PORFIRIJE UPUTIO SNAŽNU PORUKU PATRIJARHU KIRILU: Pola veka episkopske službe koja je obeležila pravoslavni svet
U poruci punoj poštovanja istaknuta je njegova predanost pastirskom služenju i očuvanju duhovnog jedinstva crkve.
Dok dnevni list „Srpski telegraf“ slavi deset godina rada, portal Religija.rs se priprema za drugu godišnjicu, nastavljajući dijalog o veri, identitetu i društvu sa novim idejama i sadržajem.
Pre tačno deset godina, 24. marta 2016. godine, na kioske je izašao prvi broj dnevnih novina „Srpski telegraf“, koji je za neke postao simbol „glasne štampe“, a za druge jednostavno deo medijskog pejzaža Srbije, sa milionskim tiražom i distribuiranim primercima širom zemlje. Godine prolaze, a godišnjice, ma kako bile različito tumačene, ostaju trenuci u kojima se ogleda put medija na domaćoj sceni.
U takvom trenutku, kada se obeležava decenija rada, u redakciju je stigla i poruka podrške koju je potpisao mitropolit mileševski Atanasije. Njegove reči nose ton zahvalnosti i molitvenog blagoslova, ne samo novinarima, već i čitaocima, saradnicima i svima koji na bilo koji način doprinose vidljivosti i uticaju medijske porodice okupljene oko ovog dnevnog lista:
- Čestitam na dobrom radu i zahvaljujem za saradnju i podršku Eparhiji mileševskoj, šaljem blagoslov i molitveno vas sve preporučujem Bogu za čuvanje u dobrom zdravlju, miru i napretku - poručio je mitropolit mileševski Atanasije.
Ton ove čestitke, sa molitvenim naglaskom i željom za zdravljem i napretkom, odražava prepoznavanje uloge štampe kao jednog od aktera javnog diskursa, ali i kao mesta susreta između sekularnog i duhovnog u vezi sa važnim jubilejima.
Ovaj jubilej ne označava samo brojku, deset ciklusa proleća, zime i svih onih trenutaka koji se pretoče u izveštaje, analize i kolumne, već i priliku da se osvrnemo na sve promene koje su se dogodile u medijskoj sferi Srbije otkad je „Srpski telegraf“ prvi put ugledao svetlost dana.
U istom ritmu obeležavanja značajnih datuma, portal Religija.rs, koji radi u okviru iste izdavačke kuće, priprema se da proslavi svoju drugu godišnjicu. Portal je počeo sa radom na Spasovdan, 13. juna 2024. godine, koji je jedan od važnih praznika u pravoslavnoj tradiciji. Taj izbor datuma nije slučajan — simbolično spajanje medijskog početka i duhovnog značaja oslikava želju urednika da u javnu sferu unesu glas koji se bavi pitanjima vere, identiteta i zajedništva.
Dok „Srpski telegraf“ proslavlja deset godina postojanja, portal Religija.rs ulazi u svoju drugu godinu rada i priprema se da započne treću sa novom snagom, idejama i sadržajem, spreman da nastavi dijalog o veri i društvu, baš onako kako je mitropolit Atanasije istakao u svojoj čestitki - sa blagoslovom, zahvalnošću i molitvom za budućnost.
U poruci punoj poštovanja istaknuta je njegova predanost pastirskom služenju i očuvanju duhovnog jedinstva crkve.
Miris tamjana i tiha molitva ispunili su Saborni hram u Prijepolju dok su sabrani pominjali decu, žene i vojnike čija imena i dalje žive u srcima zajednice.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Poglavari pomesnih pravoslavnih crkava, državni zvaničnici, predstavnici kulture i javnog života, kao i verni narod, uputili su želje za zdravlje, snagu i blagosloven nastavak arhipastirskog služenja Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U čestitki povodom Obretenja moštiju Prepodobnog Sergija Radonješkog, patrijarh srpski istakao je njegov značaj kao duhovnog uzora i pozvao na jedinstvo, ljubav i prevazilaženje podela.
Povodom četiri decenije služenja Crkvi, patrijarh moskovski i sve Rusije osvrnuo se na životni put patrijarha srpskog i njegovu arhijerejsku službu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je patrijarhu moskovskom i cele Rusije toplu čestitku povodom imendana, poželeo mu mudrost, snagu i Božji blagoslov i podsetio na značaj Svetog Kirila za duhovni život slovenskih naroda.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.