Kroz 21 praktičnu duhovnu lekciju, svetitelj pokazuje kako deljenje muke, praštanje i slušanje mogu promeniti naše odnose i pogled na život.
Često se zatičemo zarobljeni u svakodnevnim brigama, unutrašnjim strahovima i pritiscima sveta oko nas. Tražimo način da budemo ljubazniji, strpljiviji, ponizniji, a ponekad ne znamo ni odakle da počnemo. Rešenje, paradoksalno u svojoj jednostavnosti, nudi jedna duboka pouka Svetog Siluana Atonskog.
1. Kako biti ljubazniji?
~ Podeli svoju muku sa bližnjim.
2. Kako postati ponizniji?
~ Podeli svoju slavu sa bližnjim svojim.
3. Kako postati skromniji?
~ Podeli svoju slabost sa bližnjim.
4. Kako biti iskreniji?
~ Ne zaboravi na svoje dugove.
5. Koja je veština najređa?
~ Sposobnost davanja.
6. Koja veština je najbolja?
~ Sposobnost da se oprosti.
7. Koja veština je najteža?
~ Sposobnost da se ćuti.
8. Koji čovek brže dolazi Bogu?
~ Milosrđem!
9. Ko je najbogatija osoba?
~ Onaj ko najviše voli Boga.
10. Koja osoba je najsiromašnija?
~ Onaj ko najviše voli novac.
11. Čega se najteže odreći?
~ Privrženosti.
12. Šta je najteže odbiti?
~ Zadovoljstvo.
13. Koja veština je najvažnija?
~ Sposobnost pitanja.
14. Koja veština je najpotrebnija?
~ Sposobnost slušanja.
Shutterstock/Tiplyashina Evgeniya
15. Koja je najneugodnija navika?
~ Sporost.
16. Koja je najštetnija navika?
~ Brbljivost.
17. Koja osoba je najjača?
~ Ko je u stanju da shvati Istinu.
18. Ko je najslabija osoba?
~ Ko se nada u svoju snagu.
19. Koja osoba je najinteligentnija?
~ Onaj koji sledi svoje srce.
20. Koja privrženost je najopasnija?
~ Privrženost svome telu.
21. Koja je nada najbolja?
~ Hristos.
Pouka Svetog Siluana podseća nas da put ka unutrašnjoj slobodi ne vodi kroz ego ili spoljašnje uspehe, već kroz deljenje, slušanje, praštanje i milosrđe. U pravoslavlju, ovo nije samo moralna preporuka: to je način života koji približava čoveka Bogu i oslobađa ga iluzija o sopstvenoj snazi. Tamo gde prestaje strah, pohlepa i samoća, počinje život u Hristu, u punoj snazi vere i ljubavi prema bližnjem.
Čitanje Jevanđelja za 27. subotu po Duhovima
Shutterstock/Albegova Zhanna
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Galatima, začalo 213 (5,22-26; 6,1-2)
22. A plod Duha jeste: ljubav, radost, mir, dugotrpljenje, blagost, dobrota, vera, 23. krotost, uzdržanje. Za takve nema zakona. 24. A koji su Hristovi, raspeše telo sa strastima i željama. 25. Ako Duhom živimo, po Duhu i da hodimo. 26. Ne budimo sujetni, izazivajući jedni druge, zavideći jedni drugima. 1. Braćo, ako i upadne čovek u kakvo sagrešenje, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotosti, čuvajući sebe da i ti ne budeš iskušan. 2. Nosite bremena jedan drugoga, i tako ispunite zakon Hristov.
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Solunjanima, začalo 270 (4,13-17)
13. Nećemo pak, braćo, da vam bude nepoznato šta je sa onima koji su usnuli, da ne biste tugovali kao oni koji nemaju nade. 14. Jer ako verujemo da Isus umre i vaskrse, tako će i Bog one koji su usnuli u Isusu dovesti s Njim. 15. Jer vam ovo kazujemo rečju Gospodnjom da mi koji budemo živi o dolasku Gospodnjem, nećemo preteći one koji su usnuli. 16. Jer će sam Gospod sa zapovešću, glasom arhanđela i sa trubom Božijom, sići s neba, i prvo će mrtvi u Hristu vaskrsnuti; 17. a potom mi živi koji ostanemo bićemo zajedno s njima uzneseni na oblacima u sretanje Gospodu u vazduhu, i tako ćemo svagda s Gospodom biti.
Jevanđelje po Luki, začalo 51. (10,19-21)
19. Evo vam dajem vlast da stajete na zmije i skorpije i na svu silu vražiju, i ništa vam neće nauditi. 20. Ali se tome ne radujte što vam se duhovi pokoravaju, nego se radujte što su imena vaša napisana na nebesima.” 21. U taj čas obradova se duhom Isus i reče: „Hvalim te, Oče, Gospode neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i razboritih, a otkrio to bezazlenima. Da, Oče, jer je tako bila volja Tvoja.”
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Jedna jednostavna, ali duboka metoda svetogorskog podviznika pokazuje kako se fokusiranom borbom protiv glavne strasti oslobađa duša i otvara put ka istinskoj unutrašnjoj slobodi.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Protojerej Tarasije Zabudjko rasvetljava nedoumicu o kojoj se u parohijama najčešće govori tiho, objašnjavajući da se suština ove zabrane ne tiče vrednovanja žene, već svetosti mesta na kojem se savršava Bezkrvna Žrtva.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Protojerej Tarasije Zabudjko rasvetljava nedoumicu o kojoj se u parohijama najčešće govori tiho, objašnjavajući da se suština ove zabrane ne tiče vrednovanja žene, već svetosti mesta na kojem se savršava Bezkrvna Žrtva.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Prvi srpski vladika u Americi, koga danas proslavljamo kao svetitelja, objasnio je da telesne nevolje nisu slučajnost, već prilika za pokajanje, duhovni rast i otkrivanje unutrašnjih slabosti.
Od dečaka koji je tragao za Bogom do episkopa čije su mošti ostale netruležne - život ovog svetitelja spojio je Studenicu, Rusiju, Čikago i Libertvil, ostavljajući srpskom narodu u Americi duhovno uporište koje traje do danas.