Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
Uz blagoslov vladike mileševskog Atanasija, sprovedena su opsežna arheološka istraživanja koja su bacila novo svetlo na prošlost manastira Pustinja nadomak Prijepolja. Stručni tim arheologa, predvođen Vojkanom Milutinovićem iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva, otkrio je konak iz XVI i XVII veka, čime je značajno doprineto proučavanju kulturne baštine Srpske pravoslavne crkve.
Istraživanja, koja su trajala od 28. oktobra, otkrila su konak sa podrumskom prostorijom i spratom, građen od pritesanog kamena i blatnog veziva.
milesevskaeparhija.rs
Manastir Pustinja
- Ovogodišnjim istraživanjem koje se privodi kraju ovih dana, istražen je konak sa podrumskom prostorijom i spratom. Objekat je orijentisan, dužim stranama, po pravcu sever – jug, zidan pritesanim kamenom i blatnim vezivom. Inventar čini, u najvećem broju, grnčarija XVI i XVII veka, gvozdeni predmeti poput reza, klinova i klanfi. Izuzetan je nalaz olovnog pečata sa natpisom na osnovu koga je zaključeno da je manastirska crkva bila posvećena Svetom Simeonu Srpskom - rečeno je za agenciju Rina.
Dužina objekta iznosi oko 14,5 metara, dok širina varira između 7 i 8 metara. Zidovi, debljine skoro jednog metra, svedoče o čvrstini i veštini tadašnje gradnje.
milesevskaeparhija.rs
Vladika ,mileševski Atanasije u julu je osveštao novo zvono u manastiru Pustinja
Posebnu pažnju privukao je inventar pronađen na lokalitetu – grnčarija iz XVI i XVII veka, gvozdeni predmeti poput reza, klinova i klanfi, kao i izuzetan nalaz olovnog pečata sa natpisom koji potvrđuje da je manastirska crkva bila posvećena Svetom Simeonu Srpskom.
Značajan doprinos ovom poduhvatu dali su i meštani okolnih sela, koji su dobrovoljno pomagali istraživačima. Njihova nesebičnost i ljubav prema manastiru omogućile su da radovi teku neometano i u duhu zajedništva.
Mitropolit Atanasije se zahvalio arheolozima na dobro urađenim poslovima, na njihovoj marljivosti i predanosti radu i blagoslovio nastavak iskopavanja i istraživanja.
Blagoslov za nastavak radova dodatno osnažuje istraživače, dok zajednica okupljena oko ove svetinje svedoči kako vera i znanje zajedno čuvaju bogatstvo prošlosti za buduće generacije.
Na osveštanju temelja budućeg hrama posvećenog Svetim Kirilu i Metodiju, vladika Atanasije istakao je značaj ljubavi, pravde i istine kao temelje novog života u Hristu. Sabrani vernici u Brezni, vođeni nadom i blagoslovom, započeli su put obnove vere u ovom pitomom planinskom kutku.
Uz liturgiju koju je služio mitropolit Atanasije i prisustvo brojnih vernika, crkva u ovom selu pored Pljevalja zasijala je u čast Svetog velikomučenika Dimitrija. Posle bogosluženja i osveštavanja slavskih darova, hrišćanska radost nastavljena je uz trpezu ljubavi.
Mnoštvo vernog naroda sabralo se u hramu Svetog Nikolaja Srpskog u predgrađu Priboja da dočeka mošti velikog svetitelja, učestvuje u liturgiji i prisustvuje osvećenju novog parohijskog doma.
Mitropolit Atanasije sa predstavnicima opštine Pljevlja razgovarao je o projektima koji unapređuju život vernog naroda u Pljevljima i okolnim krajevima, najavljujući kulturne manifestacije koje ujedinjuju tradiciju, umetnost i zajedništvo u ovoj plemenitoj sredini.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Miris tamjana i tiha molitva ispunili su Saborni hram u Prijepolju dok su sabrani pominjali decu, žene i vojnike čija imena i dalje žive u srcima zajednice.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.