SEĆANJE NA ČUDA SVETOG JOVANA ŠANGAJSKOG: Kako je manastir Lipar danas osetio blagodat ovog svetitelja?
Svetogeorgijevska obitelj ispunila se molitvom, blagodati i radošću u danu kada je slavljen veliki čudotvorac i molitvenik.
Mitropolit šumadijski Jovan i episkop švajcarski Andrej poslali su snažne poruke o veri, obnovi i duhovnoj snazi liturgije, dok je hram Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu zablistao na veliki praznik.
Na Petrovdan, kada pravoslavni vernici proslavljaju Svete apostole Petra i Pavla, hram u Aranđelovcu posvećen upravo ovim stubovima Crkve zasijao je punim sjajem. U toj svetkovini učestvovali su vernici, sveštenstvo, ali i dvojica arhijereja: mitropolit šumadijski Jovan i episkop švajcarski Andrej, koji su zajedno služili svetu liturgiju i poslali snažne poruke o smislu hrišćanskog života.
– Nema većeg dara, braćo i sestre, koji je Bog mogao dati čoveku nego da služi svetu liturgiju i da učestvuje u svetoj liturgiji – poručio je vladika Jovan okupljenima, podsećajući da je liturgija srž postojanja svakog pravoslavnog hrišćanina.
Njegove reči duboko su odjeknule hramom:
– Za svakog hrišćanina treba da bude život od liturgije do liturgije. To je velika radost, a mi danas imamo još jednu radost, a to je što je njegovo preosveštenstvo episkop švajcarski danas ovde sa nama, što se danas sa nama ovde Bogu moli, što nam donosi blagoslove svoje eparhije. Biti u crkvi, a ne biti na liturgiji – to nije pravo hrišćanstvo. Hrišćanstvo je liturgijski i crkveni život.
Potom je besedu održao episkop Andrej, u kojoj je spojio istoriju i duhovnost, podsećajući da hram posvećen Svetim apostolima ima dublje značenje od same građevine:
– Kada proslavljamo Svete apostole, narod treba da se raduje, a pre svega žitelji Aranđelovca, jer imaju ovako velelepno ukrašen hram koji je posvećen Svetim apostolima. Na taj način se povezuje istorija ranog hrišćanstva i čitava istorija hrišćanske Crkve sa slavnom tradicijom i istorijom ovog šumadijskog kraja.

Citirao je i stihove koji uvek pokreću srpsku dušu:
– Što pesnik kaže: „Šumadijo šumovita, ti si naša dika, ti si bila i ostaješ zemlja ustanika“.
Otkrio je da ga je Božja promisao dovela tog dana baš u Aranđelovac:
– Jedan ugledni domaćin iz moje eparhije, vrlo ugledni domaćin, udaje svoju ćerku u Kragujevcu i danas posle podne treba da budem prisutan, pa sam zamolio vašeg arhijereja, vladiku Jovana, da mogu danas na Svete apostole da budem ovde. Nisam očekivao da će vladika Jovan da kaže: Dođi da vidiš hram Svetih apostola u Aranđelovcu. Još je i hramovna slava. Veći poklon, zajedno da služim sa sveštenstvom, nisam mogao danas da dobijem.
Na kraju, episkop Andrej uputio je reči nade, ukazujući na jedini pravi put preobražaja sveta:
– Čestitam svima vama hramovni praznik, hramovnu slavu Svetih apostola, na duhovni napredak i uspeh našeg čitavog srpskog naroda, napaćenog i postradalog, a vama hvala što vašim dolaskom ovde u svetom Božjem hramu pokazujete ideju da ovaj svet u kome živimo ima potrebu za preobražajem, za obnovom, a to upravo, kao što je vladika Jovan rekao, postižemo pomoću svete liturgije.
Svetogeorgijevska obitelj ispunila se molitvom, blagodati i radošću u danu kada je slavljen veliki čudotvorac i molitvenik.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Na praznik Prepodobnog Davida Solunskog, mitropolit šumadijski Jovan služio je Liturgiju i poručio da ljubav prema bližnjima ne postoji bez ljubavi prema Bogu, a tokom bogosluženja uručio je i visoka crkvena odlikovanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
Na liturgiji u hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Kragujevcu mitropolit šumadijski istakao je snagu molitve, upozoravajući vernike na opasnosti zloupotrebe duhovnih darova i verovanja u gatare.
U snažnoj besedi u kragujevačkom naselju Aerodrom, mitropolit šumadijski poručio je da se trpljenjem spasavaju duše i da mir pripada onome koji ume da ćuti i prašta.
Posle svetih tajni, mitropolit šumadijski uputio je snažne poruke nade i vere, govoreći o snazi molitve, čudotvornom dejstvu Svetog Vasilija i vremenu koje zahteva nepokolebljivo oslanjanje na Boga.
U nadahnutoj besedi povodom praznika Rođenja Hristovog, vladika šumadijski Jovan podsetio je vernike na snagu vere, važnost ljubavi i praštanja, pozivajući ih da svakodnevno pronalaze Hrista u sebi i drugima.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Posle istupa načelnika Odeljenja bezbednosti u Beranama Željka Babovića, Eparhija tvrdi da je javnost dovedena u zabludu, detaljno objašnjava šta se zaista dogodilo u Manastiru Đurđevi Stupovi i ukazuje na širi problem bezbednosti građana.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Čovek opterećen sopstvenim padovima i pogrešnim izborima često oseća nemoć da se vrati na pravi put.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela.