Freska se nalazi u manastiru koji je osnovao ga kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Manastir Mileševa se nalazi u dolini istoimene reke, nedaleko od Prijepolja. Građen je 1218. i 1219. a živopisan 1222. do 1228. godine. Osnovao ga je kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Wikipedia
Kralj Vladislav
Vladislav je Mileševu podigao kao svoju grobnu crkvu. Onako kao što je njegov otac podigao Žiču, a deda Studenicu.
Da li ste bili u manastiru Mileševa?
Anketa
Pošto je, 1234. godine, pomoću plemstva, zbacio sa prestola svog starijeg brata Radoslava, dočekao je da se 1243. godine i sam odrekne vladavine u korist mlađeg brata Uroša.
Umro je, živeći najviše u Zeti, sedamdesetih godina XIII veka, a sahranjen je u svojoj zadužbini. U hijerarhiji srpskih manastira, Mileševa je zauzimala drugo mesto, odmah posle Studenice.
Međutim ovo sveto mesto je čuveno i po fresci koja je u narodu poznata pod nazivom Beli Anđeo. Otac Željko Marković je o čudesnoj lepoti Belog Anđela rekao sledeće:
- Jedna od najlepših ikona fresaka vaskrsenja Hristovog je u stvari freska Belog Anđela. Mi vrlo često tu fresku nazivamo samo freskom Belog Anđela, a to je u stvari Anđeo Vaskrsenja - navodi sveštenik.
Printscreen/Youtube/СВЕТОСАВСКА БАШТА
Otac Željko Marković
Otac Željko je prepričao scenu, koju freska prikazuje, navodeći da je to najlepša freska vaskrsenja.
- Kad se malo bolje pogleda i kad se analizira ta freska u manastiru Mileševa, koja je jedna od najlepših - u pitanju je 13. vek - u grobnom mestu Svetog Save, koju je podigao kralj Vladislav, njegov sinovac, Anđeo Beli sedi na kamenu, pokazuje prstom i rukom na grob koji je razvaljen, pokazuje uvijeno platno u koje je bilo telo Hristovo, pokazuje prazan grob. I to je najlepša ikona vaskrsenja.
Sveštenik se osvrnuo na priču iz Novog zaveta, koja je inspirisala nepoznatog freskopisca da stvori ovo vanvremensko umetničko delo.
- Ne može se uhvatiti taj trenutak vaskrsenja - kada je Gospod vaskrsao, kako je vaskrsao, ali ono što su apostoli posvedočili jeste da su došli i našli prazan grob.
BONUS VIDEO: Da li znate po čemu je poseban freskopis mirijevske crkve Svetog proroka Ilije
Prenos moštiju Svetog Save iz Trnove, gde je bio sahranjen, u Manastir Mileševu, dogodio se za vreme vladavine kralja Vladislava 1237. godine, 19. maja po novom, a 6. maja po starom kalendaru.
Nakon značajnog boravka u Beogradu, sveta relikvija vraćena je u manastir gde vekovima osnažuje dušu srpskog naroda, uz dirljivo slovo mitropolita Atanasija o obnovi Crkve i životu u skladu sa Božanskim promisom.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Shiarhimandrit Zosima Sokur govori o značaju molitve, ispovesti, pričešća i duhovne pripreme pred Uspenje Presvete Bogorodice, podsećajući da uzdržanje nije samo pitanje hrane, već i pitanje promene života.
Otac Predrag kaže da je dugo verovao da će mu Bog na neki poseban način pokazati koja je devojka namenjena za njega, ali da mu je to, ipak, otkrio starac Tadej.
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Centralna figura ove freske, jedan je od sedam velikih angela serafima i igrao je ključnu ulogu u najvažnijim hrišćanskim događajima, od najave rođenja Presvete Bogorodice Marije i Isusa Hrista, do prenošenja vesti o Hristovom vaskrsenju, čime je postao simbol nade, vere i čuda.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Shiarhimandrit Zosima Sokur govori o značaju molitve, ispovesti, pričešća i duhovne pripreme pred Uspenje Presvete Bogorodice, podsećajući da uzdržanje nije samo pitanje hrane, već i pitanje promene života.
Otac Predrag kaže da je dugo verovao da će mu Bog na neki poseban način pokazati koja je devojka namenjena za njega, ali da mu je to, ipak, otkrio starac Tadej.
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Obretenje i prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Uspenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava praznik Uznesenja Blažene Device Marije, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Postradao je zbog vere u Hrista, a njegovo mučeništvo ostalo je jedno od najznačajnijih svedočanstava vere prve Crkve i primer hrišćanske postojanosti koji se vekovima prenosi.