Poglavar Carigradske patrijaršije je tokom liturgije uputio potresan apel za mir u svetu, pozivajući na prekid neprijateljstava u Ukrajini, Gazi, Siriji i drugim ratom razorenim krajevima.
Jednim od najsnažnijih i najdirljivijih obraćanja u poslednjim godinama, carigradski patrijarh Vartolomej uputio je apel za hitan prekid neprijateljstava na Bliskom istoku, u Ukrajini i drugim delovima sveta koji su zahvaćeni ratnim sukobima.
Apel patrijarha Vartolomeja za hitan prekid neprijateljstava
Ovaj potresni vapaj patrijarha Vartolomeja izgovoren je tokom saborne liturgije na Nedelju svih svetih, 15. juna 2025. godine, u Sveštenoj Patrijaršijskoj crkvi, u prisustvu arhiepiskopa Albanije, blaženjejeg gospodina Anastasija. Patrijarhov poziv na mir izdvaja se po svom dubokom humanitarnom tonu i po svedočanstvu neprekidne brige Carigradske patrijaršije za mir i stabilnost u svetu.
Pravoslavna crkva mora govoriti u ime istine i mira
– Pravoslavna crkva mora podići svoj glas protiv nasilja – poručio je patrijarh Vartolomej, istakavši da Crkva ima svetu dužnost da se usprotivi svakom vidu nasilja i krvavim sukobima.
– Čovečanstvo je potreseno krvavim sukobima i ratovima, sa hiljadama žrtava i nebrojenim izbeglicama. Pravoslavna crkva dužna je da podigne svoj glas u prilog dijalogu i miru – rekao je patrijarh.
Posebnu pažnju posvetio je tragičnoj situaciji u Gazi, Izraelu, Siriji, kao i u Ukrajini, koja već četvrtu godinu zaredom proživljava ratno stanje, sa milionima raseljenih i hiljadama stradalih.
Cela beseda patrijarha Vartolomeja već je objavljena na zvaničnoj internet stranici Carigradske patrijaršije.
Patrijarh Vartolomej je naglasio da Crkva ne može ostati nema pred nasiljem i uzneo je molitvu Gospodu da prosvetli vođe svih zaraćenih strana:
– Upućujemo snažan apel vođama i vladama svih umešanih država i naroda da pokažu neophodno uzdržanje...
Istovremeno je pomenuo i papu Lava XIV, koji je prethodnih dana takođe apelovao na uspostavljanje mira. Time je poslao jasan znak da su hrišćanske Crkve pozvane da zajednički podignu svoj glas protiv rata.
Odjek u svetu: Mediji prenose poruku iz Carigrada
Poruka Njegove Svetosti već je preneta u vodećim međunarodnim crkvenim i političkim medijima, kao što su Vatican News, kao i u grčkim medijima. Carigradska patrijaršija ovim apelom još jednom upućuje snažan poziv savesti čovečanstva, u vremenu kada mnogi politički lideri ili ćute ili zatvaraju oči pred užasima rata.
Ova izjava, izrečena u kontekstu saborne liturgije velikog simboličkog značaja, u prisustvu arhiepiskopa Anastasija – poznatog po svom mirotvornom angažovanju na Balkanu – dodatno dobija na težini.
Jedinstvo pravoslavnih ckava u vremenu kriza
Zajedničko prisustvo i saborna molitva poglavara Carigradske patrijaršije i Albanske pravoslavne crkve potvrđuju neophodnost jedinstva i saradnje među Pravoslavnim Crkvama u presudnim istorijskim trenucima. Fanar nastavlja da šalje poruke vere, nade i nepokolebljive odanosti misiji Crkve – da bude svedočanstvo istine i mira.
Moralna budnost Crkve kao odgovor na nemoć politike
Iako govor patrijarha Vartolomeja nema direktnu političku težinu, on simbolizuje moralnu budnost kakva je danas preko potrebna međunarodnoj zajednici. U istom duhu apeluju i organizacije poput Ujedinjenih nacija, pozivajući na zaštitu civila i uspostavljanje primirja. Poruka iz Carigradske patrijaršije ostaje svedočanstvo da Crkva, kada govori glasom istine, može probuditi savest sveta.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
U prvom privatnom susretu nakon ustoličenja, poglavar Rimokatoličke crkve i vaseljenski patrijarh razgovarali su o zajedničkom Vaskrsu, budućoj proslavi u Nikeji i potrebi teološkog i duhovnog zbližavanja pravoslavlja i katoličanstva.
Uprkos diplomatskim obećanjima i molbama crkvene zajednice, odluka egipatskih vlasti da ugase Manastir Svete Katarine na Sinaju pokrenula je pitanje odgovornosti pravoslavnih patrijaršija, dok međunarodna zajednica ostaje gotovo nema.
U eri kada se sve glasnije govori o očuvanju svetootačke vere, sve češće se pominje ime patrijarha koji je početkom 20. veka zagovarao dijalog s rimokatolicima i anglikancima, ostavivši iza sebe nasleđe koje se ne slavi, već preispituje.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
Jerusalimska Patrijaršija upozorava da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do oštećenja ili uništenja svetih mesta u Svetoj Zemlji, dok su pristup vernicima i sigurnost monaštva i sveštenstva već ozbiljno ugroženi.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Judu i Svetog Jovana Šangajskog po novom kalendaru, dok se po starom kalendaru obeležava Polaganje rize Presvete Bogorodice u crkvu Vlahernsku u Carigradu. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Otona iz Bamberga, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki svetitelj pravoslavlja upozoravao je da ljutnja ne povređuje samo druge ljude, već zarobljava i onoga koji joj se prepusti, a u njegovim rečima nalazi se put ka smirenju i duhovnoj slobodi.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.
Veliki svetitelj pravoslavlja upozoravao je da ljutnja ne povređuje samo druge ljude, već zarobljava i onoga koji joj se prepusti, a u njegovim rečima nalazi se put ka smirenju i duhovnoj slobodi.
Vekovima ljudi odlaze na posebna mesta tražeći utehu, zdravlje i pomoć, ali Crkva jasno govori šta osvećena voda zaista jeste, zašto joj vernici prilaze sa poštovanjem i gde se nalazi granica između vere i praznoverja.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.