Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste.
Tursku i širu crkvenu javnost potresla je vest o tužbi koju je podneo bivši generalni sekretar turskog Ministarstva odbrane, Umid Jalım, protiv Carigradske patrijaršije. Ova tužba otvara niz pitanja o ulozi Patrijaršije u Turskoj i širem području Egejskog mora, jer se tiče međunarodnih ugovora, suverenih prava i prisustva verskih institucija.
Prema dostupnim podacima i međunarodnim izveštajima Patrijaršije, tužba je lično usmerena protiv patrijarha Vartolomeja, ali i protiv desetina sveštenika. Optužbe se odnose na suverenitet grčkih ostrva u Egejskom moru.
Optužbe o Egeju i granicama
Jalım tvrdi da Carigradska patrijaršija učestvuje u „nezakonitim aktivnostima“ povezanim sa prisustvom Grčke na ostrvima istočnog Egeja. U tužbi se pominju ostrva i ostrvca kao što su Agatonisi, Marati, Arkija i Farmakonisi, za koja bivši zvaničnik smatra da administrativno pripadaju provinciji Ajdin.
Ove tvrdnje zasnivaju se na tumačenjima Lozanskog mirovnog ugovora iz 1923. godine, koji definiše granice između Grčke i Turske. Grčka strana je više puta naglašavala da je suverenitet nad tim ostrvima potpuno jasan i da se ne dovodi u pitanje.
Bogoslovska škola na Halkiju
Posebnu pažnju u tužbi privlači pominjanje Bogoslovske škole na Halkiju. Jalım smatra da njeno delovanje predstavlja „nezakonitu obrazovnu aktivnost“ i da krši međunarodne sporazume.
Ova škola, koja se nalazi na istoimenom ostrvu blizu Carigrada, zatvorena je 1971. godine odlukom turskih vlasti. Decenijama je služila kao glavna ustanova za školovanje pravoslavnog sveštenstva pod nadležnošću Patrijaršije. Njeno zatvaranje ostaje jedno od najosetljivijih pitanja u odnosima države i pravoslavne zajednice u Turskoj.
Cemal Yurttas / AFP / Profimedia
Patrijarh carigradski Vartolomej
Carigradska patrijaršija godinama traži ponovno otvaranje škole, a ovo pitanje je više puta pokretano i na međunarodnom nivou, uključujući izveštaje evropskih institucija i organizacija za verske slobode.
Političke implikacije
Mnogi analitičari ističu da je Jalımov potez više politički nego pravni i da predstavlja presedan, jer u istoriji gotovo da nije zabeleženo da patrijaršija i njen poglavar budu predmet tužbe. Povezivanje Patrijaršije sa pitanjem suvereniteta u Egeju stvara posebno osetljiv kontekst. Carigradska patrijaršija u Turskoj funkcioniše kao verska institucija, ali ima i značajan globalni uticaj u pravoslavlju.
Slučaj takođe otvara pitanja o odnosu države i verskih institucija u Turskoj i načinu na koji Ankara vidi ulogu Patrijaršije u regionu. Diplomatski izvori navode da bi ova inicijativa mogla biti povezana sa opštom klimom napetosti u grčko-turskim odnosima.
Ćutanje turske vlade
Do sada turska vlada nije zvanično komentarisala tužbu. Analitičari smatraju da je to pokušaj da se izbegne direktno uključivanje u slučaj koji bi mogao da dobije međunarodne razmere.
Istovremeno, međunarodne organizacije pažljivo prate razvoj događaja u istočnom Mediteranu, gde su pitanja suvereniteta i geopolitičke ravnoteže i dalje veoma osetljiva.
Ostaje da se vidi da li će ovaj slučaj ostati izolovana pravna inicijativa ili će prerasti u novu tačku napetosti između pravoslavne Grčke i većinski islamske Turske.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
Duhovni vođa srpskog naroda traži hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi se sprečila primena zakona koji preti školama, bolnicama i opstanku srpskog naroda.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Poglavar Carigradske patrijaršije bogoslužio je u Prvoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice Neohorije na Bosforu, potom je Ahmetu Andreasu Ozgunesu, koji je prešao u pravoslavlje, dodelio počasnu titulu arhonta, a u besedi je upozorio na složenost situacije na Bliskom Istoku.
Prema tvrdnjama ruske obaveštajne službe, Carigradska patrijaršija namerava da prizna nepriznatu crnogorsku strukturu, čime bi dodatno zamutila granicu između vere i geopolitike.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Priča o ovom datumu često se vezuje za Tajnu večeru i Judinu izdaju, ali profesor Moskovske duhovne akademije, Aleksej Iljič Osipov, upozorava da strah od „loših znakova“ može čoveka odvesti u zabludu.
Čovek lako upada u zamku da na uvredu odgovori uvredom, na zlo zlom, ali hrišćansko iskustvo vekovima svedoči da takav odgovor samo produbljuje sukobe i unosi nemire.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Čovek lako upada u zamku da na uvredu odgovori uvredom, na zlo zlom, ali hrišćansko iskustvo vekovima svedoči da takav odgovor samo produbljuje sukobe i unosi nemire.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Vasilija Ispovednika po starom i Prenos moštiju Svetog Nikifora Carigradskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Kristine Persijske, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.