Uz liturgiju koju je služio mitropolit Atanasije i prisustvo brojnih vernika, crkva u ovom selu pored Pljevalja zasijala je u čast Svetog velikomučenika Dimitrija. Posle bogosluženja i osveštavanja slavskih darova, hrišćanska radost nastavljena je uz trpezu ljubavi.
Život nam svakodnevno donosi male i velike borbe, trenutke iskušenja i prilike za podvige. U ovim duhovnim izazovima često nam zatreba oslonac – uzor u veri, svetionik nade i odanosti. Sveti velikomučenik Dimitrije, vojnik Hristov, predstavlja taj večni plamen postojanosti i vere u Gospoda, inspiraciju svim vernicima koji težimo da hodimo stazom istine i ljubavi prema Bogu.
Foto: Eparhija mileševska
Liturgiju je služio vladika mileševski Atanasije
U svetinji posvećenoj Svetom Dimitriju, u Vrulji kod Pljevalja, proslavljena je hramovna slava, uz molitveno prisustvo arhiepiskopa i mitropolita mileševskog Atanasija. Na dan posvećen ovom divnom ugodniku Božijem, mitropolit Atanasije služio je svetu liturgiju uz sasluženje protojereja-stavrofora Ognjena Perkovića i Lazara Veljančića, kao i protođakona Ivana Savića. Slavski darovi, pripremljeni od strane kuma slave Bogdana Markovića sa porodicom, osveštani su, a slavski kolač prelomljen u znaku zajedništva i blagoslova za sve prisutne.
Foto: Eparhija mileševska
Sveto pričešće
Obraćajući se vernom narodu, mitropolit Atanasije osvrnuo se na simboliku i značaj Svetog Dimitrija za pravoslavne vernike:
- Ovo je dan pobede za sve nas, i svi učestvujemo u toj pobedi i tom slavlju koje sve nas približuje Gospodu i sjedinjuje sa tim pobednicima koji se okupljaju oko Svetog velikomučenika i pobedonosca Dimitrija.
Sveti Dimitrije, upravitelj Soluna, ostao je veran Nebeskom Caru, odbivši da proganja hrišćane, iako je znao da će ga to koštati života. Ipak, on je sa radošću prihvatio Hristovu milost i postao odani vojnik Gospoda, svesno se pripremajući za Večnost u kojoj će biti prepoznat kao verni Hristov sluga.
Mitropolit je dalje osnažio prisutne rečima Svetog apostola Pavla, pozivajući ih da poput Svetog Dimitrija, jačaju u veri i suočavaju se s iskušenjima kao dobri vojnici Hristovi. „Apostol Pavle poziva sve nas da se ugledamo na Hrista, Vaskrsloga iz mrtvih, koji je uzor i koga treba pamtiti. To objašnjava kako je Sveti Dimitrije uspeo da učini takav podvig,“ naglasio je mitropolit Atanasije, čestitajući vernicima praznik i slaveći postojanost ovog divnog ugodnika.
Proslava je nastavljena uz trpezu ljubavi u crkvenoj sali, gde su se domaćini, uz verni narod, okupili u radosti i zajedništvu, deleći blagodat i duhovnu radost.
Foto: Eparhija mileševska
Posle liturgijskog slavlja, proslava je nastavljena uz trpezu ljiubavi
Kroz primer Svetog Dimitrija shvatamo vrednost istinske vere, onakve koja nas odvaja od prolaznih stvari i povezuje sa večnim Carstvom. U veri, hrabrosti i ljubavi prema Hristu pronalazimo ključ večnog života – jer kao što su se svetitelji odricali zemaljskog radi večnog, tako se i mi svakodnevno možemo odricati prolaznog radi onog istinskog i neprolaznog u zajednici s Bogom.
Obeležavanje praznika Svete Petke okupilo je vernike i ugledne goste iz Srbije i Crne Gore, a liturgije, svečana litija i bogat kulturno-umetnički program ispunili su srca sabranih radošću.
Uz prisustvo vernika i sveštenstva, u Manastiru Mileševa spojili su se molitva, tradicija i duh vere, dok je mitropolit Atanasije podsetio na značaj svetitelja u našem životu. Nakon bogosluženja, razgovor o humanitarnim projektima doprineo je dodatnom osećaju bliskosti i hrišćanske ljubavi među prisutnima.
Na današnji praznik, prisećamo se svedočanstava o događaju koji se odigrao pred ikonom Svetog velikomučenika Dimitrija u Solunu. Ovaj neobični susret sa svetiteljem, u trenutku kada su sile protiv pravoslavlja bile brojčano nadmoćnije, postao je simbol borbe za slobodu, veru i opstanak srpskog naroda.
Posle liturgije, poglavar Srpske pravoslavne crkve dodelio je visoka crkvena priznanja, a zatim nadahnutim rečima osnažio vernike da slede svetiteljski put hrabrosti, naglašavajući da je ljubav prema Hristu temelj ljudskog života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jevtimija Velikog po starom, odnosno Sretenje Gospodnje po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Prikazanje Gospodnje, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U svetinji kod Priboja dve iskušenice stupile su na put monaškog služenja, a ovaj duhovni događaj sabrao je verni narod i sveštenstvo, spojivši vekovno pamćenje manastira sa živom, tihom radošću ovog posebnog trenutka.
Iako hram tek dobija svoj oblik, vernici su ga ispunili molitvom i zajedništvom, dok je rukopoložen novi đakon, a po završetku služen pomen postradalim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Čudesa Svetog velikomučenika Dimitrija, koja je zapisao Ava Justin Popović, i danas svedoče da molitva, pokajanje i blagodat Božja pobeđuju i najtvrđa srca i najmračnija vremena.
Na današnji dan, kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja ovog ugornika Božjeg, pravoslavni vernici pozvani su da mu uzdignu molitvu i zatraže Božju pomoć u nevoljama.
U poprazništvo Savindana, u Hramu Svetog Save patrijarh srpski Porfirije dočekao je očinskom rečju đake, pretvarajući svečanost u živi čas vere, istine i odgovornosti koji nadilazi praznični protokol.
Slučaj tivatskog paroha, vezan za Morinj i javne istupe, prerastao je u političko-crkveni spor koji otvara stare rane i nova pitanja u odnosima Zagreba i Podgorice.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Crkva uči da se sa strastima ne treba miriti, već ih lečiti pokajanjem, molitvom i duhovnim podvigom, jer strasti pomračuju um, slabe volju i razaraju unutrašnji mir.