STIGLA TUŽBA U CARIGRADSKU PATRIJARŠIJU: Pravoslavni svet u šoku zbog presedana
Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste.
Egzarhat u Letoniji Moskva vidi kao nastavak širenja Carigrada i produbljivanje spora koji je počeo u Ukrajini.
Osnivanje patrijaršijskog egzarkata Carigradske patrijaršije u Letoniji i imenovanje njenog arhijerejskog predstavnika u Rigi ponovo su pokrenuli dugotrajni spor između Carigrada i Moskovske patrijaršije, koji se već godinama širi pravoslavnim svetom, od Ukrajine, preko Estonije, pa širom baltičkog prostora.
Kako piše portal Saveza pravoslavnih novinara, u Moskvi se ovaj potez tumači kao nastavak širenja crkvene jurisdikcije Carigrada na teritorije koje Ruska pravoslavna crkva smatra svojom kanonskom oblašću. U ruskim crkvenim i medijskim krugovima naglašava se da je sličan obrazac već viđen u Ukrajini, a da sada dobija nastavak u baltičkim državama.
Moskovska patrijaršija već godinama podseća da su Letonija, Estonija i Litvanija deo njene istorijske i kanonske jurisdikcije. Zbog toga osnivanje paralelnih crkvenih struktura smatra narušavanjem crkvenog poretka koji se u pravoslavlju zasniva na načelu teritorijalnosti.
Ovaj spor, međutim, ne počinje u Baltiku. Njegove najvažnije tačke već su otvorene u Ukrajini, gde je 2019. godine Carigradska patrijaršija izdala tomos o autokefaliji Pravoslavnoj crkvi Ukrajine. Kako piše agencija RIA Novosti, u najvećem broju pomesnih pravoslavnih crkava taj potez je ocenjen kao nekanonsko zadiranje u prostor koji pripada Moskovskoj patrijaršiji, što je označilo početak otvorenog raskola između dve patrijaršije.
U središtu ovog spora nalazi se i pitanje ko ima pravo da dodeli autokefaliju novoj crkvi. Moskovska patrijaršija, kao i većina pomesnih pravoslavnih crkava, smatra da to može učiniti samo crkva iz čijeg se sastava određena teritorija odvaja, odnosno takozvana „majka crkva“. Carigradska patrijaršija, s druge strane, polazi od svog istorijskog položaja prvoprestolne crkve i smatra da u određenim okolnostima ima pravo da donese odluku o crkvenoj samostalnosti novonastale crkve.
U tom okviru, osnivanje egzarkata u Letoniji nije izolovan događaj. U Moskvi ga posmatraju kao deo istog procesa koji je započet u Ukrajini, dok Carigradska patrijaršija svoje prisustvo u regionu objašnjava potrebom da organizuje crkveni život vernika koji se nalaze van moskovske crkvene strukture.
Zbog toga se svaka nova odluka u Rigi, Vilnjusu ili Kijevu ne posmatra samo kao lokalno crkveno pitanje, već kao još jedna faza u dugom i još uvek otvorenom sporu dve najuticajnije pravoslavne patrijaršije.
Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste. Spoljna obaveštajna služba Rusije saopštava da patrijarh carigradski pokušava da utiče na izbor naslednika upokojenog patrijarha gruzijskog. Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu. Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.
STIGLA TUŽBA U CARIGRADSKU PATRIJARŠIJU: Pravoslavni svet u šoku zbog presedana
RUSI OTKRILI DETALJE O PLANOVIMA PATRIJARHA VARTOLOMEJA ZA NOVE RASKOLE U PRAVOSLAVLJU: Sada na meti Gruzija, a pominje se i Srbija
PATRIJARH KIRIL OSPORIO PATRIJARHU VARTOLOMEJU PRVENSTVO VLASTI NAD CELIM PRAVOSLAVLJEM: Rasprava koja odjekuje širom pravoslavnog sveta
SKANDAL U CARIGRADSKOJ PATRIJARŠIJI: Bugarski vladika Isak napustio liturgiju zbog jeresi
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
U SPC ne postoji jedinstvena cena za krštenje i za to postoji razlog.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Kontakt sa demonima može dovesti do uništenja nečije ličnosti i života, kako sopstvenog, tako i života bližnjih, upozorava mitropolit Antonije.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Veliki svetitelj otkriva kako se ono čemu popuštamo u ranim godinama pretvara u navike, strasti i terete od kojih se kasnije mnogo teže oslobađamo.
Posle ocene odlazećeg poglavara Islamske zajednice u BiH da je beseda patrijarha Porfirija „ponovo otvorila“ ratne rane, episkop bihaćko-petrovački odgovorio je autorskim tekstom.