Tanjug/Ludovic Marin/Pool via AP, AP Mikhail Klimentyev, DAVID GRAY / AFP / Profimedia
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Patrijarh carigradski Vartolomej uputio je izuzetno snažnu poruku, jer se po prvi put tako nedvosmisleno izjasnio u korist Ukrajine, nagoveštavajući kritiku nove administracije Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo obraćanje tokom liturgije u hramu Svetog Nikole u Dživaliju, u Istanbulu, nije bilo puko usputno pominjanje rata. Naprotiv, patrijarh je poslao jasnu poruku o neophodnosti ravnopravnog učešća Ukrajine u mirovnom procesu, što otvara pitanje da li njegova izjava predstavlja posrednu kritiku politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Patrijarh je održao besedu odmah nakon parastosa za Ukrajince poginule u ratu, a carigradski patrijarh nije se zadržao samo na duhovnim i humanitarnim porukama. Jasnim i odlučnim tonom naglasio je:
- Nijedna sila ne može ugasiti duh naroda koji odbija da poklekne i nijedan narod nema pravo da nameće svoju volju drugome . kazao je patrijerh Vartolomej
Obraćajući se na engleskom jeziku, patrijarh Vartolomej je istakao da međunarodna zajednica ne sme okrenuti pogled od stradanja Ukrajine, niti prihvatiti narative koji podrivaju njen suverenitet i nezavisnost. Njegove reči da „mirovni proces ne može biti nametnut spolja i da Ukrajina mora ravnopravno učestvovati“ mogu se tumačiti kao indirektan odgovor na nedavne izjave Donalda Trampa, koji je ostavio otvorenom mogućnost pregovora sa Rusijom radi okončanja rata.
Ova izjava patrijarha Vartolomeja dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica intenzivno raspravlja o perspektivama mira u Ukrajini. Predsednik Tramp, koji je 2024. godine ponovo izabran, izjavio je da može okončati rat „za 24 sata“ sporazumom koji bi, prema mišljenju političkih analitičara, verovatno podrazumevao teritorijalne ustupke Ukrajine.
Međutim, izjave carigradskog patrijarha jasno se suprotstavljaju takvom pristupu, naglašavajući da suverenitet Ukrajine nije predmet pregovora i da odluke o miru ne mogu biti donete bez saglasnosti ukrajinskog naroda.
Ova izjava otvara važno pitanje: kakva je uloga Carigradske patrijaršije na svetskoj geopolitičkoj sceni? Iako je kroz istoriju delovala kao duhovni svetionik pravoslavlja, njena uloga u međunarodnim političkim pitanjima daleko je složenija.
Patrijarh Vartolomej je već pokazao da se ne ustručava da zauzme jasan stav u ključnim pitanjima, kao što je bila odluka da 2019. godine prizna autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve – potez koji je izazvao oštru reakciju Moskovske patrijaršije. Njegov današnji stav dosledno prati tu politiku.
Ova tema, kako je istakao vladika, ima veliku teološku važnost zbog širenje vere i radi jedinstva Crkve. Ako bi svako radio po svom mišljenju i željama, onda bi se vera i jedinstvo Crkve dovodilo u opasnost.
Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
Veliki svetitelj pravoslavlja upozoravao je da ljutnja ne povređuje samo druge ljude, već zarobljava i onoga koji joj se prepusti, a u njegovim rečima nalazi se put ka smirenju i duhovnoj slobodi.
Vekovima ljudi odlaze na posebna mesta tražeći utehu, zdravlje i pomoć, ali Crkva jasno govori šta osvećena voda zaista jeste, zašto joj vernici prilaze sa poštovanjem i gde se nalazi granica između vere i praznoverja.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pastor Mark Berns poručuje da uništavanje hramova nije samo politički čin, već i udar na samog Boga u ljudima, te poziva hrišćane širom sveta da se ujedine protiv zla koje razara Ukrajinu.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.
Veliki svetitelj pravoslavlja upozoravao je da ljutnja ne povređuje samo druge ljude, već zarobljava i onoga koji joj se prepusti, a u njegovim rečima nalazi se put ka smirenju i duhovnoj slobodi.
Vekovima ljudi odlaze na posebna mesta tražeći utehu, zdravlje i pomoć, ali Crkva jasno govori šta osvećena voda zaista jeste, zašto joj vernici prilaze sa poštovanjem i gde se nalazi granica između vere i praznoverja.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.