U jednoj od najvećih srpskih svetinja, počela je obnova sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg. Uz molitvu i najiskusnije majstore sa Kosova i Metohije, ova svetinja iz doba Nemanjića dobiće novi krov i zablistati kao nekada.
U tišini svetih zidina manastira Mileševa, tamo gde vekovima odjekuje molitva svetitelja i monaško pojanje, započela je još jedna svetla stranica u istoriji ove nemanjićke svetinje. Po blagoslovu arhiepiskopa i mitropolita mileševskog Atanasija, a uz odobrenje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, počeli su radovi na zameni olovnog pokrivača sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije je, uz odobrenje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, dao blagoslov za početak radova na zameni krova mileševskog sabornog hrama
Kao što se u duhovnom životu svakog čoveka traži obnova srca, tako i svetinje kroz vekove s vremena na vreme traže ruku čovekovu – da ih, sa strahopoštovanjem i molitvom, osnaži i ulepša. Vlasnik preduzeća koje izvodi radove, Dragomir Miletić, izložio je mitropolitu Atanasiju sve detalje predstojećih radova – od vrhunskih materijala do stručnih ruku koje dolaze upravo sa Kosova i Metohije, noseći u sebi iskustvo obnove najuzvišenijih srpskih svetinja.
Radnici, osenčeni molitvama, obasjani svetlom Vaskrsenja koje i samo ime hrama nosi, započeće radove sa verom da učestvuju u delu koje nadilazi prolazno. Ova obnova nije samo tehnički poduhvat – to je čin ljubavi prema predanju, znak brige za duhovno i kulturno blago koje nadahnjuje pokoljenja.
Foto: Eparhija mileševska
Vlasnik preduzeća koje izvodi radove, Dragomir Miletić, izložio je vladici mileševskom detalje predstojećih radova – od vrhunskih materijala do stručnih ruku koje dolaze sa Kosova i Metohije
Nakon obilaska gradilišta, vladika Atanasije je zajedno sa svim prisutnim radnicima ušao u hram gde je uzneta kraća molitva, kao svetosavsko prizivanje blagodati Božje na svaki budući napor. Reči vladike mileševskog odzvanjale su poput tihog psalma:
- Molimo se Bogu da nas umudri, ohrabri i rukovodi u svemu ovome što je planirano korisno da se uradi, i za zaštitu svih onih koji budu radili. Molimo se da to sve bude ka spasenju, i naših duša i onih koji budu uživali plodove našega rada. Zaista je privilegija, ukazana sa Božije strane nama, da mi možemo ovim da se bavimo. Bogu zahvaljujemo, i molimo ga da sve dobro protekne.
Foto: Eparhija mileševska
Radove će izvoditi majstori Kosova i Metohije, noseći u sebi iskustvo obnove najuzvišenijih srpskih svetinja
- U ovom trenutku, Mileševa ponovo postaje gradilište duhovnosti, mesto gde se sreću neimarska posvećenost i neugasla svetlost vere. Pod nebeskim krovom, uz pomoć najkvalitetnijih materijala i još plemenitijih namera, ova svetinja će zablistati u slavi koju joj je Gospod namenio.
Jer, obnavljajući svetinju, obnavljamo i sami sebe.
Uz blagoslov vladike Atanasija, u jednom od najvažnijih manastira Srpske crkve, sveštenici Eparhije su, u sabornosti, pristupili Svetoj tajni ispovesti i pokajanja, nakon čega je usledila trpeza ljubavi.
U Vaznesenjskom hramu nemanjićkog manastira, gde su monahinje i vernici u duhovnoj slozi proslavili praznik Blagovesti, mitropolit Atanasije uputio je snažan poziv svima da se odazovu Božijem glasu i postanu učesnici spasenja.
U Saborni hram Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju slilo se more dečjih glasova i osmeha, dok je vladika mileševski govorio o Hristovoj vojsci dobrote i ljubavi, bez koje svet ne bi opstao.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
Na liturgiji u hramu Svetog Dimitrija poglavar SPC govorio o slabosti čoveka, snazi poverenja i putu koji ostaje otvoren za svakoga, dok je rukopoloženje novog đakona dalo događaju posebnu težinu i simboliku novog početka.
Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
Arhiepiskop sumski Nikodim tvrdi da je telo patrijarha Filareta premešteno protivno njegovoj poslednjoj volji, dok dve crkvene strukture ulaze u otvoren sukob oko opela i mesta sahrane.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Uz prisustvo vernika i sveštenstva, u Manastiru Mileševa spojili su se molitva, tradicija i duh vere, dok je mitropolit Atanasije podsetio na značaj svetitelja u našem životu. Nakon bogosluženja, razgovor o humanitarnim projektima doprineo je dodatnom osećaju bliskosti i hrišćanske ljubavi među prisutnima.
Na liturgiji u hramu Svetog Dimitrija poglavar SPC govorio o slabosti čoveka, snazi poverenja i putu koji ostaje otvoren za svakoga, dok je rukopoloženje novog đakona dalo događaju posebnu težinu i simboliku novog početka.
Jevanđeljska poruka otkriva šta čovek zaista može da izgubi dok juri za prolaznim stvarima, a snažna pouka iz svakodnevnog života upozorava koliko odlaganje duhovnog buđenja može biti kobno.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
U besedi za nedelju 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako vera daje smisao stradanju, mučeništvo spaja sa svetiteljima, a trud vodi ka svetlosti koja nadmašuje ljudsku sreću.
Dodatni razlog zašto ovaj praznik ne treba posmatrati kao povod za gozbu i veselje je što on uvek pada u vreme posta, kada Crkva izričito zabranjuje sve skupove ovakve vrste.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih četrdeset mučenika sevastijskih po starom i Svetog Vasilija Ankarskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Leu Rimsku, muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.