Liturgiju je služio mitropolit Atanasije, koji je pozvao vernike da slede Hristov put i postanu lovci ljudi radi spasenja duša.
U nedelju 18. po Duhovima, na dan molitvenog proslavljanja Prepodobnog Kirijaka Otšelnika — Miholjdan, ktitorska slava manastira manastir Davidovica kod Prijepolja obeležena je svečanom liturgijom koju je služio mitropolit mileševski Atanasije. Ova sveta služba, prožeta duhovnim mirom i radošću, okupila je brojne vernike koji su došli da u molitvi proslave svog nebeskog zaštitnika i ktitora ove drevne svetinje — Prepodobnog Davida.
Foto: Eparhija mileševska
Doček vladike u porti manastira Davidovica
Sasluživali su nastojatelj manastira arhimandrit Nektarije, arhijerejski namesnik prijepoljski protojerej Igor Erić i protođakon Ivan Savić. Povodom praznika, osveštani su slavski darovi i prelomljen slavski kolač — tradicionalni čin zahvalnosti Bogu i svetitelju ktitoru, koji je kroz vekove čuvao ovu svetinju i vernike koji joj dolaze.
Poziv Hristov koji okuplja hrabre
U svojoj nadahnutoj besedi mitropolit Atanasije podsetio je vernike na duboku poruku života Prepodobnog Davida, rođenog kao Dimitrije, koji je svoj život potpuno posvetio Hristu.
– Prepodobni David, rođen kao Dimitrije ili Dmitar, nije se zadovoljio tim rangom nego je prihvatio ono na šta Gospod Hristos poziva najhrabrije. Ko hoće za Mnom da ide, Gospod reče, neka se odrekne sebe, uzme krst svoj, potpuno, i ide za Mnom. Baš zbog toga ovde je, kroz sva vremena, do dana današnjeg, od onda, sabiralište onih najhrabrijih – poručio je mitropolit.
Foto: Epargija mileševska
Ktitorska slava u manastiru Davidovica
On je govorio o tome kako je Gospod pozvao apostole da ostave mreže i postanu lovci ljudi, ali ne radi propasti, već radi spasenja i večnog života:
– Apostoli su propovedali Živoga Hrista, Boga, Spasitelja, govorili su o spasenju, o Večnom Životu. Oni su uvodili ljude u Carstvo Hristovo, Carstvo Nebesko. Apostol Pavle, a slično njemu i drugi apostoli i svetitelji, do dana današnjega, i oni koji su se ovde podvizavali na ovom mestu, u Davidovici, pozivaju nas da se usličimo Hristu.
Posebno je istakao primer Svetog Save, koji se u potpunosti ugledao na Hristovu nauku i tako postao stub duhovnosti srpskog naroda:
– Zahvaljujući tome svet se spasava, ceo svet, zahvaljujući tome što ima onih koji su gotovi, raspoloženi, odlučni, da potpuno prihvate Hristovu nauku i da se usliče Njemu. A On se usličio Ocu Nebeskome i On nas Njemu privodi, sa Njim nas sjedinjuje. Postati, dakle, lovci ljudi, ali lovci ne radi pogibli i tih ljudi, nego radi njihovog spasenja. Da ih privedemo Bogu Ocu, da ih učinimo građanima Carstva Nebeskoga koje ovde već ima svoje temelje, na zemlji – rekao je mitropolit Atanasije.
Nakon Liturgije, nastojatelj manastira arhimandrit Nektarije zahvalio je mitropolitu na duhovnim rečima i liturgijskoj službi:
– Zahvaljujemo visokopreosvećenom što iz svoje bogate monaške i episkopske riznice sabranom vernom narodu upućuje reči spasenja, što u ime svih prinosi Beskrvnu Žrtvu Tela i Krvi Hristove, što je najvažnije u životu svih ljudi – rekao je arhimandrit.
Manastir Davidovica, osnovan u XIII veku, jedan je od najvažnijih duhovnih stubova ovog kraja. Svake godine ktitorska slava okuplja vernike iz različitih delova zemlje, podsećajući ih na neprolaznu vrednost vere, zajedništva i molitve. Pod svodovima ove tihe, ali snažne svetinje, vekovima se čuva ono najdragocenije — živ odnos čoveka i Boga, koji ne poznaje granice ni vreme.
Dvojica mitropolita, sveštenstvo i vernici iz više eparhija proslavili su slavu svetinje u kojoj vekovima zrači sila Imena Hristovog i isceljuju se ranjene duše.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
U unutrašnjosti monumentalnog hrasta lužnjaka nalazi se mali hram posvećen Svetoj Trojici, koji lokalni vernici čuvaju kao najveću svetinju, dok se oko njega i danas prepliću predanja.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
U srcu drevne svetinje, uz svetu liturgiju i blagoslov mitropolita mileševskog, vernici su proslavili manastirsku slavu, prisetivši se puta ka spasenju i snage zajedništva u Hristu.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Ovaj praznik nas podseća na silazak Svetog duha na apostole i na trenutak kada je, prema predanju, započeto širenje vere koje je oblikovalo temelje Crkve i njeno učenje o Svetoj Trojici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Justina, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.