Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste.
Tursku i širu crkvenu javnost potresla je vest o tužbi koju je podneo bivši generalni sekretar turskog Ministarstva odbrane, Umid Jalım, protiv Carigradske patrijaršije. Ova tužba otvara niz pitanja o ulozi Patrijaršije u Turskoj i širem području Egejskog mora, jer se tiče međunarodnih ugovora, suverenih prava i prisustva verskih institucija.
Prema dostupnim podacima i međunarodnim izveštajima Patrijaršije, tužba je lično usmerena protiv patrijarha Vartolomeja, ali i protiv desetina sveštenika. Optužbe se odnose na suverenitet grčkih ostrva u Egejskom moru.
Optužbe o Egeju i granicama
Jalım tvrdi da Carigradska patrijaršija učestvuje u „nezakonitim aktivnostima“ povezanim sa prisustvom Grčke na ostrvima istočnog Egeja. U tužbi se pominju ostrva i ostrvca kao što su Agatonisi, Marati, Arkija i Farmakonisi, za koja bivši zvaničnik smatra da administrativno pripadaju provinciji Ajdin.
Ove tvrdnje zasnivaju se na tumačenjima Lozanskog mirovnog ugovora iz 1923. godine, koji definiše granice između Grčke i Turske. Grčka strana je više puta naglašavala da je suverenitet nad tim ostrvima potpuno jasan i da se ne dovodi u pitanje.
Bogoslovska škola na Halkiju
Posebnu pažnju u tužbi privlači pominjanje Bogoslovske škole na Halkiju. Jalım smatra da njeno delovanje predstavlja „nezakonitu obrazovnu aktivnost“ i da krši međunarodne sporazume.
Ova škola, koja se nalazi na istoimenom ostrvu blizu Carigrada, zatvorena je 1971. godine odlukom turskih vlasti. Decenijama je služila kao glavna ustanova za školovanje pravoslavnog sveštenstva pod nadležnošću Patrijaršije. Njeno zatvaranje ostaje jedno od najosetljivijih pitanja u odnosima države i pravoslavne zajednice u Turskoj.
Cemal Yurttas / AFP / Profimedia
Patrijarh carigradski Vartolomej
Carigradska patrijaršija godinama traži ponovno otvaranje škole, a ovo pitanje je više puta pokretano i na međunarodnom nivou, uključujući izveštaje evropskih institucija i organizacija za verske slobode.
Političke implikacije
Mnogi analitičari ističu da je Jalımov potez više politički nego pravni i da predstavlja presedan, jer u istoriji gotovo da nije zabeleženo da patrijaršija i njen poglavar budu predmet tužbe. Povezivanje Patrijaršije sa pitanjem suvereniteta u Egeju stvara posebno osetljiv kontekst. Carigradska patrijaršija u Turskoj funkcioniše kao verska institucija, ali ima i značajan globalni uticaj u pravoslavlju.
Slučaj takođe otvara pitanja o odnosu države i verskih institucija u Turskoj i načinu na koji Ankara vidi ulogu Patrijaršije u regionu. Diplomatski izvori navode da bi ova inicijativa mogla biti povezana sa opštom klimom napetosti u grčko-turskim odnosima.
Ćutanje turske vlade
Do sada turska vlada nije zvanično komentarisala tužbu. Analitičari smatraju da je to pokušaj da se izbegne direktno uključivanje u slučaj koji bi mogao da dobije međunarodne razmere.
Istovremeno, međunarodne organizacije pažljivo prate razvoj događaja u istočnom Mediteranu, gde su pitanja suvereniteta i geopolitičke ravnoteže i dalje veoma osetljiva.
Ostaje da se vidi da li će ovaj slučaj ostati izolovana pravna inicijativa ili će prerasti u novu tačku napetosti između pravoslavne Grčke i većinski islamske Turske.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Tursko tužilaštvo tvrdi da su opštinski funkcioneri od pravoslavne crkvene fondacije, koja je po zakonu bila oslobođena plaćanja opštinskih taksi, tražili i uzeli gotovo tri miliona turskih lira za izdavanje dozvola.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.