Na dan kada Prijepolje slavi slavu Sabornog hrama, praznik Ostroškog Čudotvorca pretvorio se u dirljiv prikaz vere, zajedništva i nade – od liturgije i rukopoloženja, preko litije, pa sve do večeri ispunjene guslama, pesmom i trpezom ljubavi.
Na praznik Svetog Vasilija Ostroškog, zaštitnika i utešitelja pravoslavnog naroda, u Sabornom hramu u Prijepolju sabrao se verni narod, sveštenstvo i monaštvo Eparhije mileševske, kao i gosti iz drugih krajeva, kako bi zajedno proslavili slavu ovog svetog hrama. Dan ispunjen molitvom, saborskim duhom i radošću ostavio je snažan pečat u srcima svih okupljenih. Svetu arhijerejsku liturgiju služili su mitropolit kanadski g. Mitrofan i mitropolit mileševski g. Atanasije, uz sasluženje brojnih sveštenika iz eparhija mileševske i šumadijske.
Liturgijsko sabranje dodatno je uveličao hor „Sveti kralj Vladislav“, koji svojim umilnim pojanjima redovno prati bogosluženja u ovom hramu. Posebnu radost donelo je rukopoloženje ipođakona Miroslava Bujaka u čin đakona – novo služenje, nova nada i nova odgovornost pred Bogom i Crkvom.
SPC / Eparhija mileševska
Litiju su predvodile vladike mileševski Atanasije i kanadski Mitrofan
Nakon liturgije, u prisustvu arhijereja, sveštenstva, vernog naroda, kao i predstavnika lokalne samouprave, vojske i policije, usledila je svečana litija centralnim ulicama Prijepolja. Litija – drevni izraz vere i molitve pravoslavnog naroda – postala je svedočanstvo jedinstva i duhovne snage ovog kraja. Učestvovali su i najmlađi, članovi folklorne sekcije Doma kulture, kao i brojni gosti, koji su svojim prisustvom posvedočili da je Sveti Vasilije i danas živa snaga među narodom.
Slavski darovi i slavski kolač, koje su pripremili ovogodišnji kumovi slave Milinko Bujak i Radojica Korugić sa svojim porodicama, osveštani su u porti hrama, nakon čega je mitropolit Mitrofan uputio pastirsku besedu vernom narodu. Ukazavši na Vaskrsenje Hristovo kao središte hrišćanske vere, on je podsetio da su mučenici, ispovednici i čudotvorci, poput Svetog Vasilija, svojim životima upravo posvedočili tu istinu. Njegove reči bile su poziv na jedinstvo duha, vere i naroda – na povratak izvorima koji daju snagu i svetlost vremenu u kojem živimo.
SPC / Eparhija mileševska
Litiju su predvodile vladike mileševski Atanasije i kanadski Mitrofan
– Imamo mnogo svetitelja, ali izgleda da Sveti Vasilije zauzima jedno od glavnih mesta u našem narodu. Njegovo prisustvo osećamo i danas – i u ovom hramu i u vašim licima – rekao je vladika Mitrofan.
Mitropolit Atanasije je u svojoj besedi izrazio zahvalnost svom saborcu, mitropolitu Mitrofanu, i ukazao na snagu zajedništva koje se ogleda i u prazniku i u narodu. U njegovim rečima čulo se i ono što nevidljivo ispunjava ovakva sabranja – duboko duhovno jedinstvo sa Svetim Vasilijem, koje menja čoveka, vreme i zajednicu.
– Sveti Vasilije prineo je sebe, ali očigledno traži da i mi prinesemo sebe – i danas smo to učinili. Zajedno smo, i bićemo uvek zajedno – poručio je mitropolit Atanasije.
Starešina hrama, protojerej-stavrofor Goran Krstić, zahvalio je svim učesnicima liturgijskog i svečanog dela proslave, ističući da je sve proteklo u najboljem redu – na slavu Božiju i čast Svetog Vasilija.
Dan je završen u duhu radosnog sabranja, uz kulturno-umetnički program u porti hrama. Zvuci frule i gusala, igre i pesme folklornih ansambala pokazali su kako vera i kultura čine neraskidivu celinu narodne duše. Priređena je trpeza ljubavi za sve prisutne – još jedno svedočanstvo o gostoljublju i bogobojaznosti naroda ovog kraja.
Za narednu godinu, kumovi slave biće braća Predrag i Nenad Tošić iz Prijepolja, čime je još jednom potvrđena trajnost i neprekinutost ove molitvene tradicije.
Kao uspomenu na ovo sabranje, mitropolit Atanasije je svom bratu Mitrofanu uručio reprodukciju freske Belog Anđela – simbola nade i božanske prisutnosti. Sabranje u Prijepolju nije bilo samo svečanost – bilo je svedočanstvo žive vere, sabornosti i nade da nas naši svetitelji, predvođeni Svetim Vasilijem Ostroškim, i dalje vode putem koji vodi u život večni.
U Saborni hram Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju slilo se more dečjih glasova i osmeha, dok je vladika mileševski govorio o Hristovoj vojsci dobrote i ljubavi, bez koje svet ne bi opstao.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
U jednoj od najvećih srpskih svetinja, počela je obnova sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg. Uz molitvu i najiskusnije majstore sa Kosova i Metohije, ova svetinja iz doba Nemanjića dobiće novi krov i zablistati kao nekada.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Iako je gradska slava Nikšića formalno ukinuta, lokalno rukovodstvo i sveštenstvo poručuju da će 12. maj i ove godine biti obeležen litijom, svečanostima i rezanjem slavskog kolača.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U selu Džurovo, pod brdima Prijepolja, gde vekovima odjekuje molitva, verni narod se okupio oko mitropolita Atanasija da bi proslavio hramovnu slavu crkve Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja – svedočeći snagu predanja, zajedništva i neugasive pravoslavne vere.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
U Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, brojni vernici okupili su se na arhijerejskoj liturgiji. Mitropolit mileševski poslao je snažne poruke o ljubavi prema bližnjima, razumevanju i zajedništvu u duhu Božića.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom