Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Manastir Pustinja kod Prijepolja, decenijama poznat kao svetilište posvećeno Svetom Petru i Pavlu, otkriva svoju pravu istorijsku priču. Najnovija arheološka istraživanja, sprovedena na ovom svetom lokalitetu, donela su iznenađujuće otkriće – olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, potvrđujući da je manastir zapravo posvećen ovom velikom svetitelju.
Radovi, koji se odvijaju uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Muzeja u Prijepolju, Eparhije mileševske i lokalne samouprave, otvaraju novo poglavlje u proučavanju crkvene istorije ovog kraja.
RINA
Arheološka iskopavanja u porti manastira Pustinja
Otkriće koje menja vekovima uspostavljenu priču
– Dobili smo značajna sredstva za nastavak istraživanja koja su započeta prošle godine. Pronađeni pečat jasno ukazuje da je manastir posvećen Svetom Simeonu Mirotočivom, što je izuzetno otkriće za naš kraj i srpsku crkvenu istoriju – izjavio je za agenciju Rina direktor Muzeja u Prijepolju, Zvonko Mandić.
Arheolog Tijana Pušica ističe da su ovogodišnja iskopavanja ne samo potvrdila datovanje lokaliteta u 17. vek, već i otkrila dodatne prostorije i predmete od velikog značaja.
– Istražili smo novi deo kompleksa, pronašli dosta keramike, metalnih predmeta i novca. Sledeći korak je konzervacija zidova da se spreči dalje urušavanje – istakla je Pušica.
Foto: Eparhija mileševska
Radive je obišao vladike mileševski Atanasije
Poseta visokih crkvenih i opštinskih predstojatelja
Manastir su posetili mitropolit mileševski Atanasije, predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić i direktor Muzeja, koji su svi izrazili punu podršku nastavku istraživanja.
– Drago mi je što sam bio ovde kada su ovo bile ruševine, a sada svedočim njegovoj obnovi. Pustinja više nije pustinja – rekao je Popadić, osvrćući se na transformaciju svetilišta.
Mitropolit Atanasije izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima i pohvalio sve koji su angažovani na istraživanju, naglašavajući značaj nastavka radova. Očekuje se da će oni doprineti boljem razumevanju istorije manastira Pustinje, ali i da će manastirski konak biti priveden svrsi.
Radovi će se nastaviti i naredne godine, a cilj je da se ovo duhovno i kulturno blago u potpunosti istraži, zaštiti i predstavi javnosti, vraćajući manastiru Pustinji njeno dostojanstvo i svetost koju zaslužuje.
Prva velika iskopina na ostrvu Sir Bani Jas u poslednjih 30 godina otkriva da je ranohrišćanska zajednica živela u srcu Persijskog zaliva i otvara nova poglavlja o širenju vere Hristove.
U prisustvu vernog naroda, mitropolit Atanasije osveštao je obnovljene krstove Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Mileševi, podsećajući da oni nisu samo ukras, već večni znak Hristove ljubavi i Golgotske žrtve.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Ajet 9:43 uči nas strpljenju, mudrom prosuđivanju i unutrašnjoj odgovornosti, podsećajući da svaka reč i odluka imaju težinu, a istinoljubivost vodi ka Božijem oprostu.
Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Dok milioni širom sveta slave Helouvin kao veseli maskenbal, pravoslavni sveštenik apeluje da taj praznik ima mračne, paganske korene i da nema mesta u hrišćanskom domu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Hram Vaskrsenja Hristovog u Priboju ispunio se molitvom i sabranošću, dok deca i odrasli pristupaju Svetoj tajni pričešća, a mitropolit podseća na snagu proštaja, međusobne podrške i Božanskih darova.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Svečanim činom osvećenja nekadašnje evangelističke crkve, mitropolit nemački Grigorije utemeljio je novi duhovni dom Srpske pravoslavne crkve na jugozapadu Nemačke.
Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 21. četvrtak po Duhovima prikazuje kako greh gnoji dušu i zašto je čišćenje uma prvi korak ka miru i Božjoj svetlosti.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.