Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Manastir Pustinja kod Prijepolja, decenijama poznat kao svetilište posvećeno Svetom Petru i Pavlu, otkriva svoju pravu istorijsku priču. Najnovija arheološka istraživanja, sprovedena na ovom svetom lokalitetu, donela su iznenađujuće otkriće – olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, potvrđujući da je manastir zapravo posvećen ovom velikom svetitelju.
Radovi, koji se odvijaju uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Muzeja u Prijepolju, Eparhije mileševske i lokalne samouprave, otvaraju novo poglavlje u proučavanju crkvene istorije ovog kraja.
RINA
Arheološka iskopavanja u porti manastira Pustinja
Otkriće koje menja vekovima uspostavljenu priču
– Dobili smo značajna sredstva za nastavak istraživanja koja su započeta prošle godine. Pronađeni pečat jasno ukazuje da je manastir posvećen Svetom Simeonu Mirotočivom, što je izuzetno otkriće za naš kraj i srpsku crkvenu istoriju – izjavio je za agenciju Rina direktor Muzeja u Prijepolju, Zvonko Mandić.
Arheolog Tijana Pušica ističe da su ovogodišnja iskopavanja ne samo potvrdila datovanje lokaliteta u 17. vek, već i otkrila dodatne prostorije i predmete od velikog značaja.
– Istražili smo novi deo kompleksa, pronašli dosta keramike, metalnih predmeta i novca. Sledeći korak je konzervacija zidova da se spreči dalje urušavanje – istakla je Pušica.
Foto: Eparhija mileševska
Radive je obišao vladike mileševski Atanasije
Poseta visokih crkvenih i opštinskih predstojatelja
Manastir su posetili mitropolit mileševski Atanasije, predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić i direktor Muzeja, koji su svi izrazili punu podršku nastavku istraživanja.
– Drago mi je što sam bio ovde kada su ovo bile ruševine, a sada svedočim njegovoj obnovi. Pustinja više nije pustinja – rekao je Popadić, osvrćući se na transformaciju svetilišta.
Mitropolit Atanasije izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima i pohvalio sve koji su angažovani na istraživanju, naglašavajući značaj nastavka radova. Očekuje se da će oni doprineti boljem razumevanju istorije manastira Pustinje, ali i da će manastirski konak biti priveden svrsi.
Radovi će se nastaviti i naredne godine, a cilj je da se ovo duhovno i kulturno blago u potpunosti istraži, zaštiti i predstavi javnosti, vraćajući manastiru Pustinji njeno dostojanstvo i svetost koju zaslužuje.
Prva velika iskopina na ostrvu Sir Bani Jas u poslednjih 30 godina otkriva da je ranohrišćanska zajednica živela u srcu Persijskog zaliva i otvara nova poglavlja o širenju vere Hristove.
U prisustvu vernog naroda, mitropolit Atanasije osveštao je obnovljene krstove Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Mileševi, podsećajući da oni nisu samo ukras, već večni znak Hristove ljubavi i Golgotske žrtve.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog proroka Avakuma po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog sveštenomučenika Elevterija. Katolici slave Svete drinske mučenice, Jevreji obeležavaju drugi dan Hanuke, a u islamu, je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
U jednoj od svojih pouka veliki ruski podvižnik i duhovnik ističe da ništa ne može zameniti smirenje i objašnjava kako ono oblikuje dušu prema Božjem daru.
Kako su reči zapisane vekovima pre Hrista dobile svoje mesto u Njegovom životu, stradanju i smrti - i zašto ta veza i danas izaziva nelagodu kod onih koji je uporno zaobilaze.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Hram Vaskrsenja Hristovog u Priboju ispunio se molitvom i sabranošću, dok deca i odrasli pristupaju Svetoj tajni pričešća, a mitropolit podseća na snagu proštaja, međusobne podrške i Božanskih darova.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
Dvodnevni skup posvećen Prvom vaseljenskom saboru – 1.700 godina trajnog nasleđa na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu okupio je teologe, istoričare i crkvene velikodostojnike, uz izložbu umetničkih dela i bogat program predavanja.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.