Kroz 21 praktičnu duhovnu lekciju, svetitelj pokazuje kako deljenje muke, praštanje i slušanje mogu promeniti naše odnose i pogled na život.
Često se zatičemo zarobljeni u svakodnevnim brigama, unutrašnjim strahovima i pritiscima sveta oko nas. Tražimo način da budemo ljubazniji, strpljiviji, ponizniji, a ponekad ne znamo ni odakle da počnemo. Rešenje, paradoksalno u svojoj jednostavnosti, nudi jedna duboka pouka Svetog Siluana Atonskog.
1. Kako biti ljubazniji?
~ Podeli svoju muku sa bližnjim.
2. Kako postati ponizniji?
~ Podeli svoju slavu sa bližnjim svojim.
3. Kako postati skromniji?
~ Podeli svoju slabost sa bližnjim.
4. Kako biti iskreniji?
~ Ne zaboravi na svoje dugove.
5. Koja je veština najređa?
~ Sposobnost davanja.
6. Koja veština je najbolja?
~ Sposobnost da se oprosti.
7. Koja veština je najteža?
~ Sposobnost da se ćuti.
8. Koji čovek brže dolazi Bogu?
~ Milosrđem!
9. Ko je najbogatija osoba?
~ Onaj ko najviše voli Boga.
10. Koja osoba je najsiromašnija?
~ Onaj ko najviše voli novac.
11. Čega se najteže odreći?
~ Privrženosti.
12. Šta je najteže odbiti?
~ Zadovoljstvo.
13. Koja veština je najvažnija?
~ Sposobnost pitanja.
14. Koja veština je najpotrebnija?
~ Sposobnost slušanja.
Shutterstock/Tiplyashina Evgeniya
15. Koja je najneugodnija navika?
~ Sporost.
16. Koja je najštetnija navika?
~ Brbljivost.
17. Koja osoba je najjača?
~ Ko je u stanju da shvati Istinu.
18. Ko je najslabija osoba?
~ Ko se nada u svoju snagu.
19. Koja osoba je najinteligentnija?
~ Onaj koji sledi svoje srce.
20. Koja privrženost je najopasnija?
~ Privrženost svome telu.
21. Koja je nada najbolja?
~ Hristos.
Pouka Svetog Siluana podseća nas da put ka unutrašnjoj slobodi ne vodi kroz ego ili spoljašnje uspehe, već kroz deljenje, slušanje, praštanje i milosrđe. U pravoslavlju, ovo nije samo moralna preporuka: to je način života koji približava čoveka Bogu i oslobađa ga iluzija o sopstvenoj snazi. Tamo gde prestaje strah, pohlepa i samoća, počinje život u Hristu, u punoj snazi vere i ljubavi prema bližnjem.
Čitanje Jevanđelja za 27. subotu po Duhovima
Shutterstock/Albegova Zhanna
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Galatima, začalo 213 (5,22-26; 6,1-2)
22. A plod Duha jeste: ljubav, radost, mir, dugotrpljenje, blagost, dobrota, vera, 23. krotost, uzdržanje. Za takve nema zakona. 24. A koji su Hristovi, raspeše telo sa strastima i željama. 25. Ako Duhom živimo, po Duhu i da hodimo. 26. Ne budimo sujetni, izazivajući jedni druge, zavideći jedni drugima. 1. Braćo, ako i upadne čovek u kakvo sagrešenje, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotosti, čuvajući sebe da i ti ne budeš iskušan. 2. Nosite bremena jedan drugoga, i tako ispunite zakon Hristov.
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Solunjanima, začalo 270 (4,13-17)
13. Nećemo pak, braćo, da vam bude nepoznato šta je sa onima koji su usnuli, da ne biste tugovali kao oni koji nemaju nade. 14. Jer ako verujemo da Isus umre i vaskrse, tako će i Bog one koji su usnuli u Isusu dovesti s Njim. 15. Jer vam ovo kazujemo rečju Gospodnjom da mi koji budemo živi o dolasku Gospodnjem, nećemo preteći one koji su usnuli. 16. Jer će sam Gospod sa zapovešću, glasom arhanđela i sa trubom Božijom, sići s neba, i prvo će mrtvi u Hristu vaskrsnuti; 17. a potom mi živi koji ostanemo bićemo zajedno s njima uzneseni na oblacima u sretanje Gospodu u vazduhu, i tako ćemo svagda s Gospodom biti.
Jevanđelje po Luki, začalo 51. (10,19-21)
19. Evo vam dajem vlast da stajete na zmije i skorpije i na svu silu vražiju, i ništa vam neće nauditi. 20. Ali se tome ne radujte što vam se duhovi pokoravaju, nego se radujte što su imena vaša napisana na nebesima.” 21. U taj čas obradova se duhom Isus i reče: „Hvalim te, Oče, Gospode neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i razboritih, a otkrio to bezazlenima. Da, Oče, jer je tako bila volja Tvoja.”
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Jedna jednostavna, ali duboka metoda svetogorskog podviznika pokazuje kako se fokusiranom borbom protiv glavne strasti oslobađa duša i otvara put ka istinskoj unutrašnjoj slobodi.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
Trud, molitva i podvig imaju svoje mesto, ali bez Božje blagodati ono što je posejano u srcu može ostati jalovo, dok se čak i vrlina može pretvoriti u novu priliku za gordost i samoljublje.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.