Duhovna riznica 27.01.2026 | 12:16

"PRAVE PUTEVE STVARAJ SVOJIM NOGAMA!" Ovako je govorio Sveti Sava

"PRAVE PUTEVE STVARAJ SVOJIM NOGAMA!" Ovako je govorio Sveti Sava
Autor Slike Valerija Arsov Sveti Sava

Delo Svetog Save prevazilazi vreme u kojem je živeo, zbog čega se i danas smatra jednim od najvećih učitelja i duhovnih putokaza.

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Svetog Savu, prvog arhiepiskopa srpskog i jednu od najznačajnijih ličnosti u istoriji srpskog naroda.

Njegovo ime i delo duboko su utkani u temelje duhovnog, kulturnog i državnog identiteta Srbije, zbog čega se praznik posvećen Svetom Savi doživljava kao više od verskog – kao praznik prosvete, mudrosti i zajedništva.

Sveti Sava rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje. Iako je bio predodređen za život na dvoru, Rastko se u mladosti odrekao vlasti i bogatstva i zamonašio se na Svetoj Gori, gde je dobio ime Sava.

Svoj život posvetio je Bogu, ali i svom narodu – radu na prosvećivanju, pomirenju i učvršćivanju crkvene i državne samostalnosti.

Kao prvi arhiepiskop samostalne Srpske crkve, Sveti Sava je postavio temelje crkvenog poretka, otvorio prve škole i bolnice, pisao zakone i učio narod veri, ali i poštenju, slozi i odgovornosti. Njegovo delo prevazilazi vreme u kojem je živeo, zbog čega se i danas smatra jednim od najvećih učitelja i duhovnih putokaza.

Eparhija-prizren.org
Sveti Sava

 

Mnoge misli i pouke Svetog Save vekovima se prenose s kolena na koleno i i dalje se često citiraju, jer i danas govore o istim ljudskim vrlinama i slabostima. Podsećamo vas na neke od njegovih mudrosti koje ni danas ne gube na snazi:

  • Nemojte, o čeda i braćo, nikada ono što škodi da poštujemo, a ono što spasava da obilazimo.
  • Ukloni od sebe oštra usta i uvredljive usne, daleko od sebe ih odbaci.
  • Ostanite u podvizima ka dobru. Ni na desno, ni na levo, nego po sili, koliko ko ima snage, carskim putem tecite, setivši se što jeste.
  • Jer ko posluša reči, a ne čini zapoveđeno mu, takav je sličan čoveku koji gleda lice svoje u zrcalu: jer pozna se, i ode, i odmah zaboravi kakav beše.
  • Ne volimo da ikoga sa vrata naših praznog otpustite.
  • Ne ustremite se stoga u borbe, po svojoj volji radeći, nego u zajedničkom mišljenju i umovanju.
  • A nage i bose odevati i obuvati starom vašom odećom i obućom.
  • Volimo da vi svagda imate mir i ljubav jedan prema drugome, i umesto gneva naučite se: „Blagoslovi i oprosti brate!“
  • Neka se ne unese ova zla i prokleta reč: "moje" i "tvoje", "veće" ili "manje".
  • Jer niko leniv nije postigao pobedu, niti je ko god spavajući i sanjajići pobedio svoga ratnog neprijatelja.
  • Neka se povinuje novodošavši onome koji je pre došao, nepsmeni pismenom, neuki obrazovanom, mlađi starijem.
  • Prave puteve stvaraj svojim nogama i puteve svoje ispravljaj.
  • Zaišti premudrosti, da poživiš.
  • Ne ukorevaj zle, da ne omrznu tebe. Kori premudrog, i zavoleće te. Ukaži premudrom na krivicu, i mudriji biće, a pouku pravedniku, i nastaviće da je prima.