SEĆANJE NA ČUDA SVETOG JOVANA ŠANGAJSKOG: Kako je manastir Lipar danas osetio blagodat ovog svetitelja?
Svetogeorgijevska obitelj ispunila se molitvom, blagodati i radošću u danu kada je slavljen veliki čudotvorac i molitvenik.
Mitropolit šumadijski Jovan i episkop švajcarski Andrej poslali su snažne poruke o veri, obnovi i duhovnoj snazi liturgije, dok je hram Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu zablistao na veliki praznik.
Na Petrovdan, kada pravoslavni vernici proslavljaju Svete apostole Petra i Pavla, hram u Aranđelovcu posvećen upravo ovim stubovima Crkve zasijao je punim sjajem. U toj svetkovini učestvovali su vernici, sveštenstvo, ali i dvojica arhijereja: mitropolit šumadijski Jovan i episkop švajcarski Andrej, koji su zajedno služili svetu liturgiju i poslali snažne poruke o smislu hrišćanskog života.
– Nema većeg dara, braćo i sestre, koji je Bog mogao dati čoveku nego da služi svetu liturgiju i da učestvuje u svetoj liturgiji – poručio je vladika Jovan okupljenima, podsećajući da je liturgija srž postojanja svakog pravoslavnog hrišćanina.
Njegove reči duboko su odjeknule hramom:
– Za svakog hrišćanina treba da bude život od liturgije do liturgije. To je velika radost, a mi danas imamo još jednu radost, a to je što je njegovo preosveštenstvo episkop švajcarski danas ovde sa nama, što se danas sa nama ovde Bogu moli, što nam donosi blagoslove svoje eparhije. Biti u crkvi, a ne biti na liturgiji – to nije pravo hrišćanstvo. Hrišćanstvo je liturgijski i crkveni život.
Potom je besedu održao episkop Andrej, u kojoj je spojio istoriju i duhovnost, podsećajući da hram posvećen Svetim apostolima ima dublje značenje od same građevine:
– Kada proslavljamo Svete apostole, narod treba da se raduje, a pre svega žitelji Aranđelovca, jer imaju ovako velelepno ukrašen hram koji je posvećen Svetim apostolima. Na taj način se povezuje istorija ranog hrišćanstva i čitava istorija hrišćanske Crkve sa slavnom tradicijom i istorijom ovog šumadijskog kraja.

Citirao je i stihove koji uvek pokreću srpsku dušu:
– Što pesnik kaže: „Šumadijo šumovita, ti si naša dika, ti si bila i ostaješ zemlja ustanika“.
Otkrio je da ga je Božja promisao dovela tog dana baš u Aranđelovac:
– Jedan ugledni domaćin iz moje eparhije, vrlo ugledni domaćin, udaje svoju ćerku u Kragujevcu i danas posle podne treba da budem prisutan, pa sam zamolio vašeg arhijereja, vladiku Jovana, da mogu danas na Svete apostole da budem ovde. Nisam očekivao da će vladika Jovan da kaže: Dođi da vidiš hram Svetih apostola u Aranđelovcu. Još je i hramovna slava. Veći poklon, zajedno da služim sa sveštenstvom, nisam mogao danas da dobijem.
Na kraju, episkop Andrej uputio je reči nade, ukazujući na jedini pravi put preobražaja sveta:
– Čestitam svima vama hramovni praznik, hramovnu slavu Svetih apostola, na duhovni napredak i uspeh našeg čitavog srpskog naroda, napaćenog i postradalog, a vama hvala što vašim dolaskom ovde u svetom Božjem hramu pokazujete ideju da ovaj svet u kome živimo ima potrebu za preobražajem, za obnovom, a to upravo, kao što je vladika Jovan rekao, postižemo pomoću svete liturgije.
Svetogeorgijevska obitelj ispunila se molitvom, blagodati i radošću u danu kada je slavljen veliki čudotvorac i molitvenik.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Na praznik Prepodobnog Davida Solunskog, mitropolit šumadijski Jovan služio je Liturgiju i poručio da ljubav prema bližnjima ne postoji bez ljubavi prema Bogu, a tokom bogosluženja uručio je i visoka crkvena odlikovanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
Na liturgiji u hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Kragujevcu mitropolit šumadijski istakao je snagu molitve, upozoravajući vernike na opasnosti zloupotrebe duhovnih darova i verovanja u gatare.
U snažnoj besedi u kragujevačkom naselju Aerodrom, mitropolit šumadijski poručio je da se trpljenjem spasavaju duše i da mir pripada onome koji ume da ćuti i prašta.
Posle svetih tajni, mitropolit šumadijski uputio je snažne poruke nade i vere, govoreći o snazi molitve, čudotvornom dejstvu Svetog Vasilija i vremenu koje zahteva nepokolebljivo oslanjanje na Boga.
U nadahnutoj besedi povodom praznika Rođenja Hristovog, vladika šumadijski Jovan podsetio je vernike na snagu vere, važnost ljubavi i praštanja, pozivajući ih da svakodnevno pronalaze Hrista u sebi i drugima.
Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Na Keju žrtava Racije obeležena je godišnjica Pogroma iz 1942. godine uz snažne poruke patrijarha Porfirija da se zlo rađa tamo gde nestane Boga i pamćenja.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Navikli smo da veru pretvaramo u spisak zahteva i obećanja, ali Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u jednoj kratkoj misli ruši tu logiku i vraća nas na pitanje koje ne može da se zaobiđe: šta zapravo znači stati pred Boga bez trgovine i bez računa?
Sastojci za ovu poslasticu mere se u šoljama i kašikama, priprema je laka, a svaki zalogaj donosi toplinu i miris doma.
Stihovi 2:284-285 iz Kurana otkrivaju kako svaka misao, delo i osećanje oblikuju našu svakodnevnicu i podsećaju na odgovornost pred Božijom prisutnošću.