U jednoj od najvećih srpskih svetinja, počela je obnova sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg. Uz molitvu i najiskusnije majstore sa Kosova i Metohije, ova svetinja iz doba Nemanjića dobiće novi krov i zablistati kao nekada.
U tišini svetih zidina manastira Mileševa, tamo gde vekovima odjekuje molitva svetitelja i monaško pojanje, započela je još jedna svetla stranica u istoriji ove nemanjićke svetinje. Po blagoslovu arhiepiskopa i mitropolita mileševskog Atanasija, a uz odobrenje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, počeli su radovi na zameni olovnog pokrivača sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije je, uz odobrenje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, dao blagoslov za početak radova na zameni krova mileševskog sabornog hrama
Kao što se u duhovnom životu svakog čoveka traži obnova srca, tako i svetinje kroz vekove s vremena na vreme traže ruku čovekovu – da ih, sa strahopoštovanjem i molitvom, osnaži i ulepša. Vlasnik preduzeća koje izvodi radove, Dragomir Miletić, izložio je mitropolitu Atanasiju sve detalje predstojećih radova – od vrhunskih materijala do stručnih ruku koje dolaze upravo sa Kosova i Metohije, noseći u sebi iskustvo obnove najuzvišenijih srpskih svetinja.
Radnici, osenčeni molitvama, obasjani svetlom Vaskrsenja koje i samo ime hrama nosi, započeće radove sa verom da učestvuju u delu koje nadilazi prolazno. Ova obnova nije samo tehnički poduhvat – to je čin ljubavi prema predanju, znak brige za duhovno i kulturno blago koje nadahnjuje pokoljenja.
Foto: Eparhija mileševska
Vlasnik preduzeća koje izvodi radove, Dragomir Miletić, izložio je vladici mileševskom detalje predstojećih radova – od vrhunskih materijala do stručnih ruku koje dolaze sa Kosova i Metohije
Nakon obilaska gradilišta, vladika Atanasije je zajedno sa svim prisutnim radnicima ušao u hram gde je uzneta kraća molitva, kao svetosavsko prizivanje blagodati Božje na svaki budući napor. Reči vladike mileševskog odzvanjale su poput tihog psalma:
- Molimo se Bogu da nas umudri, ohrabri i rukovodi u svemu ovome što je planirano korisno da se uradi, i za zaštitu svih onih koji budu radili. Molimo se da to sve bude ka spasenju, i naših duša i onih koji budu uživali plodove našega rada. Zaista je privilegija, ukazana sa Božije strane nama, da mi možemo ovim da se bavimo. Bogu zahvaljujemo, i molimo ga da sve dobro protekne.
Foto: Eparhija mileševska
Radove će izvoditi majstori Kosova i Metohije, noseći u sebi iskustvo obnove najuzvišenijih srpskih svetinja
- U ovom trenutku, Mileševa ponovo postaje gradilište duhovnosti, mesto gde se sreću neimarska posvećenost i neugasla svetlost vere. Pod nebeskim krovom, uz pomoć najkvalitetnijih materijala i još plemenitijih namera, ova svetinja će zablistati u slavi koju joj je Gospod namenio.
Jer, obnavljajući svetinju, obnavljamo i sami sebe.
Uz blagoslov vladike Atanasija, u jednom od najvažnijih manastira Srpske crkve, sveštenici Eparhije su, u sabornosti, pristupili Svetoj tajni ispovesti i pokajanja, nakon čega je usledila trpeza ljubavi.
U Vaznesenjskom hramu nemanjićkog manastira, gde su monahinje i vernici u duhovnoj slozi proslavili praznik Blagovesti, mitropolit Atanasije uputio je snažan poziv svima da se odazovu Božijem glasu i postanu učesnici spasenja.
U Saborni hram Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju slilo se more dečjih glasova i osmeha, dok je vladika mileševski govorio o Hristovoj vojsci dobrote i ljubavi, bez koje svet ne bi opstao.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
Dok se rasprave najčešće vode oko marama i kapa, sveštenik pri hramu Svetog Ilije na Mirijevu objašnjava zašto upadljiva garderoba, neprimerene boje i zanemarivanje crkvenog bontona mnogo češće dovode do opomena u hramu.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Uz prisustvo vernika i sveštenstva, u Manastiru Mileševa spojili su se molitva, tradicija i duh vere, dok je mitropolit Atanasije podsetio na značaj svetitelja u našem životu. Nakon bogosluženja, razgovor o humanitarnim projektima doprineo je dodatnom osećaju bliskosti i hrišćanske ljubavi među prisutnima.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Uz arhijerejsku liturgiju i dirljivo pojanje fočanskog hora „Pobratimstvo“, vernici su primili poruke o duhovnom sazrevanju i svedočanstvu neprekinute svetosavske tradicije u slovenačkoj prestonici.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Timoteja po starom kalendaru i Svetog Isidora Peluzijskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Andriju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.