Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Pismo, datirano u Solunu 11. decembra 2025. i potpisano imenom Mihaila Cakiridisa, oca desetoro dece, danas se munjevito proširilo crkvenim krugovima širom pravoslavnog sveta, a u jednom delu javnosti izazvalo je duboku zabrinutost.
Autor ovog otvorenog pisma obraća se direktno patrijarhu carigradskom Vartolomeju, povodom njegovog prisustva u drevnoj Nikeji i uključivanja predstavnika Rimokatoličke crkve i protestantskih zajednica u događaj održan pod okriljem Carigradske patrijaršije. Kako naglašava, taj skup otvorio je ozbiljna pitanja vere i crkvenog poretka.
Otvoreno pismo s teškim pitanjima
U svom pismu on doslovno navodi:
- Kao pravoslavni hrišćanin, otac desetoro dece blagodaću Božijom, noseći u sebi onu dobru brigu o kojoj je govorio Sveti Pajsije Svetogorac, i videvši ovu manifestaciju u Nikeji s vašim prisustvom, prisustvom jeresi-arha Rima, pape Lava, i raznih protestantskih zajednica, izneću vam nekoliko misli i pitanja koja su mi se javila.
ABACAPRESS, Abaca Press / Alamy / Profimedia
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
Mihail Cakiridis iznosi konkretne dogmatske argumente, pozivajući se na odluke Prvog, Drugog i Trećeg vaseljenskog sabora i na sastavljanje Simvola vere. Posebno ističe:
- Prvi vaseljenski sabor odredio je zajednički pashalni obračun za pravoslavne hrišćane, a ne za jeretike koji su tada postojali. Na prva dva sabora sastavljen je Simvol vere, a na trećem je osuđen svaki pokušaj da se u njega bilo šta doda ili oduzme.
Zatim se osvrće na problem Filioque i na stav Rimokatoličke crkve, pozivajući se na Treći vaseljenski sabor i Deveto apostolsko pravilo, podsećajući da zajednička molitva s jereticima, prema crkvenoj predaji, povlači najteže posledice.
Direktna pitanja i kritike
U središtu pisma, glava višečlane porodice upućuje patrijarhu pet otvorenih pitanja, među kojima:
- Zar se, zarad jedinstva, želi da se čista vera pravoslavna sjedini s nečistotama jeretika? Može li se svetlost sjediniti sa tamom? Da li je grešio Sveti Grigorije Palama kada je govorio da nećemo primiti papiste u opštenje sve dok se drže dodatka "Filioque"?
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
U najdramatičnijem delu pisma, Mihail Cakiridis upućuje patrijarhu dramatičan vapaj.
- Sada, kada se zavesa spustila i kada ste jedan korak do svog groba, preklinjem vas da date javnu izjavu pokajanja: da osudite sve jeresi, da osudite lažni sabor u Kolimvariju, da opozovete tomos autokefalije ukrajinskim raskolnicima, da osudite raskolničku crkvu u Skoplju i da ispovedite jedinu istinu pravoslavlja - piše Mihail Cakiridis, prenosi portal vimaorthodoxias.gr.
Reakcije i značaj pisma
Pismo se završava snažnom eshatološkom porukom i molitvenim prizivom, a već je podstaklo brojne rasprave među teolozima, vernicima i crkvenim medijima, kako navode izvori iz Grčke pravoslavne crkve i hroničari crkvenih zbivanja.
Sadržaj ovog otvorenog pisma otkriva duboke podele koje i dalje postoje unutar pravoslavlja oko međuhristijanskog dijaloga, dok samo pismo predstavlja snažan zapis odlučne i prisutne reakcije jednog dela pravoslavnog vernog naroda.
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.
Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako briga za bližnje povezuje zemaljsko i nebesko u jedinstvenom hrišćanskom životu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska po starom kalendaru i Svetog apostola Aristovula po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetih Hilarija i Tacijana, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako briga za bližnje povezuje zemaljsko i nebesko u jedinstvenom hrišćanskom životu.
Sinod Jerusalimske patrijaršije pozvao na hitan prekid vatre i zaštitu hrišćanskih zajednica, dok se u crkvenim krugovima sve ozbiljnije razmatra ideja o sazivanju svih pomesnih Crkava.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.