OZAN KOSE / AFP / Profimedia/Handout / AFP / Profimedia
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
U nedavnom intervjuu za televizijsku emisiju Crkva i svet, visokodostojnik Ruske pravoslavne crkve, mitropolit Antonije Volokolamski, istakao je, prema njegovim rečima, tri ključna motiva koja su, po njegovom mišljenju, vodila patrijarha carigradskog Vartolomeja prilikom osnivanja Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU).
Spoljni pritisci i lična uvređenost kao okidač
Prema mitropolitu Antoniju, prvi motiv bio je spoljni pritisak. On je naveo da je patrijarh Vartolomej bio pod snažnim uticajem određenih lica, dodajući da veze između Fanjara i američkih obaveštajnih službi datiraju još iz vremena patrijarha Antigore, koji je u Istanbul dovezen predsedničkim avionom "Truman".
Drugi motiv, prema njegovim rečima, bilo je to što se patrijarh Vartolomej uvredio zbog odsustva nekoliko pomesnih Crkava — uključujući i Rusku pravoslavnu crkvu — sa Sabora na Kritu, koji je on organizovao.
– Patrijarh Vartolomej, to nije tajna, bio je vođen potpuno nehrišćanskim osećanjem, poput osvete, što je i sam više puta izjavljivao – rekao je mitropolit Antonije. On je naveo nerešena pitanja između Patrijaršija Antiohije i Jerusalima, kao i druge faktore koji su naveli neke Crkve da ne prisustvuju Pravoslavnom saboru na Kritu 2016. godine.
Tanjug/SAVA RADOVANOVIĆ
Mitropolit Antonije
– Ruska crkva bila je poslednja od njih. Ipak, iz nekog razloga patrijarh Vartolomej je smatrao da je upravo Moskovska patrijaršija pokušala da sabotira sabor. I već tada, kada se to dogodilo, upotrebio je reč "osveta", govoreći o tome kakva će biti njegova reakcija na činjenicu da sabor, iako održan, nije postao svepravoslavni. Dakle, njegova lična uvređenost postala je još jedan značajan faktor koji ga je naveo na takvo uplitanje u Ukrajinu i mešanje u crkvene poslove te zemlje – rekao je mitropolit Antonije.
"Papinske ambicije" i odbijanje svepravoslavnog dijaloga
Treći motiv, tvrdi mitropolit Antonije, bile su "papinske ambicije". On je rekao da je patrijarh „počeo da sebe smatra nekakvim papom pravoslavnog sveta, prisvajajući sebi određene imaginarne privilegije“.
– I, smatrajući sebe apsolutnim autokratom pravoslavnog sveta, veruje da može da čini šta god želi: da poništava odluke stare vekovima, dodeljuje nekome autokefalnost ili je oduzima, da prihvata bivše klerike ili laike koji nikada nisu zakonito rukopoloženi u episkope i sveštenike. To, bez sumnje, vodi u haos u pravoslavlju i izaziva oštro odbacivanje onoga što patrijarh Vartolomej čini – naveo je mitropolit Antonije.
On je dodao da patrijarh Vartolomej „razume besmisao“ svoje odluke i ukazao na mali broj monaha u Pravoslavnoj crkvi Ukrajine.
- U celoj toj tzv. Pravoslavnoj crkvi Ukrajine nema dovoljno monaha da se popuni makar sama Kijevsko-pečerska lavra. Ipak, rekao je da upravo ova tri faktora sprečavaju patrijarha da prizna bilo kakvu grešku.
Mitropolit Antonije je dalje naglasio da su brojne Crkve i jerarsi pozivali na sazivanje svepravoslavnog sabora o ukrajinskom pitanju, ali da je patrijarh carigradski to dosledno odbijao.
– Bilo kakvi pokušaji i naši brojni apeli da se započne svepravoslavna rasprava o onome što se dešava nailaze na oštar otpor patrijarha carigradskog, koji, naravno, razume da bi, ukoliko se svi okupe, morao da odgovori na veoma neugodna pitanja na koja, po svemu sudeći, nema adekvatne odgovore – rekao je mitropolit Antonije.
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.
Dok svet prati simboličan korak ka miru i dijalogu, deo pravoslavlja izražava rezerve zbog brzog približavanja Rimu i straha od ustupaka u veri i tradiciji.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.