Freska se nalazi u manastiru koji je osnovao ga kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Manastir Mileševa se nalazi u dolini istoimene reke, nedaleko od Prijepolja. Građen je 1218. i 1219. a živopisan 1222. do 1228. godine. Osnovao ga je kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Wikipedia
Kralj Vladislav
Vladislav je Mileševu podigao kao svoju grobnu crkvu. Onako kao što je njegov otac podigao Žiču, a deda Studenicu.
Da li ste bili u manastiru Mileševa?
Anketa
Pošto je, 1234. godine, pomoću plemstva, zbacio sa prestola svog starijeg brata Radoslava, dočekao je da se 1243. godine i sam odrekne vladavine u korist mlađeg brata Uroša.
Umro je, živeći najviše u Zeti, sedamdesetih godina XIII veka, a sahranjen je u svojoj zadužbini. U hijerarhiji srpskih manastira, Mileševa je zauzimala drugo mesto, odmah posle Studenice.
Međutim ovo sveto mesto je čuveno i po fresci koja je u narodu poznata pod nazivom Beli Anđeo. Otac Željko Marković je o čudesnoj lepoti Belog Anđela rekao sledeće:
- Jedna od najlepših ikona fresaka vaskrsenja Hristovog je u stvari freska Belog Anđela. Mi vrlo često tu fresku nazivamo samo freskom Belog Anđela, a to je u stvari Anđeo Vaskrsenja - navodi sveštenik.
Printscreen/Youtube/СВЕТОСАВСКА БАШТА
Otac Željko Marković
Otac Željko je prepričao scenu, koju freska prikazuje, navodeći da je to najlepša freska vaskrsenja.
- Kad se malo bolje pogleda i kad se analizira ta freska u manastiru Mileševa, koja je jedna od najlepših - u pitanju je 13. vek - u grobnom mestu Svetog Save, koju je podigao kralj Vladislav, njegov sinovac, Anđeo Beli sedi na kamenu, pokazuje prstom i rukom na grob koji je razvaljen, pokazuje uvijeno platno u koje je bilo telo Hristovo, pokazuje prazan grob. I to je najlepša ikona vaskrsenja.
Sveštenik se osvrnuo na priču iz Novog zaveta, koja je inspirisala nepoznatog freskopisca da stvori ovo vanvremensko umetničko delo.
- Ne može se uhvatiti taj trenutak vaskrsenja - kada je Gospod vaskrsao, kako je vaskrsao, ali ono što su apostoli posvedočili jeste da su došli i našli prazan grob.
BONUS VIDEO: Da li znate po čemu je poseban freskopis mirijevske crkve Svetog proroka Ilije
Prenos moštiju Svetog Save iz Trnove, gde je bio sahranjen, u Manastir Mileševu, dogodio se za vreme vladavine kralja Vladislava 1237. godine, 19. maja po novom, a 6. maja po starom kalendaru.
Nakon značajnog boravka u Beogradu, sveta relikvija vraćena je u manastir gde vekovima osnažuje dušu srpskog naroda, uz dirljivo slovo mitropolita Atanasija o obnovi Crkve i životu u skladu sa Božanskim promisom.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
Arhiepiskop sumski Nikodim tvrdi da je telo patrijarha Filareta premešteno protivno njegovoj poslednjoj volji, dok dve crkvene strukture ulaze u otvoren sukob oko opela i mesta sahrane.
Ovaj običaj duboko je ukorenjen u narodnoj tradiciji, pa se mladenci daruju, dočekuju prijatelje i porodicu, simbolično pokazujući gostoprimstvo, ljubav i zajedništvo koje tek treba da raste i sazreva.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Centralna figura ove freske, jedan je od sedam velikih angela serafima i igrao je ključnu ulogu u najvažnijim hrišćanskim događajima, od najave rođenja Presvete Bogorodice Marije i Isusa Hrista, do prenošenja vesti o Hristovom vaskrsenju, čime je postao simbol nade, vere i čuda.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
U jednoj od najvećih srpskih svetinja, počela je obnova sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg. Uz molitvu i najiskusnije majstore sa Kosova i Metohije, ova svetinja iz doba Nemanjića dobiće novi krov i zablistati kao nekada.
Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
Arhiepiskop sumski Nikodim tvrdi da je telo patrijarha Filareta premešteno protivno njegovoj poslednjoj volji, dok dve crkvene strukture ulaze u otvoren sukob oko opela i mesta sahrane.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dodatni razlog zašto ovaj praznik ne treba posmatrati kao povod za gozbu i veselje je što on uvek pada u vreme posta, kada Crkva izričito zabranjuje sve skupove ovakve vrste.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih četrdeset mučenika sevastijskih po starom i Svetog Vasilija Ankarskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Leu Rimsku, muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.