Miris tamjana i tiha molitva ispunili su Saborni hram u Prijepolju dok su sabrani pominjali decu, žene i vojnike čija imena i dalje žive u srcima zajednice.
U Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju, u utorak, 24. marta 2026. godine, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije služio je parastos svim nevino stradalim žrtvama NATO agresije na Srbiju i Crnu Goru. Miris tamjana i reči molitve ispunili su hram, dok su se sabrani, zajedno sa sveštenstvom, predsednikom Opštine Dragom Popadićem, predstavnicima Udruženja boraca rata 1999. i porodicama stradalih, predvođeni svojim arhipastirom, pomolili za duše onih koji više nisu među nama.
Tišina i molitva za one koji više nisu među nama
Mitropolit Atanasije je u besedi istakao težinu i obavezu sećanja:
– I ove godine smo, i ako Bog da i trajno ćemo, čitajući iz Božije Nebeske bilježnice, pominjati ova imena onih koji žive večno, jer ih je Bog prihvatio u Carstvo Svoje. To su oni koji su nevino postradali u zločinačkom bombardovanju naše zemlje od moćnog NATO agresora, u ono vreme.
Foto: Eparhija mileševska
Doček vladike u porti Sabornog hrama u Prijepolju
Reči vladike odavale su duboko poštovanje prema žrtvama, ali i tugu zbog njihove prerane smrti:
– Činimo ovaj spomen i zato što je vredno pominjanja svako od tih imena, a naročito zbog toga što su ta imena u našim srcima, tako da, hteli-ne hteli, mi smo obavezni da ih pominjemo. Možda ta imena nekome nisu mnogo značila, ili su značila nedovoljno, ali nama puno znače.
Mitropolit je podsetio i na duhovni put srpskog naroda:
– Mi, kao srpski narod, smo nekako privilegovani u istoriji, iako smo mnogostradalni narod. Privilegovani smo u tome što smo predvođeni najčistijom životnom naukom, a to je Jevanđelje Gospoda našega Isusa Hrista. I predvođeni smo velikim duhovnim gorostasima. Tako da svoj put znamo, to je put Bogočoveka. –
Sabranima je skrenuo pažnju na silu molitve i sigurnost koju ona donosi u duši:
– Zamislite samo koliko mira dolazi u dušu čoveka, od te svesti da imamo Oca Nebeskog i da On sve vidi. On vlada, On upravlja, Otac naš Nebeski.
Očuvanje identiteta i snaga vere
Upozorio je i na važnost očuvanja identiteta i dobra, na duhovni front na kojem učestvuju svi pravoslavni:
– Dva su fronta u kojima učestvuju pravoslavni. Pored ovog vidljivog, fizičkog, mi smo naročito angažovani na duhovnom frontu, na tom trudu da sačuvamo svoj identitet, najčistiji, najbolji, najjači, duhovni identitet, da se očuvamo u dobru.
Foto: Eparhija mileševska
Mitropolit Atanasije služio je u Sabornom hramu u Pljevljima parastos nevino stradalim žrtvama NATO agresije
Na kraju je, u ime svih koji se mole za stradale, izgovorio:
– Neka je večan pomen svima onim vojnicima koji nevino postradaše, i deci, ženama i ljudima, i da se uvek njihova imena pominju na pravom mestu. –
Parastos u Prijepolju, više od obreda, bio je trenutak zajedničke molitve i sećanja, čin koji podseća da se tragedija ne zaboravlja i da imena nevino stradalih i dalje žive u srcima zajednice.
Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Tokom liturgije u hramu Svete Trojice, mitropolit mileševski je poručio vernicima da je radost povratka u Božji dom veća od svakog prestupa i da nas Hristovo vaskrsenje vodi kroz životne izazove.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
Mitropolit mileševski Atanasije poželeo učenicima da budu radost svojim roditeljima, zavičaju, Srbiji i Srpskoj crkvi, a nakon molitve deca su primila blagoslov i prigodne poklone
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
Dok dnevni list „Srpski telegraf“ slavi deset godina rada, portal Religija.rs se priprema za drugu godišnjicu, nastavljajući dijalog o veri, identitetu i društvu sa novim idejama i sadržajem.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.