Poglavar Carigradske patrijaršije je tokom liturgije uputio potresan apel za mir u svetu, pozivajući na prekid neprijateljstava u Ukrajini, Gazi, Siriji i drugim ratom razorenim krajevima.
Jednim od najsnažnijih i najdirljivijih obraćanja u poslednjim godinama, carigradski patrijarh Vartolomej uputio je apel za hitan prekid neprijateljstava na Bliskom istoku, u Ukrajini i drugim delovima sveta koji su zahvaćeni ratnim sukobima.
Apel patrijarha Vartolomeja za hitan prekid neprijateljstava
Ovaj potresni vapaj patrijarha Vartolomeja izgovoren je tokom saborne liturgije na Nedelju svih svetih, 15. juna 2025. godine, u Sveštenoj Patrijaršijskoj crkvi, u prisustvu arhiepiskopa Albanije, blaženjejeg gospodina Anastasija. Patrijarhov poziv na mir izdvaja se po svom dubokom humanitarnom tonu i po svedočanstvu neprekidne brige Carigradske patrijaršije za mir i stabilnost u svetu.
Pravoslavna crkva mora govoriti u ime istine i mira
– Pravoslavna crkva mora podići svoj glas protiv nasilja – poručio je patrijarh Vartolomej, istakavši da Crkva ima svetu dužnost da se usprotivi svakom vidu nasilja i krvavim sukobima.
– Čovečanstvo je potreseno krvavim sukobima i ratovima, sa hiljadama žrtava i nebrojenim izbeglicama. Pravoslavna crkva dužna je da podigne svoj glas u prilog dijalogu i miru – rekao je patrijarh.
Posebnu pažnju posvetio je tragičnoj situaciji u Gazi, Izraelu, Siriji, kao i u Ukrajini, koja već četvrtu godinu zaredom proživljava ratno stanje, sa milionima raseljenih i hiljadama stradalih.
Cela beseda patrijarha Vartolomeja već je objavljena na zvaničnoj internet stranici Carigradske patrijaršije.
Patrijarh Vartolomej je naglasio da Crkva ne može ostati nema pred nasiljem i uzneo je molitvu Gospodu da prosvetli vođe svih zaraćenih strana:
– Upućujemo snažan apel vođama i vladama svih umešanih država i naroda da pokažu neophodno uzdržanje...
Istovremeno je pomenuo i papu Lava XIV, koji je prethodnih dana takođe apelovao na uspostavljanje mira. Time je poslao jasan znak da su hrišćanske Crkve pozvane da zajednički podignu svoj glas protiv rata.
Odjek u svetu: Mediji prenose poruku iz Carigrada
Poruka Njegove Svetosti već je preneta u vodećim međunarodnim crkvenim i političkim medijima, kao što su Vatican News, kao i u grčkim medijima. Carigradska patrijaršija ovim apelom još jednom upućuje snažan poziv savesti čovečanstva, u vremenu kada mnogi politički lideri ili ćute ili zatvaraju oči pred užasima rata.
Ova izjava, izrečena u kontekstu saborne liturgije velikog simboličkog značaja, u prisustvu arhiepiskopa Anastasija – poznatog po svom mirotvornom angažovanju na Balkanu – dodatno dobija na težini.
Jedinstvo pravoslavnih ckava u vremenu kriza
Zajedničko prisustvo i saborna molitva poglavara Carigradske patrijaršije i Albanske pravoslavne crkve potvrđuju neophodnost jedinstva i saradnje među Pravoslavnim Crkvama u presudnim istorijskim trenucima. Fanar nastavlja da šalje poruke vere, nade i nepokolebljive odanosti misiji Crkve – da bude svedočanstvo istine i mira.
Moralna budnost Crkve kao odgovor na nemoć politike
Iako govor patrijarha Vartolomeja nema direktnu političku težinu, on simbolizuje moralnu budnost kakva je danas preko potrebna međunarodnoj zajednici. U istom duhu apeluju i organizacije poput Ujedinjenih nacija, pozivajući na zaštitu civila i uspostavljanje primirja. Poruka iz Carigradske patrijaršije ostaje svedočanstvo da Crkva, kada govori glasom istine, može probuditi savest sveta.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
U prvom privatnom susretu nakon ustoličenja, poglavar Rimokatoličke crkve i vaseljenski patrijarh razgovarali su o zajedničkom Vaskrsu, budućoj proslavi u Nikeji i potrebi teološkog i duhovnog zbližavanja pravoslavlja i katoličanstva.
Uprkos diplomatskim obećanjima i molbama crkvene zajednice, odluka egipatskih vlasti da ugase Manastir Svete Katarine na Sinaju pokrenula je pitanje odgovornosti pravoslavnih patrijaršija, dok međunarodna zajednica ostaje gotovo nema.
U eri kada se sve glasnije govori o očuvanju svetootačke vere, sve češće se pominje ime patrijarha koji je početkom 20. veka zagovarao dijalog s rimokatolicima i anglikancima, ostavivši iza sebe nasleđe koje se ne slavi, već preispituje.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
Jerusalimska Patrijaršija upozorava da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do oštećenja ili uništenja svetih mesta u Svetoj Zemlji, dok su pristup vernicima i sigurnost monaštva i sveštenstva već ozbiljno ugroženi.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Dok svet prati simboličan korak ka miru i dijalogu, deo pravoslavlja izražava rezerve zbog brzog približavanja Rimu i straha od ustupaka u veri i tradiciji.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o veri koja ne skreće pred opasnošću i o čoveku koji ne vodi narod snagom, već potpunim oslanjanjem na Boga.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.