci, već o sistemskom mehanizmu kojim se, preko zakona i katastra, nastavlja progon preostalih pravoslavaca.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U besedi za 55. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako briga za druge nije samo moralna dužnost, već ključ spasenja i istinske sreće.
Ajet 2:256 iz sure El-Bekare jasno pokazuje da prava vera dolazi iz slobodnog srca i razuma – lekcija koja menja pogled na duhovni izbor i međuljudske odnose.