Tanjug/Ludovic Marin/Pool via AP, AP Mikhail Klimentyev, DAVID GRAY / AFP / Profimedia
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Patrijarh carigradski Vartolomej uputio je izuzetno snažnu poruku, jer se po prvi put tako nedvosmisleno izjasnio u korist Ukrajine, nagoveštavajući kritiku nove administracije Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo obraćanje tokom liturgije u hramu Svetog Nikole u Dživaliju, u Istanbulu, nije bilo puko usputno pominjanje rata. Naprotiv, patrijarh je poslao jasnu poruku o neophodnosti ravnopravnog učešća Ukrajine u mirovnom procesu, što otvara pitanje da li njegova izjava predstavlja posrednu kritiku politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Patrijarh je održao besedu odmah nakon parastosa za Ukrajince poginule u ratu, a carigradski patrijarh nije se zadržao samo na duhovnim i humanitarnim porukama. Jasnim i odlučnim tonom naglasio je:
- Nijedna sila ne može ugasiti duh naroda koji odbija da poklekne i nijedan narod nema pravo da nameće svoju volju drugome . kazao je patrijerh Vartolomej
Obraćajući se na engleskom jeziku, patrijarh Vartolomej je istakao da međunarodna zajednica ne sme okrenuti pogled od stradanja Ukrajine, niti prihvatiti narative koji podrivaju njen suverenitet i nezavisnost. Njegove reči da „mirovni proces ne može biti nametnut spolja i da Ukrajina mora ravnopravno učestvovati“ mogu se tumačiti kao indirektan odgovor na nedavne izjave Donalda Trampa, koji je ostavio otvorenom mogućnost pregovora sa Rusijom radi okončanja rata.
Ova izjava patrijarha Vartolomeja dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica intenzivno raspravlja o perspektivama mira u Ukrajini. Predsednik Tramp, koji je 2024. godine ponovo izabran, izjavio je da može okončati rat „za 24 sata“ sporazumom koji bi, prema mišljenju političkih analitičara, verovatno podrazumevao teritorijalne ustupke Ukrajine.
Međutim, izjave carigradskog patrijarha jasno se suprotstavljaju takvom pristupu, naglašavajući da suverenitet Ukrajine nije predmet pregovora i da odluke o miru ne mogu biti donete bez saglasnosti ukrajinskog naroda.
Ova izjava otvara važno pitanje: kakva je uloga Carigradske patrijaršije na svetskoj geopolitičkoj sceni? Iako je kroz istoriju delovala kao duhovni svetionik pravoslavlja, njena uloga u međunarodnim političkim pitanjima daleko je složenija.
Patrijarh Vartolomej je već pokazao da se ne ustručava da zauzme jasan stav u ključnim pitanjima, kao što je bila odluka da 2019. godine prizna autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve – potez koji je izazvao oštru reakciju Moskovske patrijaršije. Njegov današnji stav dosledno prati tu politiku.
Ova tema, kako je istakao vladika, ima veliku teološku važnost zbog širenje vere i radi jedinstva Crkve. Ako bi svako radio po svom mišljenju i željama, onda bi se vera i jedinstvo Crkve dovodilo u opasnost.
Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pastor Mark Berns poručuje da uništavanje hramova nije samo politički čin, već i udar na samog Boga u ljudima, te poziva hrišćane širom sveta da se ujedine protiv zla koje razara Ukrajinu.
Duhovni vođa srpskog naroda traži hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi se sprečila primena zakona koji preti školama, bolnicama i opstanku srpskog naroda.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.