Duhovna riznica 29.05.2025 | 22:13

PRAVOSLAVLJE PRED NOVIM UDAROM: Najstariji funkcionalni hrišćanski manastir na svetu pretvara se u muzej, a monasi se progonе

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
PRAVOSLAVLJE PRED NOVIM UDAROM: Najstariji funkcionalni hrišćanski manastir na svetu pretvara se u muzej, a monasi se progonе
Stefan_Sutka/Shutterstock

Uprkos diplomatskim obećanjima i molbama crkvene zajednice, odluka egipatskih vlasti da ugase Manastir Svete Katarine na Sinaju pokrenula je pitanje odgovornosti pravoslavnih patrijaršija, dok međunarodna zajednica ostaje gotovo nema.

Manastir Svete Katarine na Sinaju – najstariji hrišćanski manastir na svetu koji i dalje funkcioniše – polako, ali sigurno odumire, budući da je Egipat doneo odluku o njegovoj transformaciji u muzej i o progonu monaha. Problem u manastiru na Sinaju nije nastao juče. Godinama unazad postojala je jasna slika o nedostatku monaha, sve većem pritisku egipatske države i pokušajima da se to sveto mesto obesveti.

Uprkos obećanjima predsednika Egipta, Al Sisija, datim grčkom premijeru Kirijakosu Micotakisu – kako navodi Ministarstvo spoljnih poslova Grčke, a prenosi portal vimaorthodoxias.gr – egipatske vlasti su očigledno već dugo planirale uklanjanje pravoslavnog prisustva. Manastir se našao na udaru još u vreme Muslimanske braće. Sudska odluka od 28. maja bila je samo poslednji čin unapred napisane tragedije.

Wikipedia/Pres služba
Patrijarh Vartolomej

 

Izostanak reakcije Carigradske i Jerusalimske patrijaršije

Carigradska patrijaršija snosi veliku odgovornost. Ne samo zato što nije preduzela nikakve korake u cilju jačanja monaške zajednice i njenog prisustva na Sinaju, već i zato što je godinama vodila politiku ćutanja i nezainteresovanosti prema razvoju situacije. Patrijarh Vartolomej nikada nije javno izneo ovaj problem pred međunarodne institucije. Ovakav stav Kairo je protumačio kao prećutnu saglasnost.

S druge strane, iznenađujući je i izostanak reakcije Jerusalimske patrijaršije. Naime, Manastir Svete Katarine na Sinaju nalazi se pod jedinstvenim kanonskim statusom unutar Pravoslavne crkve. On pripada Crkvi Sinaja, koja je autonomna pravoslavna crkva sa sopstvenom upravom, ali sa istorijskim i duhovnim vezama sa Jerusalimskom patrijaršijom.

Crkvena jurisdikcija i status

Crkva Sinaja, koja obuhvata Manastir Svete Katarine, ima poseban status unutar istočnog pravoslavlja. Iako je bila pod jurisdikcijom Jerusalimske patrijaršije, njena autonomija priznata je od strane Carigradske patrijaršije u Carigradu 1575. godine, a ponovo potvrđena 1782. godine.

Prema ovom autonomnom statusu, Crkva Sinaja ima sopstvenu upravu, ali arhiepiskop Sinaja, koji je ujedno i iguman manastira, tradicionalno se hirotoniše od strane patrijarha Jerusalimskog.

Stefan_Sutka/Shutterstock
Manastir Svete Katarine na Sinaju

 

Diplomatska uspavanost

Reakcija grčkog premijera stigla je prekasno – kada je Egipat već aktivirao svoj pravosudni aparat i pripremio otimačinu imovine manastira. Iako je tema bila pomenuta na nedavnom sastanku Micotakis–Sisi, niko nije obezbedio pisane garancije ili međudržavni sporazum o zaštiti. Činjenica da je Vlada Grčke o odluci saznala iz medija, a ne institucionalnim kanalima, pokazuje razmere amaterizma.

Glas Grčke pravoslavne crkve stigao prekasno

Grčki arhiepiskop Jeronimo snažnom je izjavom zatvaranje manastira nazvao „novim osvajanje“. Međutim, nameće se pitanje zašto prethodnih godina nije bilo nijednog javnog istupa? Zašto nijedna pomesna pravoslavna crkva nije iznela ovaj problem na kongresima, u ekumenskim dijalozima ili pred Svetskim savetom crkava? Zašto je bratstvo ostavljeno na milost i nemilost vremena i geopolitičke nezainteresovanosti?

Rečenica grčkog arhiepiskopa: „Ne mogu da poverujem da danas doživljavamo još jedno istorijsko osvajanje“, danas zvuči kao priznanje krivice crkvenog rukovodstva koje je trebalo – i moglo – da reaguje ranije, piše grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr.

Gde je reakcija međunarodne zajednice?

Nije bilo nikakve strategije pritiska na UNESCO, Savet za ljudska prava ili organizacije za verske slobode. Nije bilo ozbiljnog informisanja UN ili drugih pravoslavnih crkava, osim retkih izuzetaka.

Manastir Svete Katarine nije bio samo religijski, već i svetski kulturni simbol. U njemu se čuvaju rukopisi, ikone i svedočanstva dostojna UNESCO-ve zaštite. Ako ne usledi hitna i koordinisana reakcija međunarodne zajednice, sinajski manastir neće biti samo prvi hrišćanski manastir pretvoren u muzej, već i najtragičniji simbol duhovnog poraza pravoslavlja u 21. veku.