DANAS JE CRVENO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Blagovesti, dan kad je Arhanđel Gavrilo javio Devici Mariji da će roditi Isusa!
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.
Zašto je praznik Blagovesti najveća blaga vest koju je Gospod doneo ljudima? Danas se otkriva najuzvišenija tajna Božijeg plana - kako Gospod, večni i besprekorni, postaje čovek i donosi večni život, pravdu i svetlost, otkrivajući sudbinu svakog ljudskog bića.
Blagovesti, koje nam je Gospod Hristos doneo u ovaj svet, otkrivaju nam celokupnu sudbinu čoveka - onog koji je s Bogom i uz Boga, ali i sudbinu onoga koji se odvaja od Boga kroz greh, nepokajani greh. Jevanđelje Gospoda Hrista je Blagovest, neviđena u ovome svetu, Blagovest koja je upućena svakom ljudskom biću, u svim svetovima. Sve što je Hristovo, svaki Njegov pogled, svako Njegovo čudo, svaka Njegova reč i delo - sve to predstavlja Blagovest, Blagovest do Blagovesti! I stoga, od trenutka Njegovog dolaska u ovaj svet, zemlja je postala Nebo, kako se i peva u današnjim crkvenim molitvama. Zemlja je postala Božje prebivalište, a Gospod je s nama.
Ni Božić, ni Vaskrs, ni Bogojavljenje, ni Preobraženje nisu nazvani Blagovest. A današnji praznik Blagovesti jeste upravo taj dan. Zašto? Šta je to blaga vest koja je sišla na zemlju? Kako je to moguće u svetu u kojem postoji smrt? Kako je moguća prava radost u svetu gde se sve pretvara u grč straha pred strašnom nemani koju zovemo smrt? Danas se zbiva najveća Blagovest. Šta se dešava? Danas Sveti Arhistratig Gavril dolazi Svetoj Djevi i donosi joj Blagu Vest: da će roditi Sina, koji će nositi ime Isus, Spasitelj, i da Njegovom Carstvu neće biti kraja. Čak je i sam Sveti Arhistratig, koji je došao sa ovom velikom vestom, bio zapanjen tom tajnom. Kako se to nesmestivi Gospod rađa od devojke? Kako se On smesti u telu Presvete Deve? To je velika, sveta tajna.
Zato se i u današnjim crkvenim molitvama i pesmama neprestano naglašava da je današnji dan objavljivanje velike tajne - predvečne Božje tajne. Pre nego što je bilo anđela i arhangela, pre nego što je bilo celog ovog sveta i svih vidljivih i nevidljivih bića, Gospod je, predviđajući pad ljudski u greh, odlučio da postane čovek i spase čoveka, spase ga od greha.
Greh, iza kojeg uvek stoji đavo, a iza đavola pakao. I danas, na ovaj dan, zbiva se to veličanstveno čudo. Danas, u utrobi Presvete Djeve, začinje se Bog, Predvečni, Bezgranični i Beskonačni. Danas, kako se kaže u jednoj divnoj pesmi, sve što je zemaljsko postaje Nebo. Zemlja postaje Nebo jer Bog postaje Čovek. Kada je Bog Blagi postao Čovek, tada su sve Blage vesti Neba, sve radosti i istine Neba postale naše, ljudske, zemaljske. Kada je Gospod Hristos sišao na zemlju, tada je nastala prava Blagovest, Sveblagovest.
Šta Gospod donosi sa sobom? Ko je Gospod Hristos? On, Jedini Istiniti Bog, spustio se u naš zemaljski svet, svet pun lažnih bogova, i pokazao i dokazao da je zaista Istiniti Bog, Jedini Bog u svim svetovima, Kome je dostojno klanjati se uvek. Kada On stoji u svetu, lako je svakome od nas da se oslobodi lažnih bogova. I tada, kada se okrenemo Jedinom Istinitom Bogu, Gospodu Hristu, tada iz naše duše beže sve tame i zablude koje donose lažni bogovi. Tada pripadamo Jedinom Istinitom Bogu, i osećamo kako celo Nebo ulazi u našu dušu, kako spokojstvo i mir preplavljuju naše biće.
Gospod Hristos dolazi u ovaj svet sa Svojom Večnom Božanskom Istinom. On nije samo govorio o istini, On je pokazao da je On Istina, Večna Božanska Istina. Lako je ljudima govoriti o istini, ali prava istina dolazi od Boga. I Gospod je rekao: „Ja sam Istina.“ On je ta Istina, jer On je iznad svih laži ovoga sveta. Laži koje đavo stvara kroz grehe i strasti, kroz pomračene umove i pomračene savesti.
No, od svih tih laži stoji jedna odbrana – Večna Božanska Istina, Gospod Hristos. Kada je On u svetu, lako je čoveku da se odbrani od svake laži. Svaka laž dolazi od đavola, a istina dolazi od Istinitog Boga. Zato niko u ovom svetu nije smeo da kaže za sebe: „Ja sam Istina“, osim Gospoda Hrista. Jer On i jeste Istina.
Još jedna Blagovest je Blagovest o večnoj božanskoj pravdi. To je nebesko blago koje je Gospod doneo sišavši u naš zemaljski svet, kako bismo imali pravu pravdu Božju u ovom svetu, da ne budemo hranjeni lažnim ljudskim pravdama. A zar nije čudesna Blagovest to što je Gospod Hristos darovao ljudima Večni Život? On, božanski Život Večni, i nama ga daruje kroz Svoje Vaskrsenje i pobedu nad smrću. Ima li veće Blage vesti od toga? Nema! Večnim Životom, Gospod Hristos je pobedio smrt, i daje ga svakome ko veruje u Njega.
Zato, u ovom svetu, niko nam nikada ne može zameniti Gospoda Hrista. Ni najveći naučnici, ni mudraci, ni carevi, ni vojskovođe, niko ne može dati Večni Život i pobedu nad smrću. Samo On, Čudesni Gospod Hristos. Zato je Njegovo ime Blagovest za svakog čoveka, za svako ljudsko biće. U ovom svetu greha i smrti, mi ljudi smo puni tame, puni pomračine. Gospod je objavio sebe kao Svetlost sveta. I zaista, On je obasjao sve puteve koji vode iz Zemlje u Nebo. On je osvetlio naše duše, i pokazao nam šta sve u njima ima – nebeska blaga. Ali, kada je duša nečista, ona je obasjana tamom.
Ko ide za Gospodom Hristom, ne hoda po tami, nego ide za Večnom Svetlošću, Večnim Životom. Ako ne ideš za Njim, brate, moraš da uletiš u pomrčinu smrti, greha i pakla. Greh je najveći neprijatelj, ubica duše. Kada grešiš, ubijaš sebe, odvajaš se od Boga i sunovraćuješ sebe u carstvo greha i smrti.
Gospod Hristos je doneo u ovaj svet najveće Blage vesti. Njegovo Jevanđelje je večna Božja Nauka, koja nam otkriva sve tajne našeg života, i u ovom svetu i u onom. Kazuje nam sudbinu čoveka kada je s Bogom, ali i sudbinu onog koji je bez Boga, u grehu. Svako Hristovo delo, svaka Njegova reč, svako Njegovo čudo – to je Blagovest do Blagovesti! I stoga, od Njegovog dolaska, Zemlja je postala Nebo, jer je Gospod s nama.
Prve reči iz današnjeg Jevanđelja Svetog Arhistratiga Bogorodici su: "Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom!" Pre toga, kroz greh je žena uvela đavola u svet, i Gospod nije bio s ljudskim rodom. Sada, na današnji veliki praznik Blagovesti, nova istina – Nebeska Istina – ulazi u svet: Gospod je s Presvetom Bogorodicom, s Njom najpre, a preko Nje sa svim ljudima.
Zato je današnji praznik - Blagovesti Presvete Bogorodice. Ona je ispunila sve Evanđelje Gospoda Hrista. Ona, u paklu našeg zemaljskog života, živela je bezgrešno, sveto, i postala Bogorodicom. Nikada veće slave i časti od te. Ona je sva ovaploćenje Blagih vesti Hristovih. Bez Nje ne bi bilo Gospoda Hrista, ne bi bilo Hrišćanstva, ne bi bilo Istinitog Boga u svetu. Zato je Ona slavnija od Heruvima i Serafima.
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika. Kako pomiriti sliku Hrista Mirotvorca i Hrista sa mačem: Vladika Nikolaj razjašnjava značenje Božije pravde i ljubavi. Pod svetlošću kandila i uz drevne psalame, monasi uzdižu molitve povodom Blagovesti Presvete Bogorodice – jednog od najvećih hrišćanskih praznika koji vekovima okuplja vernike u tišini i sabranosti. Ovaj čuveni posni prilog nezaobilazan je deo praznične trpeze za Blagovesti. Otkrivamo kako da vam skordalija uvek uspe – da bude vazdušasta, lagana i bogata ukusom, kao sa Svete Gore.
DANAS JE CRVENO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Blagovesti, dan kad je Arhanđel Gavrilo javio Devici Mariji da će roditi Isusa!
OTKUD MAČ U RUKAMA BOGA LJUBAVI: Vladika Nikolaj je dao jednostavan odgovor na pitanje koje zbunjuje mnoge vernike
VEČERAS JE POSEBNA NOĆ NA SVETOJ GORI: U svim manastirima služi se svenoćno bdenje, a u dve svetinje posebno je svečano
NA BLAGOVESTI SE NA TRPEZU UZ RIBU IZNOSI SKORDALIJA, JELO DUBLJEG ZNAČENJA NEGO ŠTO MISLITE: Tri tajne da praznični posni namaz bude kremast i savršenog ukusa
Godinama je živela u patnji, mučena pokajanjem i tugom, ali kada je ponovo kročila u manastir, pred njom se ukazala Bogorodica i učinila nešto što će zauvek ostati urezano u njenom srcu.
Rođena je od Bogom izabranih roditelja, Joakima i Ane.
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Manastir Kosijerevo, koji je pretrpeo je razaranja, potapanja i premeštanja, svojim relikvijama privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva, koji u ovoj duhovnoj oazi pronalaze utehu, mir i doživljavaju čudesa.
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.
Bio je sin Kariona Misirca, koji je ostavio i ženu i decu i zamonašio se.
Nikon je bio oficir rimski u Neapolju. Nije bio kršten, iako ga je majka, tajno od oca, poučavala veri Hristovoj.
Živeo je u vreme cara Konstancija, i trpeo mnogo od Arijevaca. Pročuo se kao veliki revnitelj pravoslavlja.
Prilikom rada na ovoj izložbi glavni cilj bio je da se pruži skroman doprinos u očuvanju kulture sećanja na naše stradalnike.
Pre 33 godine sa grupom prijatelja osnovala je Hor i studio za duhovnu muziku „Melodi“ s kojim kontinuirano pronosi lepotu, smisao i bogatstvo vizantijske, srpske, ruske, bugarske, beloruske kulturne baštine.
Kako bi osmeh na licima najmlađih sijao na Vaskrs, pripremljeno je lepo iznenađenje.
Incident je odmah prijavljen policijskoj stanici u Orahovcu.
U prostoru u kojem je poslednje dane svog ovozemaljskog života provodio i molio se jedan od najvećih pravoslavnih svetitelja, prvi put je služena liturgija pređeosvećenih darova. Sabranim vernicima, ispunjenim dubokim emocijama, ovo bogosluženje bilo je snažno duhovno iskustvo.
Brat i sestra, vođeni verom i tajanstvenim svetlom, kreću na neobičan put kroz šumu do zaboravljene crkve, gde će pronaći blagoslov koji im menja život i donosi mir.
Na praznik posvećen Svetom Irineju Bačkom, u potresnoj besedi poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na svetiteljev podvig smirenja, ljubavi i žrtve – svedočanstvo života svetog Irineja bačkog u vreme nacističkog terora i posleratne osude, kada je, noseći svoj krst, postao jedno s Hristom.