Na dan kada Prijepolje slavi slavu Sabornog hrama, praznik Ostroškog Čudotvorca pretvorio se u dirljiv prikaz vere, zajedništva i nade – od liturgije i rukopoloženja, preko litije, pa sve do večeri ispunjene guslama, pesmom i trpezom ljubavi.
Na praznik Svetog Vasilija Ostroškog, zaštitnika i utešitelja pravoslavnog naroda, u Sabornom hramu u Prijepolju sabrao se verni narod, sveštenstvo i monaštvo Eparhije mileševske, kao i gosti iz drugih krajeva, kako bi zajedno proslavili slavu ovog svetog hrama. Dan ispunjen molitvom, saborskim duhom i radošću ostavio je snažan pečat u srcima svih okupljenih. Svetu arhijerejsku liturgiju služili su mitropolit kanadski g. Mitrofan i mitropolit mileševski g. Atanasije, uz sasluženje brojnih sveštenika iz eparhija mileševske i šumadijske.
Liturgijsko sabranje dodatno je uveličao hor „Sveti kralj Vladislav“, koji svojim umilnim pojanjima redovno prati bogosluženja u ovom hramu. Posebnu radost donelo je rukopoloženje ipođakona Miroslava Bujaka u čin đakona – novo služenje, nova nada i nova odgovornost pred Bogom i Crkvom.
SPC / Eparhija mileševska
Litiju su predvodile vladike mileševski Atanasije i kanadski Mitrofan
Nakon liturgije, u prisustvu arhijereja, sveštenstva, vernog naroda, kao i predstavnika lokalne samouprave, vojske i policije, usledila je svečana litija centralnim ulicama Prijepolja. Litija – drevni izraz vere i molitve pravoslavnog naroda – postala je svedočanstvo jedinstva i duhovne snage ovog kraja. Učestvovali su i najmlađi, članovi folklorne sekcije Doma kulture, kao i brojni gosti, koji su svojim prisustvom posvedočili da je Sveti Vasilije i danas živa snaga među narodom.
Slavski darovi i slavski kolač, koje su pripremili ovogodišnji kumovi slave Milinko Bujak i Radojica Korugić sa svojim porodicama, osveštani su u porti hrama, nakon čega je mitropolit Mitrofan uputio pastirsku besedu vernom narodu. Ukazavši na Vaskrsenje Hristovo kao središte hrišćanske vere, on je podsetio da su mučenici, ispovednici i čudotvorci, poput Svetog Vasilija, svojim životima upravo posvedočili tu istinu. Njegove reči bile su poziv na jedinstvo duha, vere i naroda – na povratak izvorima koji daju snagu i svetlost vremenu u kojem živimo.
SPC / Eparhija mileševska
Litiju su predvodile vladike mileševski Atanasije i kanadski Mitrofan
– Imamo mnogo svetitelja, ali izgleda da Sveti Vasilije zauzima jedno od glavnih mesta u našem narodu. Njegovo prisustvo osećamo i danas – i u ovom hramu i u vašim licima – rekao je vladika Mitrofan.
Mitropolit Atanasije je u svojoj besedi izrazio zahvalnost svom saborcu, mitropolitu Mitrofanu, i ukazao na snagu zajedništva koje se ogleda i u prazniku i u narodu. U njegovim rečima čulo se i ono što nevidljivo ispunjava ovakva sabranja – duboko duhovno jedinstvo sa Svetim Vasilijem, koje menja čoveka, vreme i zajednicu.
– Sveti Vasilije prineo je sebe, ali očigledno traži da i mi prinesemo sebe – i danas smo to učinili. Zajedno smo, i bićemo uvek zajedno – poručio je mitropolit Atanasije.
Starešina hrama, protojerej-stavrofor Goran Krstić, zahvalio je svim učesnicima liturgijskog i svečanog dela proslave, ističući da je sve proteklo u najboljem redu – na slavu Božiju i čast Svetog Vasilija.
Dan je završen u duhu radosnog sabranja, uz kulturno-umetnički program u porti hrama. Zvuci frule i gusala, igre i pesme folklornih ansambala pokazali su kako vera i kultura čine neraskidivu celinu narodne duše. Priređena je trpeza ljubavi za sve prisutne – još jedno svedočanstvo o gostoljublju i bogobojaznosti naroda ovog kraja.
Za narednu godinu, kumovi slave biće braća Predrag i Nenad Tošić iz Prijepolja, čime je još jednom potvrđena trajnost i neprekinutost ove molitvene tradicije.
Kao uspomenu na ovo sabranje, mitropolit Atanasije je svom bratu Mitrofanu uručio reprodukciju freske Belog Anđela – simbola nade i božanske prisutnosti. Sabranje u Prijepolju nije bilo samo svečanost – bilo je svedočanstvo žive vere, sabornosti i nade da nas naši svetitelji, predvođeni Svetim Vasilijem Ostroškim, i dalje vode putem koji vodi u život večni.
U Saborni hram Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju slilo se more dečjih glasova i osmeha, dok je vladika mileševski govorio o Hristovoj vojsci dobrote i ljubavi, bez koje svet ne bi opstao.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
U jednoj od najvećih srpskih svetinja, počela je obnova sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg. Uz molitvu i najiskusnije majstore sa Kosova i Metohije, ova svetinja iz doba Nemanjića dobiće novi krov i zablistati kao nekada.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Iako je gradska slava Nikšića formalno ukinuta, lokalno rukovodstvo i sveštenstvo poručuju da će 12. maj i ove godine biti obeležen litijom, svečanostima i rezanjem slavskog kolača.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U selu Džurovo, pod brdima Prijepolja, gde vekovima odjekuje molitva, verni narod se okupio oko mitropolita Atanasija da bi proslavio hramovnu slavu crkve Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja – svedočeći snagu predanja, zajedništva i neugasive pravoslavne vere.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
U Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, brojni vernici okupili su se na arhijerejskoj liturgiji. Mitropolit mileševski poslao je snažne poruke o ljubavi prema bližnjima, razumevanju i zajedništvu u duhu Božića.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.