U Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, brojni vernici okupili su se na arhijerejskoj liturgiji. Mitropolit mileševski poslao je snažne poruke o ljubavi prema bližnjima, razumevanju i zajedništvu u duhu Božića.
U prvu nedelju po Božiću, mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju. Ovaj sveti događaj okupio je mnoštvo vernika, koji su, u duhu božićne radosti, došli da zajedno proslave rođenje Hristovo i prime Sveti Tajnu.
Nakon čitanja Jevanđelja, mitropolit Atanasije je u nadahnutoj besedi podsetio na duboki smisao praznika Roždestva Hristovog.
- Čestitam vam praznik Roždestva Hristovog, koji i dalje praznujemo ovih dana s velikom radošću. Ovaj veliki događaj Rođenja Hristovog praznujemo i nastojimo da što više produbimo svest o Božjem prisustvu među nama, o tom ulasku Božjem u našu stvarnost na najintimniji način,“ naglasio je vladika.
Foto: Eparhija mileševska
Liturgija u Sabornom hramu u Prijepolju
Istakao je da je Božić praznik Božje ljubavi prema čoveku, koja se projavila kroz dolazak Sina Božjeg.
- Bog Otac Nebeski pokaza svoju ljubav na najočigledniji način time što je zagrlio ljudski rod šaljući mu Sina svoga, da bude najprisutniji u našem životu. Anđeli, slaveći ovaj događaj, objavljuju: Slava na visini Bogu, na zemlji mir neka bude, a među ljudima dobra volja. Pozivaju nas da i mi pevamo i slavimo Boga zajedno s njima - istakao je vladika mileševski.
Foto: Eparhija mileševska
Liturgija u Sabornom hramu u Prijepolju
Mitropolit Atanasije je posebnu pažnju posvetio temi dobre volje, koja je, prema njegovim rečima, jedna od najvažnijih dimenzija Božića.
- Božić nas poziva da se zbližimo u Bogu i jedni s drugima, da ispunjavamo Božju zapovest o ljubavi. Važno je da pokažemo dobru volju prema bližnjima, da budemo otvoreni, da razumemo i praštamo. To je poruka Božića – ljubav, razumevanje i zajedništvo - poručio je mitropolit.
Foto: Eparhija mileševska
Liturgija u Sabornom hramu u Prijepolju
U nastavku bogosluženja, vernici su sa radošću pristupili Svetoj Tajni Pričešća, a praznični duh bio je upotpunjen skladnim pojanjem hora „Sveti kralj Vladislav“, koji je odgovarao na prozbe i jektenije. Mitropolitu su sasluživali protojerej Igor Erić, protojerej Goran Krstić i protođakon Ivan Savić. Prazničnom sabranju prisustvovao je i predsednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš, čime je ukazao počast ovoj svetkovini.
Na kraju liturgije, mitropolit Atanasije je sve sabrane pozdravio radosnim božićnim pozdravom: „Mir Božiji, Hristos se rodi!“, šireći duh mira i ljubavi među prisutnima. Poruke mitropolita Atanasija o dobroj volji i ljubavi ostaviće trajni pečat u srcima vernika, kao podsećanje na večne vrednosti koje Božić donosi.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u hramu Svetog Georgija, okupljajući verni narod i čelne ljude Pljevalja u zajedničkoj molitvi i radosti.
Beseda poglavara Srpske pravoslavne crkve na svetoj liturgiji u crkvi Preobraženja Gospodnjeg o dubokom značenju Božića i putu ka unutrašnjem preobražaju, pozivajući na mir, praštanje i ljubav među ljudima.
U duhovnom skupu u tuzlanskom Sabornom hramu, mitropolit zvorničko-tuzlanski je na jedinstven način osvetlio dublje značenje Rođenja Hristovog, pozivajući verne na duhovni preokret u borbi sa zlom i težnji za spasenjem.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
Jerej Igor Gurčenkov stradao je u saobraćajnoj nesreći, a vest o njegovoj smrti izazvala je šok i duboku tugu među vernicima parohije Svetog arhangela Mihaila u Getingenu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U selu Džurovo, pod brdima Prijepolja, gde vekovima odjekuje molitva, verni narod se okupio oko mitropolita Atanasija da bi proslavio hramovnu slavu crkve Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja – svedočeći snagu predanja, zajedništva i neugasive pravoslavne vere.
Na dan kada Prijepolje slavi slavu Sabornog hrama, praznik Ostroškog Čudotvorca pretvorio se u dirljiv prikaz vere, zajedništva i nade – od liturgije i rukopoloženja, preko litije, pa sve do večeri ispunjene guslama, pesmom i trpezom ljubavi.
U Saborni hram Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju slilo se more dečjih glasova i osmeha, dok je vladika mileševski govorio o Hristovoj vojsci dobrote i ljubavi, bez koje svet ne bi opstao.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
U hramu u Bresnici, pred mnoštvom vernika, otvorena su pitanja koja se retko izgovaraju naglas – šta u čoveku zaista živi, šta odumire i po čemu će ga, na kraju, Bog prepoznati
Bogosluženje mitropolit crnogorsko-primorskog u Baru još jednom je potvrdilo snagu zajedničke molitve, značaj pokloništva i trajno mesto ovog svetitelja u životu pravoslavnih vernika
U prisustvu predstavnika Srbije i Ambasade Rusije, kao i arhijereja Srpske pravoslavne crkve, svečanost u Novom Sadu prerastao je diplomatski protokol i dobio snažnu duhovnu i simboličku dimenziju kroz poruke o veri i jedinstvu.
U Starom Generalštabu obeležen Dan Vojske Srbije uz poruke o državnosti, tradiciji i nasleđu Drugog srpskog ustanka, uz prisustvo državnih i verskih i velikodostojnika.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Od Marije Magdalene do gotovo zaboravljenih imena – otkrivamo ko su bile žene koje su ponele miro, šta su zatekle na mestu Hristovog pogrebenja i zbog čega se njihova uloga i danas tumači na različite načine.
Upozorenje velikog srpskog duhovnika 20. veka razotkriva uzrok koji mnogi izbegavaju da priznaju i pokazuje zašto se izlaz ne traži oko nas, već u ličnoj promeni.