Liturgiju je služio mitropolit Atanasije, koji je pozvao vernike da slede Hristov put i postanu lovci ljudi radi spasenja duša.
U nedelju 18. po Duhovima, na dan molitvenog proslavljanja Prepodobnog Kirijaka Otšelnika — Miholjdan, ktitorska slava manastira manastir Davidovica kod Prijepolja obeležena je svečanom liturgijom koju je služio mitropolit mileševski Atanasije. Ova sveta služba, prožeta duhovnim mirom i radošću, okupila je brojne vernike koji su došli da u molitvi proslave svog nebeskog zaštitnika i ktitora ove drevne svetinje — Prepodobnog Davida.
Foto: Eparhija mileševska
Doček vladike u porti manastira Davidovica
Sasluživali su nastojatelj manastira arhimandrit Nektarije, arhijerejski namesnik prijepoljski protojerej Igor Erić i protođakon Ivan Savić. Povodom praznika, osveštani su slavski darovi i prelomljen slavski kolač — tradicionalni čin zahvalnosti Bogu i svetitelju ktitoru, koji je kroz vekove čuvao ovu svetinju i vernike koji joj dolaze.
Poziv Hristov koji okuplja hrabre
U svojoj nadahnutoj besedi mitropolit Atanasije podsetio je vernike na duboku poruku života Prepodobnog Davida, rođenog kao Dimitrije, koji je svoj život potpuno posvetio Hristu.
– Prepodobni David, rođen kao Dimitrije ili Dmitar, nije se zadovoljio tim rangom nego je prihvatio ono na šta Gospod Hristos poziva najhrabrije. Ko hoće za Mnom da ide, Gospod reče, neka se odrekne sebe, uzme krst svoj, potpuno, i ide za Mnom. Baš zbog toga ovde je, kroz sva vremena, do dana današnjeg, od onda, sabiralište onih najhrabrijih – poručio je mitropolit.
Foto: Epargija mileševska
Ktitorska slava u manastiru Davidovica
On je govorio o tome kako je Gospod pozvao apostole da ostave mreže i postanu lovci ljudi, ali ne radi propasti, već radi spasenja i večnog života:
– Apostoli su propovedali Živoga Hrista, Boga, Spasitelja, govorili su o spasenju, o Večnom Životu. Oni su uvodili ljude u Carstvo Hristovo, Carstvo Nebesko. Apostol Pavle, a slično njemu i drugi apostoli i svetitelji, do dana današnjega, i oni koji su se ovde podvizavali na ovom mestu, u Davidovici, pozivaju nas da se usličimo Hristu.
Posebno je istakao primer Svetog Save, koji se u potpunosti ugledao na Hristovu nauku i tako postao stub duhovnosti srpskog naroda:
– Zahvaljujući tome svet se spasava, ceo svet, zahvaljujući tome što ima onih koji su gotovi, raspoloženi, odlučni, da potpuno prihvate Hristovu nauku i da se usliče Njemu. A On se usličio Ocu Nebeskome i On nas Njemu privodi, sa Njim nas sjedinjuje. Postati, dakle, lovci ljudi, ali lovci ne radi pogibli i tih ljudi, nego radi njihovog spasenja. Da ih privedemo Bogu Ocu, da ih učinimo građanima Carstva Nebeskoga koje ovde već ima svoje temelje, na zemlji – rekao je mitropolit Atanasije.
Nakon Liturgije, nastojatelj manastira arhimandrit Nektarije zahvalio je mitropolitu na duhovnim rečima i liturgijskoj službi:
– Zahvaljujemo visokopreosvećenom što iz svoje bogate monaške i episkopske riznice sabranom vernom narodu upućuje reči spasenja, što u ime svih prinosi Beskrvnu Žrtvu Tela i Krvi Hristove, što je najvažnije u životu svih ljudi – rekao je arhimandrit.
Manastir Davidovica, osnovan u XIII veku, jedan je od najvažnijih duhovnih stubova ovog kraja. Svake godine ktitorska slava okuplja vernike iz različitih delova zemlje, podsećajući ih na neprolaznu vrednost vere, zajedništva i molitve. Pod svodovima ove tihe, ali snažne svetinje, vekovima se čuva ono najdragocenije — živ odnos čoveka i Boga, koji ne poznaje granice ni vreme.
Dvojica mitropolita, sveštenstvo i vernici iz više eparhija proslavili su slavu svetinje u kojoj vekovima zrači sila Imena Hristovog i isceljuju se ranjene duše.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U srcu drevne svetinje, uz svetu liturgiju i blagoslov mitropolita mileševskog, vernici su proslavili manastirsku slavu, prisetivši se puta ka spasenju i snage zajedništva u Hristu.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Nastajali bez autora i plana, oblikovani kroz vekove straha, vere i svakodnevice, običaji su preživeli čak i onda kada su njihova prvobitna značenja nestala.
U besedi za četvrtak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se najdublja ljubav prema Gospodu ne rađa iz onoga što oči vide, već iz srca otvorenog za Božije prisustvo.