SchutterstockVladika Ambrosije kaže da misionari moraju moraju Hrista imati za uzor
Ova tema, kako je istakao vladika, ima veliku teološku važnost zbog širenje vere i radi jedinstva Crkve. Ako bi svako radio po svom mišljenju i željama, onda bi se vera i jedinstvo Crkve dovodilo u opasnost.
Misionari su osobe koje se bave misionarskom delatnošću, koja podrazumeva organizovanu aktivnost neke verske zajednice sa ciljem širenja vere i pridobijanja novih članova. Sam pojam "misionarstvo" potiče od latinske reči missio, što znači "slanje".
Misionari svojim radom nastoje da prenesu učenje svoje vere, preobraćujući ljude u vernike, a često se angažuju i na pomaganju ljudima kroz različite socijalne, obrazovne i zdravstvene aktivnosti. Misionarska delatnost može se obavljati u različitim delovima sveta, kako u okviru vlastite zajednice, tako i u zemljama gde je vera koja se širi manjinska.
Schutterstock
Vladika Ambrosije
Vladika Ambrosije, arhijerej Carigradske patrijarsije jednom prilikom je objasnio kako se postaje misionar u pravoslavlju.
- U pravoslavnoj crkvi propovednici Jevanđelja nisu samozvani. Drugim rečima, ne može pojedinac samostalno da odluči da bude misionar, već biva izabran da misionari od strane Crkve - rekao je on i nastavio:
- Poslušnost Crkvi je jedini dušespasonosni put. Ako se prisetimo, na primer, slučaja Varnave i Savla, vidimo da je Sveti duh izabrao njih, a Crkva ih postom i molitvom pripremila i poslala da propovedaju. (Dela 13:3) A kada su se vratili u Jerusalim, obavestili su Crkvu, koja ih je poslala da misionare ”sve što učini Bog sa njima.” (Dela 15:4) - istakao je vladika Ambrosije.
Ova tema, kako je istakao, ima veliku teološku važnost zbog širenje vere i radi jedinstva Crkve. Ako bi svako radio po svom mišljenju i željama, onda bi se vera i jedinstvo Crkve dovodilo u opasnost.
Pixabay
Misionari nisu samozvani u pravoslavlju
- Dozvolite mi da vam ispričam sledeći događaj: jednom sam iz Amerike putovao u Grčku sa jednom Amerikankom, samoprozvanim misionarom. Kada sam je upitao zašto je izabrala Grčku za svoju misionarsku delatnost, rekla mi je da se divi Grcima, jer je dosta toga saznala o njihovoj slavnoj istoriji, i zato je imala veliku želju da ih pokrsti. Kada sam je pitao da li zna ušta savremeni Grci veruju, rekla mi je: "U 12 bogova sa Olimpa” - objasnio je on i rekao da ju je on upoznao sa činjenicom da su Grci hrišćani.
Takve stvari i mnogo gore dešavaju se, istakao je vladika, kada iza svakog samopozvanog misionara ne stoji Crkva.
Potom je i objasnio ko je idealni misionar.
- Onaj koji vrši misionarsko delo Crkve mora pre svega da ima Hrista za uzor i sve one koji su hodili Hristovim stopama, tzv. svetitelje. Misionar mora imati mnoge vrline, a kao glavnu da se i sam bori da pobedi svoje strasti. Očišćenje radi sticanja Svetog Duha je prvi korak. A od očišćenja on napreduje do prosvetljenja i oboženja. Ne možete drugome preneti nešto što i sami ne posedujete. Kako bi svedočili Hrista, vi sami morate da iskusite njegovo prisustvo u svom životu.
Sveti Teofan Zatvornik za 32. četvrtak po Pedesetnici, podseća da je Sveti Jovan svojim svedočenjem dao jasnu potvrdu o Hristovoj božanskoj prirodi i misiji – kao obećanom izbavitelju koji je došao da spasi svet.
Redosled u crkvi nije samo pitanje forme, već duboko ukorenjeno u duhovnim načelima i vrednostima koje pravoslavlje nastoji da očuva i prenese na svoje vernike.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 32. petak po Pedesetnici poziva vernike da se ne zadovolje samo prihvatanjem milosti, već da u svakodnevnom životu ulažu napor, razvijaju vrline i nastoje da žive po Božjem obličju, kako bi zaista postali sposobni da uđu u Carstvo nebesko.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Poglavar Rimokatoličke crkve sa govornice pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti nevine od brutalne ratne strategije koja pogađa milione ljudi i poručio da je obezbeđivanje hrane moralna obaveza čitavog čovečanstva.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Sveto miro je jedan od najstarijih mirisa u hrišćanstvu, čija upotreba datira još iz vremena apostola. Njegov miris nosi blagoslov, isceljenje i umirenje duše i tela.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.