Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Manastir Pustinja kod Prijepolja, decenijama poznat kao svetilište posvećeno Svetom Petru i Pavlu, otkriva svoju pravu istorijsku priču. Najnovija arheološka istraživanja, sprovedena na ovom svetom lokalitetu, donela su iznenađujuće otkriće – olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, potvrđujući da je manastir zapravo posvećen ovom velikom svetitelju.
Radovi, koji se odvijaju uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Muzeja u Prijepolju, Eparhije mileševske i lokalne samouprave, otvaraju novo poglavlje u proučavanju crkvene istorije ovog kraja.
RINA
Arheološka iskopavanja u porti manastira Pustinja
Otkriće koje menja vekovima uspostavljenu priču
– Dobili smo značajna sredstva za nastavak istraživanja koja su započeta prošle godine. Pronađeni pečat jasno ukazuje da je manastir posvećen Svetom Simeonu Mirotočivom, što je izuzetno otkriće za naš kraj i srpsku crkvenu istoriju – izjavio je za agenciju Rina direktor Muzeja u Prijepolju, Zvonko Mandić.
Arheolog Tijana Pušica ističe da su ovogodišnja iskopavanja ne samo potvrdila datovanje lokaliteta u 17. vek, već i otkrila dodatne prostorije i predmete od velikog značaja.
– Istražili smo novi deo kompleksa, pronašli dosta keramike, metalnih predmeta i novca. Sledeći korak je konzervacija zidova da se spreči dalje urušavanje – istakla je Pušica.
Foto: Eparhija mileševska
Radive je obišao vladike mileševski Atanasije
Poseta visokih crkvenih i opštinskih predstojatelja
Manastir su posetili mitropolit mileševski Atanasije, predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić i direktor Muzeja, koji su svi izrazili punu podršku nastavku istraživanja.
– Drago mi je što sam bio ovde kada su ovo bile ruševine, a sada svedočim njegovoj obnovi. Pustinja više nije pustinja – rekao je Popadić, osvrćući se na transformaciju svetilišta.
Mitropolit Atanasije izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima i pohvalio sve koji su angažovani na istraživanju, naglašavajući značaj nastavka radova. Očekuje se da će oni doprineti boljem razumevanju istorije manastira Pustinje, ali i da će manastirski konak biti priveden svrsi.
Radovi će se nastaviti i naredne godine, a cilj je da se ovo duhovno i kulturno blago u potpunosti istraži, zaštiti i predstavi javnosti, vraćajući manastiru Pustinji njeno dostojanstvo i svetost koju zaslužuje.
Prva velika iskopina na ostrvu Sir Bani Jas u poslednjih 30 godina otkriva da je ranohrišćanska zajednica živela u srcu Persijskog zaliva i otvara nova poglavlja o širenju vere Hristove.
U prisustvu vernog naroda, mitropolit Atanasije osveštao je obnovljene krstove Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Mileševi, podsećajući da oni nisu samo ukras, već večni znak Hristove ljubavi i Golgotske žrtve.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Grčki pevač bio je gost u Patrijaršijskom dvoru, a razgovor nije ostao samo na muzici i predstojećem koncertu. Dotakli su se vere, umetnosti i vrednosti koje povezuju bratske narode.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
Grčki pevač bio je gost u Patrijaršijskom dvoru, a razgovor nije ostao samo na muzici i predstojećem koncertu. Dotakli su se vere, umetnosti i vrednosti koje povezuju bratske narode.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.