U Vaznesenjskom hramu nemanjićkog manastira, gde su monahinje i vernici u duhovnoj slozi proslavili praznik Blagovesti, mitropolit Atanasije uputio je snažan poziv svima da se odazovu Božijem glasu i postanu učesnici spasenja.
U osvit proleća, kada se priroda budi iz zimskog sna, a svetlost dana stidljivo preteže tamu, pravoslavna Crkva proslavlja jedan od najradosnijih praznika – Blagovesti. Tog prazničnog dana, svetlost Blagovesti zasjala je i iz mileševske svetinje, obasjavajući duše vernika okupljenih u drevnom manastiru, pod svodovima Vaznesenjskog hrama, gde je svetu liturgiju služio mitropolit mileševski Atanasije.
Foto: Eparhija mileševska
Doček vladike Atanasija u manastiru Mileševa
Liturgijsko sabranje bilo je ukrašeno anđeoskim pojanjima mileševskih monahinja predvođenih igumanijom Akvilinom, kao i prisustvom monahinja iz cele Eparhije mileševske koje su došle da, zajedno sa svojim vladikom, uznesu blagodarnost Presvetoj Bogorodici i Gospodu Hristu.
Foto: Eparhija mileševska
Sestrinstvo Mileševe u manastirskoj porti
Blagovesti su praznik večnog detinjstva duše, trenutak kada nebesko i zemaljsko zapevaju istu pesmu – pesmu vere, nade i ljubavi. U duboko nadahnutoj besedi, mitropolit Atanasije podsetio je vernike da ovaj praznik nije samo spomen jednog davnog događaja, već i poziv svima nama da i sami budemo nosioci Blage vesti:
– Mi pravoslavni hrišćani, pripadnici Crkve Hristove, praznujemo istorijske događaje i ličnosti, učesnike istorijskih događaja, koji se odnose na naše spasenje, na naš večni život i na taj način bivamo i sami učesnici u tim događajima. Evo danas, moramo opet sebi postavljati pitanje: Jesmo li se odazvali? Ako se nismo obratili Bogu, onda ne učestvujemo u današnjem prazniku, koji je dan Blagovesti.
Foto: Eparhija mileševska
Blagovesti u manastiru Mileševa
Mitropolit Atanasije je u svojoj besedi osvetlio i duboku duhovnu stvarnost praznika, poručujući:
- Jedno dete, Isus Spasitelj, biće pobednik celokupnog zla u svetu, jer će živeti tim drugim načinom života, života zajednice sa Bogom i ljubavi sa Bogom, i u taj način života poziva sve nas.
Toga dana u Mileševi, među zidinama koje su kroz vekove čuvale svetost i tišinu, sabrani vernici nisu samo proslavljali istorijski trenutak objave spasenja, već su i sami postali deo te objave. U tišini poklona pred Bogorodicom i Detetom Bogom koji dolazi, u blagosti susreta sa braćom i sestrama u Hristu, u toplini liturgijskog ognja – obnovila se duhovna snaga naroda.
Blagovesti su objava da nebo nije daleko, i da je Bog, u svojoj beskrajnoj ljubavi, sišao k nama. Da bi spasao. Da bi zagrlio. Da bi nas pozvao. I svako srce koje mu se otvori, svaki čovek koji kaže „da“ toj Božjoj ponudi, postaje učesnik večne liturgije ljubavi.
U Mileševi se na Blagovesti čulo to tiho „da“. I ono se, kao eho, širilo među sabranim narodom – kao tiha Blagovest novog početka.
U manastiru Mileševa dogodio se susret ispunjen emocijama i duhovnom toplinom – mitropolit Atanasije je s radošću poželeo dobrodošlicu episkopu Filaretu, koji se vraća u svetinju gde je služio Bogu i narodu.
Uz blagoslov vladike Atanasija, u jednom od najvažnijih manastira Srpske crkve, sveštenici Eparhije su, u sabornosti, pristupili Svetoj tajni ispovesti i pokajanja, nakon čega je usledila trpeza ljubavi.
Zašto je praznik Blagovesti najveća blaga vest koju je Gospod doneo ljudima? Danas se otkriva najuzvišenija tajna Božijeg plana - kako Gospod, večni i besprekorni, postaje čovek i donosi večni život, pravdu i svetlost, otkrivajući sudbinu svakog ljudskog bića.
U prisustvu više arhijereja, monaštva i vernog naroda, molitveno i dostojanstveno proslavljeni praznik Blagovesti i uspomena na Prepodobnog Justina Ćelijskog – blagovesnika srpskog roda, uz snažnu besedu mitropolita Ilariona.
I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku — vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Tokom arhijerejske liturgije u manastiru Svetog Nikolaja u Pribojskoj Banji, mitropolit mileševski uputio je snažnu poruku vernom narodu o veri, ljubavi i našem mestu u svetu koji prolazi kroz promene.
U svetinji posvećenoj Arhangelu Gavrilu služena je molitva koja poziva na duhovno uzrastanje, praštanje i ljubav prema bližnjemu, dok je mitropolit Atanasije podsetio vernike na pravi put kroz post i zajedništvo.
Meštani sela Mioč ostvaruju višedecenijski san – uz blagoslov mitropolita mileševskog, svetinja koja će okupljati generacije konačno počinje da se gradi.
Izložba „Anđeoski obrazi Hilandara“, duhovne besede i svečana akademija obeležili su dane u čast Svetog Save, okupivši verni narod u znaku ljubavi, zajedništva i molitve.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Više od pet stotina Srba sabralo se u Visokim Dečanima na prazničnoj liturgiji koju je služio mitropolit Teodosije. Dolazak vernog naroda doneo je duhovnu snagu i ohrabrenje onima koji istrajavaju na svojim ognjištima na Kosovu i Metohiji.
Na Lazarevu subotu, u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, vladika Teodosije služio je svetu liturgiju, a mnogobrojni vernici, pristigli iz raznih krajeva Kosmeta, još jednom su posvedočili kome pripada ova svetinja i koliko traje srpski koren pod njenim svodovima.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Poreklo patrijarha Pavla do danas nije bilo predmet većeg interesovanja, pa je otuda ostalo i neistraženo da li je patrijarh poneo prezime Stojčević po ocu ili po devojačkom prezimenu svoje majke.
Više od pet stotina Srba sabralo se u Visokim Dečanima na prazničnoj liturgiji koju je služio mitropolit Teodosije. Dolazak vernog naroda doneo je duhovnu snagu i ohrabrenje onima koji istrajavaju na svojim ognjištima na Kosovu i Metohiji.