Poglavar Carigradske patrijaršije je tokom liturgije uputio potresan apel za mir u svetu, pozivajući na prekid neprijateljstava u Ukrajini, Gazi, Siriji i drugim ratom razorenim krajevima.
Jednim od najsnažnijih i najdirljivijih obraćanja u poslednjim godinama, carigradski patrijarh Vartolomej uputio je apel za hitan prekid neprijateljstava na Bliskom istoku, u Ukrajini i drugim delovima sveta koji su zahvaćeni ratnim sukobima.
Apel patrijarha Vartolomeja za hitan prekid neprijateljstava
Ovaj potresni vapaj patrijarha Vartolomeja izgovoren je tokom saborne liturgije na Nedelju svih svetih, 15. juna 2025. godine, u Sveštenoj Patrijaršijskoj crkvi, u prisustvu arhiepiskopa Albanije, blaženjejeg gospodina Anastasija. Patrijarhov poziv na mir izdvaja se po svom dubokom humanitarnom tonu i po svedočanstvu neprekidne brige Carigradske patrijaršije za mir i stabilnost u svetu.
Pravoslavna crkva mora govoriti u ime istine i mira
– Pravoslavna crkva mora podići svoj glas protiv nasilja – poručio je patrijarh Vartolomej, istakavši da Crkva ima svetu dužnost da se usprotivi svakom vidu nasilja i krvavim sukobima.
– Čovečanstvo je potreseno krvavim sukobima i ratovima, sa hiljadama žrtava i nebrojenim izbeglicama. Pravoslavna crkva dužna je da podigne svoj glas u prilog dijalogu i miru – rekao je patrijarh.
Posebnu pažnju posvetio je tragičnoj situaciji u Gazi, Izraelu, Siriji, kao i u Ukrajini, koja već četvrtu godinu zaredom proživljava ratno stanje, sa milionima raseljenih i hiljadama stradalih.
Cela beseda patrijarha Vartolomeja već je objavljena na zvaničnoj internet stranici Carigradske patrijaršije.
Patrijarh Vartolomej je naglasio da Crkva ne može ostati nema pred nasiljem i uzneo je molitvu Gospodu da prosvetli vođe svih zaraćenih strana:
– Upućujemo snažan apel vođama i vladama svih umešanih država i naroda da pokažu neophodno uzdržanje...
Istovremeno je pomenuo i papu Lava XIV, koji je prethodnih dana takođe apelovao na uspostavljanje mira. Time je poslao jasan znak da su hrišćanske Crkve pozvane da zajednički podignu svoj glas protiv rata.
Odjek u svetu: Mediji prenose poruku iz Carigrada
Poruka Njegove Svetosti već je preneta u vodećim međunarodnim crkvenim i političkim medijima, kao što su Vatican News, kao i u grčkim medijima. Carigradska patrijaršija ovim apelom još jednom upućuje snažan poziv savesti čovečanstva, u vremenu kada mnogi politički lideri ili ćute ili zatvaraju oči pred užasima rata.
Ova izjava, izrečena u kontekstu saborne liturgije velikog simboličkog značaja, u prisustvu arhiepiskopa Anastasija – poznatog po svom mirotvornom angažovanju na Balkanu – dodatno dobija na težini.
Jedinstvo pravoslavnih ckava u vremenu kriza
Zajedničko prisustvo i saborna molitva poglavara Carigradske patrijaršije i Albanske pravoslavne crkve potvrđuju neophodnost jedinstva i saradnje među Pravoslavnim Crkvama u presudnim istorijskim trenucima. Fanar nastavlja da šalje poruke vere, nade i nepokolebljive odanosti misiji Crkve – da bude svedočanstvo istine i mira.
Moralna budnost Crkve kao odgovor na nemoć politike
Iako govor patrijarha Vartolomeja nema direktnu političku težinu, on simbolizuje moralnu budnost kakva je danas preko potrebna međunarodnoj zajednici. U istom duhu apeluju i organizacije poput Ujedinjenih nacija, pozivajući na zaštitu civila i uspostavljanje primirja. Poruka iz Carigradske patrijaršije ostaje svedočanstvo da Crkva, kada govori glasom istine, može probuditi savest sveta.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
U prvom privatnom susretu nakon ustoličenja, poglavar Rimokatoličke crkve i vaseljenski patrijarh razgovarali su o zajedničkom Vaskrsu, budućoj proslavi u Nikeji i potrebi teološkog i duhovnog zbližavanja pravoslavlja i katoličanstva.
Uprkos diplomatskim obećanjima i molbama crkvene zajednice, odluka egipatskih vlasti da ugase Manastir Svete Katarine na Sinaju pokrenula je pitanje odgovornosti pravoslavnih patrijaršija, dok međunarodna zajednica ostaje gotovo nema.
U eri kada se sve glasnije govori o očuvanju svetootačke vere, sve češće se pominje ime patrijarha koji je početkom 20. veka zagovarao dijalog s rimokatolicima i anglikancima, ostavivši iza sebe nasleđe koje se ne slavi, već preispituje.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
Jerusalimska Patrijaršija upozorava da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do oštećenja ili uništenja svetih mesta u Svetoj Zemlji, dok su pristup vernicima i sigurnost monaštva i sveštenstva već ozbiljno ugroženi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.