U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
U episkopskoj rezidenciji u Prijepolju, mitropolit mileševski Atanasije, ugostio je direktora Mileševskog kulturnog kluba Sveti Sava, Zorana Malešića. Ovaj susret, ispunjen prijateljskom atmosferom i duhovnom pažnjom, bio je prilika da se razmene misli o bogatom delovanju Kluba, ali i da se proslavi dugogodišnji trud na očuvanju svetosavskog duha u savremenom društvu.
Foto: Eparhija mileševska
Časopis, koji izlazi na Savindan, iz godine u godinu unosi svežinu u duhovnu i kulturnu baštinu naroda
Mileševski kulturni klub Sveti Sava, koji je prepoznatljiv kao pokretač i izdavač časopisa Savindan, poznatog u kulturnim krugovima, ove godine slavi 35 godina postojanja. Časopis, koji izlazi na Savindan, iz godine u godinu unosi svežinu u duhovnu i kulturnu baštinu naroda, donoseći teme od velike važnosti za svetosavce i sve verne. Gospodin Malešić je vladiku Atanasija upoznao sa radom Kluba, istorijatom i ciljevima, kao i sa najnovijim brojem časopisa, koji je promovisano 21. januara 2025. u Domu kulture u Prijepolju.
Sa pažnjom i divljenjem, vladika je saslušao svog gosta, razgledao sadržaj časopisa i istakao značaj svake inicijative koja doprinosi širenju svetosavskih vrednosti. Posebno je pohvalio tematski okvir i kvalitetne članke u najnovijem broju Savindana, izražavajući zahvalnost za nesebičan trud članova Kluba.
Foto: Eparhija mileševska
Mitropolit mileševski Atanasije, ugostio je direktora Mileševskog kulturnog kluba Sveti Sava, Zorana Malešića
Na kraju razgovora, mitropoliti Atanasije je uputio najlepše blagoslove direktoru i svim članovima Mileševskog kulturnog kluba Sveti Sava, ističući da ovakvi časopisi imaju duboko značenje za sve nas, naročito na prostoru Eparhije mileševske, jer podstiču očuvanje i širenje svetosavskih vrednosti, duhovne i kulturne baštine našeg naroda.
Ovaj susret, ujedno i potvrda međusobne poštovanja i saradnje, dodatno učvršćuje temelj svetosavske tradicije koja živi kroz delo i misao svakog pojedinca, ali i kroz zajednički rad i angažman organizacija poput Mileševskog kulturnog kluba Sveti Sava.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, brojni vernici okupili su se na arhijerejskoj liturgiji. Mitropolit mileševski poslao je snažne poruke o ljubavi prema bližnjima, razumevanju i zajedništvu u duhu Božića.
U srcu drevne svetinje, uz svetu liturgiju i blagoslov mitropolita mileševskog, vernici su proslavili manastirsku slavu, prisetivši se puta ka spasenju i snage zajedništva u Hristu.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.