Delo Svetog Save prevazilazi vreme u kojem je živeo, zbog čega se i danas smatra jednim od najvećih učitelja i duhovnih putokaza.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Svetog Savu, prvog arhiepiskopa srpskog i jednu od najznačajnijih ličnosti u istoriji srpskog naroda.
Njegovo ime i delo duboko su utkani u temelje duhovnog, kulturnog i državnog identiteta Srbije, zbog čega se praznik posvećen Svetom Savi doživljava kao više od verskog – kao praznik prosvete, mudrosti i zajedništva.
Sveti Sava rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje. Iako je bio predodređen za život na dvoru, Rastko se u mladosti odrekao vlasti i bogatstva i zamonašio se na Svetoj Gori, gde je dobio ime Sava.
Svoj život posvetio je Bogu, ali i svom narodu – radu na prosvećivanju, pomirenju i učvršćivanju crkvene i državne samostalnosti.
Kao prvi arhiepiskop samostalne Srpske crkve, Sveti Sava je postavio temelje crkvenog poretka, otvorio prve škole i bolnice, pisao zakone i učio narod veri, ali i poštenju, slozi i odgovornosti. Njegovo delo prevazilazi vreme u kojem je živeo, zbog čega se i danas smatra jednim od najvećih učitelja i duhovnih putokaza.
Eparhija-prizren.org
Sveti Sava
Mnoge misli i pouke Svetog Save vekovima se prenose s kolena na koleno i i dalje se često citiraju, jer i danas govore o istim ljudskim vrlinama i slabostima. Podsećamo vas na neke od njegovih mudrosti koje ni danas ne gube na snazi:
Nemojte, o čeda i braćo, nikada ono što škodi da poštujemo, a ono što spasava da obilazimo.
Ukloni od sebe oštra usta i uvredljive usne, daleko od sebe ih odbaci.
Ostanite u podvizima ka dobru. Ni na desno, ni na levo, nego po sili, koliko ko ima snage, carskim putem tecite, setivši se što jeste.
Jer ko posluša reči, a ne čini zapoveđeno mu, takav je sličan čoveku koji gleda lice svoje u zrcalu: jer pozna se, i ode, i odmah zaboravi kakav beše.
Ne volimo da ikoga sa vrata naših praznog otpustite.
Ne ustremite se stoga u borbe, po svojoj volji radeći, nego u zajedničkom mišljenju i umovanju.
A nage i bose odevati i obuvati starom vašom odećom i obućom.
Volimo da vi svagda imate mir i ljubav jedan prema drugome, i umesto gneva naučite se: „Blagoslovi i oprosti brate!“
Neka se ne unese ova zla i prokleta reč: "moje" i "tvoje", "veće" ili "manje".
Jer niko leniv nije postigao pobedu, niti je ko god spavajući i sanjajići pobedio svoga ratnog neprijatelja.
Neka se povinuje novodošavši onome koji je pre došao, nepsmeni pismenom, neuki obrazovanom, mlađi starijem.
Prave puteve stvaraj svojim nogama i puteve svoje ispravljaj.
Zaišti premudrosti, da poživiš.
Ne ukorevaj zle, da ne omrznu tebe. Kori premudrog, i zavoleće te. Ukaži premudrom na krivicu, i mudriji biće, a pouku pravedniku, i nastaviće da je prima.
Tokom arhijerejske liturgije u hramu Svetog Save na Vračaru, poglavar Srpske pravoslavne crkve rukopoložio je đakona Sinišu Glišića u čin prezvitera i pozvao verni narod da kroz ljubav i veru svedoči Hristovo prisustvo, naglašavajući da je mir – ime Hristovo.
Prenos moštiju Svetog Save iz Trnove, gde je bio sahranjen, u Manastir Mileševu, dogodio se za vreme vladavine kralja Vladislava 1237. godine, 19. maja po novom, a 6. maja po starom kalendaru.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Sveta velikomučenica Marina smatra se jednom od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju, a vernici joj se obraćaju moleći za pomoć u iskušenjima, izbavljenje od greha, duhovno ukrepljenje i zastupništvo pred Gospodom.
U snažnoj besedi za četvrtak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da duša, kao i telo, traži svakodnevnu hranu, a da se vera ne čuva jednim susretom sa istinom, već njenim stalnim življenjem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetogorskog duhovnika otkriva da životinje, prema pravoslavnom učenju, ne reaguju samo na čovekove postupke, već osećaju ljubav, blagost i ono što čovek nosi duboko u sebi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Sveta velikomučenica Marina smatra se jednom od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju, a vernici joj se obraćaju moleći za pomoć u iskušenjima, izbavljenje od greha, duhovno ukrepljenje i zastupništvo pred Gospodom.
U snažnoj besedi za četvrtak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da duša, kao i telo, traži svakodnevnu hranu, a da se vera ne čuva jednim susretom sa istinom, već njenim stalnim življenjem.
Pouka velikog svetogorskog duhovnika otkriva da životinje, prema pravoslavnom učenju, ne reaguju samo na čovekove postupke, već osećaju ljubav, blagost i ono što čovek nosi duboko u sebi.
Mala Sofija boluje od malignog limfoma, a njen otac zahvalio je svima koji su stali uz njih. Iako je novac za lečenje obezbeđen, pred devojčicom je još jedna velika borba.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.