Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Manastir Pustinja kod Prijepolja, decenijama poznat kao svetilište posvećeno Svetom Petru i Pavlu, otkriva svoju pravu istorijsku priču. Najnovija arheološka istraživanja, sprovedena na ovom svetom lokalitetu, donela su iznenađujuće otkriće – olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, potvrđujući da je manastir zapravo posvećen ovom velikom svetitelju.
Radovi, koji se odvijaju uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Muzeja u Prijepolju, Eparhije mileševske i lokalne samouprave, otvaraju novo poglavlje u proučavanju crkvene istorije ovog kraja.
RINA
Arheološka iskopavanja u porti manastira Pustinja
Otkriće koje menja vekovima uspostavljenu priču
– Dobili smo značajna sredstva za nastavak istraživanja koja su započeta prošle godine. Pronađeni pečat jasno ukazuje da je manastir posvećen Svetom Simeonu Mirotočivom, što je izuzetno otkriće za naš kraj i srpsku crkvenu istoriju – izjavio je za agenciju Rina direktor Muzeja u Prijepolju, Zvonko Mandić.
Arheolog Tijana Pušica ističe da su ovogodišnja iskopavanja ne samo potvrdila datovanje lokaliteta u 17. vek, već i otkrila dodatne prostorije i predmete od velikog značaja.
– Istražili smo novi deo kompleksa, pronašli dosta keramike, metalnih predmeta i novca. Sledeći korak je konzervacija zidova da se spreči dalje urušavanje – istakla je Pušica.
Foto: Eparhija mileševska
Radive je obišao vladike mileševski Atanasije
Poseta visokih crkvenih i opštinskih predstojatelja
Manastir su posetili mitropolit mileševski Atanasije, predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić i direktor Muzeja, koji su svi izrazili punu podršku nastavku istraživanja.
– Drago mi je što sam bio ovde kada su ovo bile ruševine, a sada svedočim njegovoj obnovi. Pustinja više nije pustinja – rekao je Popadić, osvrćući se na transformaciju svetilišta.
Mitropolit Atanasije izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima i pohvalio sve koji su angažovani na istraživanju, naglašavajući značaj nastavka radova. Očekuje se da će oni doprineti boljem razumevanju istorije manastira Pustinje, ali i da će manastirski konak biti priveden svrsi.
Radovi će se nastaviti i naredne godine, a cilj je da se ovo duhovno i kulturno blago u potpunosti istraži, zaštiti i predstavi javnosti, vraćajući manastiru Pustinji njeno dostojanstvo i svetost koju zaslužuje.
Prva velika iskopina na ostrvu Sir Bani Jas u poslednjih 30 godina otkriva da je ranohrišćanska zajednica živela u srcu Persijskog zaliva i otvara nova poglavlja o širenju vere Hristove.
U prisustvu vernog naroda, mitropolit Atanasije osveštao je obnovljene krstove Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Mileševi, podsećajući da oni nisu samo ukras, već večni znak Hristove ljubavi i Golgotske žrtve.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
U besedi za utorak 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz priču o rimskom upravniku pokazuje kako i verioci ponekad gube korak sa Hristom, kada svetlost Božjih zapovesti bledi pred privlačnošću prolaznog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Gerasima Jordanskog po starom i Svetog Aleksija, Čoveka Božjeg po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Patrika, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Čak i kada svi oko vas nastavljaju starim navikama, jedan jednostavan, ali dubok, korak u pokajanju može promeniti vaš život i pokazati snagu istinske vere.
Na duhovnoj tribini na Krstopoklonu nedelju arhimandrit Sergije govorio je o odricanju, unutrašnjoj slobodi i moći Hristovog krsta da preobrazi naše biće.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Mitropolit mileševski služio prvu liturgiju pređeosvećenih darova u ovom Velikom postu - vernicima preneo poruku o ljubavi, zajedništvu i unutrašnjoj discipline.
Tokom liturgije u hramu Svete Trojice, mitropolit mileševski je poručio vernicima da je radost povratka u Božji dom veća od svakog prestupa i da nas Hristovo vaskrsenje vodi kroz životne izazove.
Na duhovnoj tribini na Krstopoklonu nedelju arhimandrit Sergije govorio je o odricanju, unutrašnjoj slobodi i moći Hristovog krsta da preobrazi naše biće.
Pripadnici elitnih policijskih jedinica i komandiri Okružnog zatvora 23. marta polaze peške ka svetinji Svetog Vasilija Ostroškog kako bi pomogli u lečenju dvoje mališana.
Nakon velikih humanitarnih akcija, molitava i podrške vernika iz Bijeljine i regiona, protojerej Bogdan Stjepanović podvrgnut je kompleksnoj hirurškoj intervenciji.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Na Krstopoklonu nedelju vikarni episkop novobrdski služio je svetu liturgiju u manastiru Rakovici, a poseban trenutak bogosluženja bilo je rukopoloženje.