Tanjug/Ludovic Marin/Pool via AP, AP Mikhail Klimentyev, DAVID GRAY / AFP / Profimedia
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Patrijarh carigradski Vartolomej uputio je izuzetno snažnu poruku, jer se po prvi put tako nedvosmisleno izjasnio u korist Ukrajine, nagoveštavajući kritiku nove administracije Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo obraćanje tokom liturgije u hramu Svetog Nikole u Dživaliju, u Istanbulu, nije bilo puko usputno pominjanje rata. Naprotiv, patrijarh je poslao jasnu poruku o neophodnosti ravnopravnog učešća Ukrajine u mirovnom procesu, što otvara pitanje da li njegova izjava predstavlja posrednu kritiku politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Patrijarh je održao besedu odmah nakon parastosa za Ukrajince poginule u ratu, a carigradski patrijarh nije se zadržao samo na duhovnim i humanitarnim porukama. Jasnim i odlučnim tonom naglasio je:
- Nijedna sila ne može ugasiti duh naroda koji odbija da poklekne i nijedan narod nema pravo da nameće svoju volju drugome . kazao je patrijerh Vartolomej
Obraćajući se na engleskom jeziku, patrijarh Vartolomej je istakao da međunarodna zajednica ne sme okrenuti pogled od stradanja Ukrajine, niti prihvatiti narative koji podrivaju njen suverenitet i nezavisnost. Njegove reči da „mirovni proces ne može biti nametnut spolja i da Ukrajina mora ravnopravno učestvovati“ mogu se tumačiti kao indirektan odgovor na nedavne izjave Donalda Trampa, koji je ostavio otvorenom mogućnost pregovora sa Rusijom radi okončanja rata.
Ova izjava patrijarha Vartolomeja dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica intenzivno raspravlja o perspektivama mira u Ukrajini. Predsednik Tramp, koji je 2024. godine ponovo izabran, izjavio je da može okončati rat „za 24 sata“ sporazumom koji bi, prema mišljenju političkih analitičara, verovatno podrazumevao teritorijalne ustupke Ukrajine.
Međutim, izjave carigradskog patrijarha jasno se suprotstavljaju takvom pristupu, naglašavajući da suverenitet Ukrajine nije predmet pregovora i da odluke o miru ne mogu biti donete bez saglasnosti ukrajinskog naroda.
Ova izjava otvara važno pitanje: kakva je uloga Carigradske patrijaršije na svetskoj geopolitičkoj sceni? Iako je kroz istoriju delovala kao duhovni svetionik pravoslavlja, njena uloga u međunarodnim političkim pitanjima daleko je složenija.
Patrijarh Vartolomej je već pokazao da se ne ustručava da zauzme jasan stav u ključnim pitanjima, kao što je bila odluka da 2019. godine prizna autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve – potez koji je izazvao oštru reakciju Moskovske patrijaršije. Njegov današnji stav dosledno prati tu politiku.
Ova tema, kako je istakao vladika, ima veliku teološku važnost zbog širenje vere i radi jedinstva Crkve. Ako bi svako radio po svom mišljenju i željama, onda bi se vera i jedinstvo Crkve dovodilo u opasnost.
Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
Od Presvete Bogorodice do Svete blažene Ane – katiheta Branislav Ilić otkriva nepoznate detalje o majčinskom srcu koje pokreće kult, čuda i duhovnu obnovu srpskog naroda.
Arhijerej Albanske pravoslavne crkve okončao je zemaljski put nakon duge borbe s bolešću, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bogatu ostavštinu obnove crkava i duhovnog života u Albaniji,
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Na konferenciji u Beogradu, Diogenis Valavanidis otkrio političke strategije koje prete opstanaku hrišćanskog identiteta, s fokusom na Carigradsku patrijaršiju kao ključnog aktera globalnih sukoba.
Nakon što je arhiepiskop Elpidofor poklonio predsedniku Sjedinjenih Američkih Država zlatni simbol hrišćanstva i uporedio ga sa Svetim carem Konstantinom, usledila je oštra reakcija iz Turske – od zahteva za oduzimanje pasoša do poziva na progon.
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Od Presvete Bogorodice do Svete blažene Ane – katiheta Branislav Ilić otkriva nepoznate detalje o majčinskom srcu koje pokreće kult, čuda i duhovnu obnovu srpskog naroda.
Arhijerej Albanske pravoslavne crkve okončao je zemaljski put nakon duge borbe s bolešću, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bogatu ostavštinu obnove crkava i duhovnog života u Albaniji,
Na najsvetiji srpski praznik, na vrhu planine gde je otvorena Kapija slobode, razvijeno je znamenje heroja sa Prokletija - spojena su dva bojišta i dve epohe u jedan zavet vaskrsle nacije
Vernici su telima branili svog duhovnika, sveštenstvo je blokiralo put policiji, a Mikael Adžapahjan je sa mirom u glasu poručio da pretnja Jerevanu ne dolazi od njega, već iz samog vrha vlasti.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.