Ministarstvo Kulture i Turizma Ujedinjenih Arapskih Emirata,Mohammed Zarandah / AFP / Profimedia
Prva velika iskopina na ostrvu Sir Bani Jas u poslednjih 30 godina otkriva da je ranohrišćanska zajednica živela u srcu Persijskog zaliva i otvara nova poglavlja o širenju vere Hristove.
Na ostrvu Sir Bani Jas u Abu Dabiju, tokom prve velike arheološke iskopine u poslednjih 30 godina, nedavno je otkriven izuzetno očuvan hrišćanski krst star oko 1.400 godina. Ovaj nalaz pruža retke dokaze o ranom hrišćanskom prisustvu u regionu i potvrđuje postojanje hrišćanske zajednice u periodu između 7. i 8. veka.
Prema arheolozima, krst je pronađen u dvorištu jedne od devet malih kuća sa dvorištem, koje su otkrivene još 1992. godine. Ove kuće verovatno su bile nastanjene od strane monaha koji su se povukli iz zajedničkog manastira radi molitve i meditacije. Istraživači veruju da su te kuće bile deo šire hrišćanske zajednice koja je postojala na ostrvu.
Retki dokazi ranohrišćanskog prisustva u Persijskom zalivu
Otkriće je značajno jer pruža konkretne dokaze o postojanju hrišćanske zajednice u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i celom regionu, što je do sada bilo tek pretpostavka. Arheolozi planiraju dalja istraživanja kako bi bolje razumeli život i odnose koji su postojali na ostrvu u tom periodu.
Ministarstvo Kulture i Turizma Ujedinjenih Arapskih Emirata
Hrišćanski krst star oko 1.400 godina, pronađen u Abu Dabiju
Ovo otkriće potvrđeno je od strane relevantnih međunarodnih medija, uključujući "Live Science", koji ističe da hrišćanski krst pronađen na ostrvu Sir Bani Jas pruža retke dokaze o ranom hrišćanskom prisustvu u Persijskom zalivu.
Novo svetlo na istoriju i širenje hrišćanstva
Nalaz dodatno osvetljava bogatu religijsku i kulturnu istoriju regiona i daje uvid u način života hrišćanske zajednice koja je uspela da opstane i razvija se čak i u periodu širenja islama. Ovo otkriće otvara nova poglavlja u razumevanju prisustva i širenja hrišćanstva na Bliskom istoku.
Arheolozi su pronašli mrežu tunela ukrašenih brojnim krstovima i simbolima Hrista, starim više od 1500 godina, što dodatno potkrepljuje tvrdnje da je reč o značajnom hrišćanskom mestu.
Površina masovne grobnice zauzima oko pet hiljada kvadratnih metara, a časne sestre reda "Bon Sekur" sahranile su oko 800 novorođenčadi koja su preminula u ustanovi za majke i decu Svete Marije, između 1925. i 1961. godine.
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.
Na prijemu u Patrijaršiji istaknuto je da Srbija predstavlja primer harmonije među verama, a razgovarano je o jačanju dijaloga, miru i zajedničkim vrednostima koje povezuju Istok i Balkan.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
U besedi za utorak 3. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači biblijsku sliku o čoveku koji sigurnost gradi na pogrešnom temelju i zato sopstveni mir pretvara u put ka propasti.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.