Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste.
Tursku i širu crkvenu javnost potresla je vest o tužbi koju je podneo bivši generalni sekretar turskog Ministarstva odbrane, Umid Jalım, protiv Carigradske patrijaršije. Ova tužba otvara niz pitanja o ulozi Patrijaršije u Turskoj i širem području Egejskog mora, jer se tiče međunarodnih ugovora, suverenih prava i prisustva verskih institucija.
Prema dostupnim podacima i međunarodnim izveštajima Patrijaršije, tužba je lično usmerena protiv patrijarha Vartolomeja, ali i protiv desetina sveštenika. Optužbe se odnose na suverenitet grčkih ostrva u Egejskom moru.
Optužbe o Egeju i granicama
Jalım tvrdi da Carigradska patrijaršija učestvuje u „nezakonitim aktivnostima“ povezanim sa prisustvom Grčke na ostrvima istočnog Egeja. U tužbi se pominju ostrva i ostrvca kao što su Agatonisi, Marati, Arkija i Farmakonisi, za koja bivši zvaničnik smatra da administrativno pripadaju provinciji Ajdin.
Ove tvrdnje zasnivaju se na tumačenjima Lozanskog mirovnog ugovora iz 1923. godine, koji definiše granice između Grčke i Turske. Grčka strana je više puta naglašavala da je suverenitet nad tim ostrvima potpuno jasan i da se ne dovodi u pitanje.
Bogoslovska škola na Halkiju
Posebnu pažnju u tužbi privlači pominjanje Bogoslovske škole na Halkiju. Jalım smatra da njeno delovanje predstavlja „nezakonitu obrazovnu aktivnost“ i da krši međunarodne sporazume.
Ova škola, koja se nalazi na istoimenom ostrvu blizu Carigrada, zatvorena je 1971. godine odlukom turskih vlasti. Decenijama je služila kao glavna ustanova za školovanje pravoslavnog sveštenstva pod nadležnošću Patrijaršije. Njeno zatvaranje ostaje jedno od najosetljivijih pitanja u odnosima države i pravoslavne zajednice u Turskoj.
Cemal Yurttas / AFP / Profimedia
Patrijarh carigradski Vartolomej
Carigradska patrijaršija godinama traži ponovno otvaranje škole, a ovo pitanje je više puta pokretano i na međunarodnom nivou, uključujući izveštaje evropskih institucija i organizacija za verske slobode.
Političke implikacije
Mnogi analitičari ističu da je Jalımov potez više politički nego pravni i da predstavlja presedan, jer u istoriji gotovo da nije zabeleženo da patrijaršija i njen poglavar budu predmet tužbe. Povezivanje Patrijaršije sa pitanjem suvereniteta u Egeju stvara posebno osetljiv kontekst. Carigradska patrijaršija u Turskoj funkcioniše kao verska institucija, ali ima i značajan globalni uticaj u pravoslavlju.
Slučaj takođe otvara pitanja o odnosu države i verskih institucija u Turskoj i načinu na koji Ankara vidi ulogu Patrijaršije u regionu. Diplomatski izvori navode da bi ova inicijativa mogla biti povezana sa opštom klimom napetosti u grčko-turskim odnosima.
Ćutanje turske vlade
Do sada turska vlada nije zvanično komentarisala tužbu. Analitičari smatraju da je to pokušaj da se izbegne direktno uključivanje u slučaj koji bi mogao da dobije međunarodne razmere.
Istovremeno, međunarodne organizacije pažljivo prate razvoj događaja u istočnom Mediteranu, gde su pitanja suvereniteta i geopolitičke ravnoteže i dalje veoma osetljiva.
Ostaje da se vidi da li će ovaj slučaj ostati izolovana pravna inicijativa ili će prerasti u novu tačku napetosti između pravoslavne Grčke i većinski islamske Turske.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatera i Kerkiru devicu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Vincence, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Poglavar Carigradske patrijaršije bogoslužio je u Prvoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice Neohorije na Bosforu, potom je Ahmetu Andreasu Ozgunesu, koji je prešao u pravoslavlje, dodelio počasnu titulu arhonta, a u besedi je upozorio na složenost situacije na Bliskom Istoku.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Prema tvrdnjama ruske obaveštajne službe, Carigradska patrijaršija namerava da prizna nepriznatu crnogorsku strukturu, čime bi dodatno zamutila granicu između vere i geopolitike.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.