STIGLA TUŽBA U CARIGRADSKU PATRIJARŠIJU: Pravoslavni svet u šoku zbog presedana
Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste.
Egzarhat u Letoniji Moskva vidi kao nastavak širenja Carigrada i produbljivanje spora koji je počeo u Ukrajini.
Osnivanje patrijaršijskog egzarkata Carigradske patrijaršije u Letoniji i imenovanje njenog arhijerejskog predstavnika u Rigi ponovo su pokrenuli dugotrajni spor između Carigrada i Moskovske patrijaršije, koji se već godinama širi pravoslavnim svetom, od Ukrajine, preko Estonije, pa širom baltičkog prostora.
Kako piše portal Saveza pravoslavnih novinara, u Moskvi se ovaj potez tumači kao nastavak širenja crkvene jurisdikcije Carigrada na teritorije koje Ruska pravoslavna crkva smatra svojom kanonskom oblašću. U ruskim crkvenim i medijskim krugovima naglašava se da je sličan obrazac već viđen u Ukrajini, a da sada dobija nastavak u baltičkim državama.
Moskovska patrijaršija već godinama podseća da su Letonija, Estonija i Litvanija deo njene istorijske i kanonske jurisdikcije. Zbog toga osnivanje paralelnih crkvenih struktura smatra narušavanjem crkvenog poretka koji se u pravoslavlju zasniva na načelu teritorijalnosti.
Ovaj spor, međutim, ne počinje u Baltiku. Njegove najvažnije tačke već su otvorene u Ukrajini, gde je 2019. godine Carigradska patrijaršija izdala tomos o autokefaliji Pravoslavnoj crkvi Ukrajine. Kako piše agencija RIA Novosti, u najvećem broju pomesnih pravoslavnih crkava taj potez je ocenjen kao nekanonsko zadiranje u prostor koji pripada Moskovskoj patrijaršiji, što je označilo početak otvorenog raskola između dve patrijaršije.
U središtu ovog spora nalazi se i pitanje ko ima pravo da dodeli autokefaliju novoj crkvi. Moskovska patrijaršija, kao i većina pomesnih pravoslavnih crkava, smatra da to može učiniti samo crkva iz čijeg se sastava određena teritorija odvaja, odnosno takozvana „majka crkva“. Carigradska patrijaršija, s druge strane, polazi od svog istorijskog položaja prvoprestolne crkve i smatra da u određenim okolnostima ima pravo da donese odluku o crkvenoj samostalnosti novonastale crkve.
U tom okviru, osnivanje egzarkata u Letoniji nije izolovan događaj. U Moskvi ga posmatraju kao deo istog procesa koji je započet u Ukrajini, dok Carigradska patrijaršija svoje prisustvo u regionu objašnjava potrebom da organizuje crkveni život vernika koji se nalaze van moskovske crkvene strukture.
Zbog toga se svaka nova odluka u Rigi, Vilnjusu ili Kijevu ne posmatra samo kao lokalno crkveno pitanje, već kao još jedna faza u dugom i još uvek otvorenom sporu dve najuticajnije pravoslavne patrijaršije.
Bivši turski zvaničnik optužuje patrijaršiju za „nezakonite aktivnosti“ oko grčkih ostrva i Bogoslovske škole na Halkiju, dok Ankara ćuti i međunarodna pažnja raste. Spoljna obaveštajna služba Rusije saopštava da patrijarh carigradski pokušava da utiče na izbor naslednika upokojenog patrijarha gruzijskog. Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu. Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.
STIGLA TUŽBA U CARIGRADSKU PATRIJARŠIJU: Pravoslavni svet u šoku zbog presedana
RUSI OTKRILI DETALJE O PLANOVIMA PATRIJARHA VARTOLOMEJA ZA NOVE RASKOLE U PRAVOSLAVLJU: Sada na meti Gruzija, a pominje se i Srbija
PATRIJARH KIRIL OSPORIO PATRIJARHU VARTOLOMEJU PRVENSTVO VLASTI NAD CELIM PRAVOSLAVLJEM: Rasprava koja odjekuje širom pravoslavnog sveta
SKANDAL U CARIGRADSKOJ PATRIJARŠIJI: Bugarski vladika Isak napustio liturgiju zbog jeresi
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Sveća je istovremeno znak žrtve i vere.
U besedi za petak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto za služenje Crkvi nisu dovoljni ni znanje ni ljudsko priznanje, već blagodat koja se prenosi od apostolskih vremena.
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama najvećih svetitelja pravoslavlja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Sveti oci su često govorili da su upravo neprijatnosti, uvrede i klevete prilika da čovek proveri svoju veru, smirenje i poverenje u Boga.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.
U porodici se postavljaju temelji na kojima će dete graditi svoj karakter, a prema pravoslavlju, majka tu igra odlučujuću ulogu.