DANAS JE CRVENO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Blagovesti, dan kad je Arhanđel Gavrilo javio Devici Mariji da će roditi Isusa!
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.
Zašto je praznik Blagovesti najveća blaga vest koju je Gospod doneo ljudima? Danas se otkriva najuzvišenija tajna Božijeg plana - kako Gospod, večni i besprekorni, postaje čovek i donosi večni život, pravdu i svetlost, otkrivajući sudbinu svakog ljudskog bića.
Blagovesti, koje nam je Gospod Hristos doneo u ovaj svet, otkrivaju nam celokupnu sudbinu čoveka - onog koji je s Bogom i uz Boga, ali i sudbinu onoga koji se odvaja od Boga kroz greh, nepokajani greh. Jevanđelje Gospoda Hrista je Blagovest, neviđena u ovome svetu, Blagovest koja je upućena svakom ljudskom biću, u svim svetovima. Sve što je Hristovo, svaki Njegov pogled, svako Njegovo čudo, svaka Njegova reč i delo - sve to predstavlja Blagovest, Blagovest do Blagovesti! I stoga, od trenutka Njegovog dolaska u ovaj svet, zemlja je postala Nebo, kako se i peva u današnjim crkvenim molitvama. Zemlja je postala Božje prebivalište, a Gospod je s nama.
Ni Božić, ni Vaskrs, ni Bogojavljenje, ni Preobraženje nisu nazvani Blagovest. A današnji praznik Blagovesti jeste upravo taj dan. Zašto? Šta je to blaga vest koja je sišla na zemlju? Kako je to moguće u svetu u kojem postoji smrt? Kako je moguća prava radost u svetu gde se sve pretvara u grč straha pred strašnom nemani koju zovemo smrt? Danas se zbiva najveća Blagovest. Šta se dešava? Danas Sveti Arhistratig Gavril dolazi Svetoj Djevi i donosi joj Blagu Vest: da će roditi Sina, koji će nositi ime Isus, Spasitelj, i da Njegovom Carstvu neće biti kraja. Čak je i sam Sveti Arhistratig, koji je došao sa ovom velikom vestom, bio zapanjen tom tajnom. Kako se to nesmestivi Gospod rađa od devojke? Kako se On smesti u telu Presvete Deve? To je velika, sveta tajna.
Zato se i u današnjim crkvenim molitvama i pesmama neprestano naglašava da je današnji dan objavljivanje velike tajne - predvečne Božje tajne. Pre nego što je bilo anđela i arhangela, pre nego što je bilo celog ovog sveta i svih vidljivih i nevidljivih bića, Gospod je, predviđajući pad ljudski u greh, odlučio da postane čovek i spase čoveka, spase ga od greha.

Greh, iza kojeg uvek stoji đavo, a iza đavola pakao. I danas, na ovaj dan, zbiva se to veličanstveno čudo. Danas, u utrobi Presvete Djeve, začinje se Bog, Predvečni, Bezgranični i Beskonačni. Danas, kako se kaže u jednoj divnoj pesmi, sve što je zemaljsko postaje Nebo. Zemlja postaje Nebo jer Bog postaje Čovek. Kada je Bog Blagi postao Čovek, tada su sve Blage vesti Neba, sve radosti i istine Neba postale naše, ljudske, zemaljske. Kada je Gospod Hristos sišao na zemlju, tada je nastala prava Blagovest, Sveblagovest.
Šta Gospod donosi sa sobom? Ko je Gospod Hristos? On, Jedini Istiniti Bog, spustio se u naš zemaljski svet, svet pun lažnih bogova, i pokazao i dokazao da je zaista Istiniti Bog, Jedini Bog u svim svetovima, Kome je dostojno klanjati se uvek. Kada On stoji u svetu, lako je svakome od nas da se oslobodi lažnih bogova. I tada, kada se okrenemo Jedinom Istinitom Bogu, Gospodu Hristu, tada iz naše duše beže sve tame i zablude koje donose lažni bogovi. Tada pripadamo Jedinom Istinitom Bogu, i osećamo kako celo Nebo ulazi u našu dušu, kako spokojstvo i mir preplavljuju naše biće.
Gospod Hristos dolazi u ovaj svet sa Svojom Večnom Božanskom Istinom. On nije samo govorio o istini, On je pokazao da je On Istina, Večna Božanska Istina. Lako je ljudima govoriti o istini, ali prava istina dolazi od Boga. I Gospod je rekao: „Ja sam Istina.“ On je ta Istina, jer On je iznad svih laži ovoga sveta. Laži koje đavo stvara kroz grehe i strasti, kroz pomračene umove i pomračene savesti.
No, od svih tih laži stoji jedna odbrana – Večna Božanska Istina, Gospod Hristos. Kada je On u svetu, lako je čoveku da se odbrani od svake laži. Svaka laž dolazi od đavola, a istina dolazi od Istinitog Boga. Zato niko u ovom svetu nije smeo da kaže za sebe: „Ja sam Istina“, osim Gospoda Hrista. Jer On i jeste Istina.
Još jedna Blagovest je Blagovest o večnoj božanskoj pravdi. To je nebesko blago koje je Gospod doneo sišavši u naš zemaljski svet, kako bismo imali pravu pravdu Božju u ovom svetu, da ne budemo hranjeni lažnim ljudskim pravdama. A zar nije čudesna Blagovest to što je Gospod Hristos darovao ljudima Večni Život? On, božanski Život Večni, i nama ga daruje kroz Svoje Vaskrsenje i pobedu nad smrću. Ima li veće Blage vesti od toga? Nema! Večnim Životom, Gospod Hristos je pobedio smrt, i daje ga svakome ko veruje u Njega.
Zato, u ovom svetu, niko nam nikada ne može zameniti Gospoda Hrista. Ni najveći naučnici, ni mudraci, ni carevi, ni vojskovođe, niko ne može dati Večni Život i pobedu nad smrću. Samo On, Čudesni Gospod Hristos. Zato je Njegovo ime Blagovest za svakog čoveka, za svako ljudsko biće. U ovom svetu greha i smrti, mi ljudi smo puni tame, puni pomračine. Gospod je objavio sebe kao Svetlost sveta. I zaista, On je obasjao sve puteve koji vode iz Zemlje u Nebo. On je osvetlio naše duše, i pokazao nam šta sve u njima ima – nebeska blaga. Ali, kada je duša nečista, ona je obasjana tamom.
Ko ide za Gospodom Hristom, ne hoda po tami, nego ide za Večnom Svetlošću, Večnim Životom. Ako ne ideš za Njim, brate, moraš da uletiš u pomrčinu smrti, greha i pakla. Greh je najveći neprijatelj, ubica duše. Kada grešiš, ubijaš sebe, odvajaš se od Boga i sunovraćuješ sebe u carstvo greha i smrti.
Gospod Hristos je doneo u ovaj svet najveće Blage vesti. Njegovo Jevanđelje je večna Božja Nauka, koja nam otkriva sve tajne našeg života, i u ovom svetu i u onom. Kazuje nam sudbinu čoveka kada je s Bogom, ali i sudbinu onog koji je bez Boga, u grehu. Svako Hristovo delo, svaka Njegova reč, svako Njegovo čudo – to je Blagovest do Blagovesti! I stoga, od Njegovog dolaska, Zemlja je postala Nebo, jer je Gospod s nama.
Prve reči iz današnjeg Jevanđelja Svetog Arhistratiga Bogorodici su: "Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom!" Pre toga, kroz greh je žena uvela đavola u svet, i Gospod nije bio s ljudskim rodom. Sada, na današnji veliki praznik Blagovesti, nova istina – Nebeska Istina – ulazi u svet: Gospod je s Presvetom Bogorodicom, s Njom najpre, a preko Nje sa svim ljudima.
Zato je današnji praznik - Blagovesti Presvete Bogorodice. Ona je ispunila sve Evanđelje Gospoda Hrista. Ona, u paklu našeg zemaljskog života, živela je bezgrešno, sveto, i postala Bogorodicom. Nikada veće slave i časti od te. Ona je sva ovaploćenje Blagih vesti Hristovih. Bez Nje ne bi bilo Gospoda Hrista, ne bi bilo Hrišćanstva, ne bi bilo Istinitog Boga u svetu. Zato je Ona slavnija od Heruvima i Serafima.
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika. Kako pomiriti sliku Hrista Mirotvorca i Hrista sa mačem: Vladika Nikolaj razjašnjava značenje Božije pravde i ljubavi. Pod svetlošću kandila i uz drevne psalame, monasi uzdižu molitve povodom Blagovesti Presvete Bogorodice – jednog od najvećih hrišćanskih praznika koji vekovima okuplja vernike u tišini i sabranosti. Ovaj čuveni posni prilog nezaobilazan je deo praznične trpeze za Blagovesti. Otkrivamo kako da vam skordalija uvek uspe – da bude vazdušasta, lagana i bogata ukusom, kao sa Svete Gore. Budi deo Religija.rs zajednice.

DANAS JE CRVENO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Blagovesti, dan kad je Arhanđel Gavrilo javio Devici Mariji da će roditi Isusa!
OTKUD MAČ U RUKAMA BOGA LJUBAVI: Vladika Nikolaj je dao jednostavan odgovor na pitanje koje zbunjuje mnoge vernike
VEČERAS JE POSEBNA NOĆ NA SVETOJ GORI: U svim manastirima služi se svenoćno bdenje, a u dve svetinje posebno je svečano
NA BLAGOVESTI SE NA TRPEZU UZ RIBU IZNOSI SKORDALIJA, JELO DUBLJEG ZNAČENJA NEGO ŠTO MISLITE: Tri tajne da praznični posni namaz bude kremast i savršenog ukusa
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Pomagao je siromašnima i udovicama, a svojim svedočenjem Hrista priveo je veri i one koji su se ranije bavili čarobnjaštvom.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem saopštili su radosnu vest tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile uživo.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Manastir Kosijerevo, koji je pretrpeo je razaranja, potapanja i premeštanja, svojim relikvijama privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva, koji u ovoj duhovnoj oazi pronalaze utehu, mir i doživljavaju čudesa.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pomagao je siromašnima i udovicama, a svojim svedočenjem Hrista priveo je veri i one koji su se ranije bavili čarobnjaštvom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Poglavaru Carigradske patrijaršije dodeljeno je počasno zvanje doktora teologije na Univerzitetu Angelikum u Rimu.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.