OZAN KOSE / AFP / Profimedia/Handout / AFP / Profimedia
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
U nedavnom intervjuu za televizijsku emisiju Crkva i svet, visokodostojnik Ruske pravoslavne crkve, mitropolit Antonije Volokolamski, istakao je, prema njegovim rečima, tri ključna motiva koja su, po njegovom mišljenju, vodila patrijarha carigradskog Vartolomeja prilikom osnivanja Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU).
Spoljni pritisci i lična uvređenost kao okidač
Prema mitropolitu Antoniju, prvi motiv bio je spoljni pritisak. On je naveo da je patrijarh Vartolomej bio pod snažnim uticajem određenih lica, dodajući da veze između Fanjara i američkih obaveštajnih službi datiraju još iz vremena patrijarha Antigore, koji je u Istanbul dovezen predsedničkim avionom "Truman".
Drugi motiv, prema njegovim rečima, bilo je to što se patrijarh Vartolomej uvredio zbog odsustva nekoliko pomesnih Crkava — uključujući i Rusku pravoslavnu crkvu — sa Sabora na Kritu, koji je on organizovao.
– Patrijarh Vartolomej, to nije tajna, bio je vođen potpuno nehrišćanskim osećanjem, poput osvete, što je i sam više puta izjavljivao – rekao je mitropolit Antonije. On je naveo nerešena pitanja između Patrijaršija Antiohije i Jerusalima, kao i druge faktore koji su naveli neke Crkve da ne prisustvuju Pravoslavnom saboru na Kritu 2016. godine.
Tanjug/SAVA RADOVANOVIĆ
Mitropolit Antonije
– Ruska crkva bila je poslednja od njih. Ipak, iz nekog razloga patrijarh Vartolomej je smatrao da je upravo Moskovska patrijaršija pokušala da sabotira sabor. I već tada, kada se to dogodilo, upotrebio je reč "osveta", govoreći o tome kakva će biti njegova reakcija na činjenicu da sabor, iako održan, nije postao svepravoslavni. Dakle, njegova lična uvređenost postala je još jedan značajan faktor koji ga je naveo na takvo uplitanje u Ukrajinu i mešanje u crkvene poslove te zemlje – rekao je mitropolit Antonije.
"Papinske ambicije" i odbijanje svepravoslavnog dijaloga
Treći motiv, tvrdi mitropolit Antonije, bile su "papinske ambicije". On je rekao da je patrijarh „počeo da sebe smatra nekakvim papom pravoslavnog sveta, prisvajajući sebi određene imaginarne privilegije“.
– I, smatrajući sebe apsolutnim autokratom pravoslavnog sveta, veruje da može da čini šta god želi: da poništava odluke stare vekovima, dodeljuje nekome autokefalnost ili je oduzima, da prihvata bivše klerike ili laike koji nikada nisu zakonito rukopoloženi u episkope i sveštenike. To, bez sumnje, vodi u haos u pravoslavlju i izaziva oštro odbacivanje onoga što patrijarh Vartolomej čini – naveo je mitropolit Antonije.
On je dodao da patrijarh Vartolomej „razume besmisao“ svoje odluke i ukazao na mali broj monaha u Pravoslavnoj crkvi Ukrajine.
- U celoj toj tzv. Pravoslavnoj crkvi Ukrajine nema dovoljno monaha da se popuni makar sama Kijevsko-pečerska lavra. Ipak, rekao je da upravo ova tri faktora sprečavaju patrijarha da prizna bilo kakvu grešku.
Mitropolit Antonije je dalje naglasio da su brojne Crkve i jerarsi pozivali na sazivanje svepravoslavnog sabora o ukrajinskom pitanju, ali da je patrijarh carigradski to dosledno odbijao.
– Bilo kakvi pokušaji i naši brojni apeli da se započne svepravoslavna rasprava o onome što se dešava nailaze na oštar otpor patrijarha carigradskog, koji, naravno, razume da bi, ukoliko se svi okupe, morao da odgovori na veoma neugodna pitanja na koja, po svemu sudeći, nema adekvatne odgovore – rekao je mitropolit Antonije.
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.
Dok svet prati simboličan korak ka miru i dijalogu, deo pravoslavlja izražava rezerve zbog brzog približavanja Rimu i straha od ustupaka u veri i tradiciji.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Pomesne pravoslavne crkve, među kojima je i Srpska, odale su počast upokojenom papi Franji, prenoseći svetu snažnu poruku nade, ljubavi i vere, kao i poziv na jedinstvo u Hristu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 27. nedelju po Duhovima polazi od prve rečenice Svetog pisma i vodi ka shvatanju da postojanje nije slučajnost, već dar koji obavezuje.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.