Na praznik posvećen Majci Presvete Bogorodice, ali i na Detinjce, bio je mesto okupljanja vernika iz svih krajeva. Uz liturgiju, darove i reči mitropolita Atanasija, proslava u manastiru Svetog Arhangela Gavrila u Kumanici je donela poruke nade, zajedništva i obnove kroz veru.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi praznik Začeća Svete Ane, majke Presvete Bogorodice, i praznik posvećen svojoj deci – Detinjce, u Manastiru Svetog Arhangela Gavrila u Kumanici, kod Brodareva, održana je sveta arhijerejska liturgija. Liturgiju je služio mitropolit mileševski Atanasije, uz sasluženje nastojatelja manastira arhimandrita Nikolaja, protojereja Igora Erića i protođakona Ivana Savića.
Manastir Svetog Arhangela Gavrila u Kumanici, smešten na granici između Srbije i Crne Gore, vekovima je simbol vere i nade za pravoslavne vernike. Osnovan u srednjem veku, ovaj svetionik pravoslavlja dugo je bio skriven od pogleda zbog nepristupačnog terena, ali je opstao kao mesto molitve i duhovnog mira.
Obnova manastira započeta je krajem 20. veka, a danas privlači hodočasnike iz čitavog sveta. Posebno se ističe verovanje u isceliteljsku moć moštiju Svetog Grigorija Kumaničkog, koje se čuvaju u ovom manastiru.
Foto: Eparhija mileševska
Vernici na liturgiji u hramu manastira Kumanica
Vernici iz raznih krajeva Eparhije mileševske, ali i gosti koji su se zatekli u ovom kraju, sa dubokom pobožnošću prisustvovali su ovom duhovnom sabranju, koje je, osim liturgijskog dela, bilo ispunjeno radošću i zahvalnošću prema Gospodu. U svojoj nadahnutoj besedi, mitropolit Atanasije je govorio o dubokoj simbolici praznika:
- Gospod naš je stvorio ljudski rod da bude plodotvoran, da rađa, da bude delotvoran. I upravo nam pokazuje takav primer u Pravednim Bogoroditeljima Joakimu i Ani, koji u početku svog života behu telesno neplodotvorni, ali su se pokazali najplodotvornijima, pokazujući nam time u čemu se sastoji taj dar plodotvornosti dat od Boga - istakao je mitropolit, naglašavajući važnost duhovnog i telesnog plodotvorenja kroz život u veri i vrlini.
Foto: Eparhija mileševska
Sveta tajna pričešća
Nakon zaamvone molitve, osveštani su slavski darovi koje je pripremila porodica Janković iz Bijelog Polja. Takođe, deca prisutna na liturgiji primila su prigodne paketiće koje je podelio mitropolit Atanasije, čime je obeležen i praznik Detinjci.
Foto: Eparhija mileševska
Darovi za najmlađe vernike
U manastirskoj trpezariji, domaćini slave i prijatelji manastira priredili su trpezu ljubavi, gde je mitropolit još jednom podsetio na značaj rađanja, vaspitavanja i obrazovanja dece kao osnove za očuvanje vere i naroda.
Proslava praznika u Kumanici još jednom je pokazala snagu zajedništva i vere, dok su reči mitropolita Atanasija odjekivale kao podsetnik na duhovno i telesno plodotvorenje koje vodi ka spasenju i obnovi.
Uz liturgiju koju je služio mitropolit Atanasije i prisustvo brojnih vernika, crkva u ovom selu pored Pljevalja zasijala je u čast Svetog velikomučenika Dimitrija. Posle bogosluženja i osveštavanja slavskih darova, hrišćanska radost nastavljena je uz trpezu ljubavi.
Mitropolit Atanasije sa predstavnicima opštine Pljevlja razgovarao je o projektima koji unapređuju život vernog naroda u Pljevljima i okolnim krajevima, najavljujući kulturne manifestacije koje ujedinjuju tradiciju, umetnost i zajedništvo u ovoj plemenitoj sredini.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
U manastiru Svetog Nikolaja, na praznik posvećen ovom velikom svecu, služena je arhijerejska liturgija. Mitropolit mileševski ukazao je na snagu svetitelja kao duhovnih utočišta, a tom prilikom dodeljena su i visoka crkvena priznanja najzaslužnijima za obnovu manastira.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Ova svetinja zasijala je raskošnom duhovnom radošću na praznik arhangela kome je posvećena. Mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju, a vernici i sveštenoslužitelji, sabrani u jedinstvu i molitvi, učinili su ovaj dan posebnim.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
Upokojila se u 74. godini, a iza nje ostaje gotovo dvadeset godina provedenih uz mošti Svetog Grigorija Kumaničkog i ljude koji su u ovu drevnu svetinju dolazili po molitvu i utehu.
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.