U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
U vremenu u kojem svakodnevica često nosi teskobu, nemir i neizvesnost, duša traži sigurno utočište, a um se bori da pronađe mir. Svet oko nas preplavljen je informacijama, strahovima i ljudskom zloćom, a vera često deluje kao tiha svetlost koju lako zaguši buka sveta. Rešenje, međutim, može se pronaći u jednostavnoj, ali dubokoj pouci jednog od savremenih svetitelja pravoslavlja – Starca Jefrema Arizonskog.
Umna molitva kao štit duše
Starac Jefrem Arizonski podseća:
- Gospode Isuse Hriste, pomiluj me ... U ovim poslednjim danima, kada je dah antihrista zagadio zemlju, more i sve što diše, Bog u krilu i srcu Crkve razvejava dejstvovanje umne molitve kao osvežavajuću rosu blagodati, kao vetar koji je osetio prorok Ilija (v. 1.Car. 19;12), kao protivotrov za zdravlje i spasenje duše i tela u danima u kojima živimo, kao i u onima koji će tek doći. Gospode Isuse Hriste, pomiluj me.
Ova pouka Starca Jefrema nije samo molitva; ona je mapiranje unutrašnjeg sveta, uputstvo kako očuvati mir duše kada spoljašnji svet preti da ga rasprši. Umna molitva, po njegovim rečima, deluje poput nevidljivog štita koji preobražava strah u pouzdanje, tugu u strpljenje, a nemir u predanje Bogu.
Vera kao kompas i svetionik
U konačnici, pravoslavlje nas uči da snagu ne tražimo u spoljnim okolnostima, nego u srcu koje je povezano sa Hristom. Pouka Starca Jefrema Arizonskog podseća da je u složenim vremenima vera najjasniji kompas, a molitva – najmoćniji lek za dušu. Oni koji se njome štite ne samo da nalaze mir, već postaju svetionici u tami, hodajući putem koji vodi ka istinskoj slobodi i spasenju.
Čitanje Jevanđelja za 27. četvrtak po Duhovima
Shutterstock/Oleksandr Yakoniuk
Jevanđelje
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Timoteju, začalo 289 (6,17-21)
17. Bogatima ovoga sveta zapovedaj da se ne preuznose, niti da se uzdaju u bogatstvo nesigurno, nego u Boga živoga, koji nam daje sve izobilno na upotrebu; 18. neka dobro čine, neka se bogate u dobrim delima, neka budu darežljivi, društveni, 19. spremajući sebi dobar temelj za budućnost, da dobiju život večni. 20. O Timoteje, sačuvaj poveren ti zalog, kloneći se poganih i praznih razgovora i sporova lažno nazvanoga znanja, 21. kome se neki privoleše i otpadoše od vere. Blagodat s tobom. Amin.
Jevanđelje po Luki, začalo 92. (18,31-34)
31. Uze pak Dvanaestoricu i reče im: „Evo idemo gore u Jerusalim, i sve će se svršiti što su proroci pisali za Sina Čovečijega. 32. Jer će biti predan neznabošcima i rugaće mu se, i mučiće ga i popljuvaće ga. 33. I pošto ga išibaju ubiće ga, i trećeg dana vaskrsnuće.” 34. A oni ništa od toga ne shvatiše i ova reč beše sakrivena od njih, i ne razumeše šta im se govori.
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka objašnjava kako demonske sile u nama gube moć kada im se odlučno suprotstavimo – jednostavan put ka duhovnoj pobedi koji svakog može inspirisati.
Reči jednog od najvećih duhovnika 20. veka podsećaju da nijedan greh nije jači od Božijeg milosrđa i da svaki čovek može pronaći put ka pokajanju i svetosti.
U jednoj od svojih pouka veliki duhovnik 20. veka objasnio je kako anđeli čuvari vode dušu ka spasenju i kako njihova ljubav ostaje skrivena, ali moćna.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Opsežna analiza višedecenijskih istraživanja otkriva složene uzroke razlika u religioznosti i pokazuje kako društveni položaj, psihološki obrasci i istorijske okolnosti oblikuju odnos prema veri, čak i tamo gde su uloge strogo podeljene