Freska se nalazi u manastiru koji je osnovao ga kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Manastir Mileševa se nalazi u dolini istoimene reke, nedaleko od Prijepolja. Građen je 1218. i 1219. a živopisan 1222. do 1228. godine. Osnovao ga je kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Wikipedia
Kralj Vladislav
Vladislav je Mileševu podigao kao svoju grobnu crkvu. Onako kao što je njegov otac podigao Žiču, a deda Studenicu.
Da li ste bili u manastiru Mileševa?
Anketa
Pošto je, 1234. godine, pomoću plemstva, zbacio sa prestola svog starijeg brata Radoslava, dočekao je da se 1243. godine i sam odrekne vladavine u korist mlađeg brata Uroša.
Umro je, živeći najviše u Zeti, sedamdesetih godina XIII veka, a sahranjen je u svojoj zadužbini. U hijerarhiji srpskih manastira, Mileševa je zauzimala drugo mesto, odmah posle Studenice.
Međutim ovo sveto mesto je čuveno i po fresci koja je u narodu poznata pod nazivom Beli Anđeo. Otac Željko Marković je o čudesnoj lepoti Belog Anđela rekao sledeće:
- Jedna od najlepših ikona fresaka vaskrsenja Hristovog je u stvari freska Belog Anđela. Mi vrlo često tu fresku nazivamo samo freskom Belog Anđela, a to je u stvari Anđeo Vaskrsenja - navodi sveštenik.
Printscreen/Youtube/СВЕТОСАВСКА БАШТА
Otac Željko Marković
Otac Željko je prepričao scenu, koju freska prikazuje, navodeći da je to najlepša freska vaskrsenja.
- Kad se malo bolje pogleda i kad se analizira ta freska u manastiru Mileševa, koja je jedna od najlepših - u pitanju je 13. vek - u grobnom mestu Svetog Save, koju je podigao kralj Vladislav, njegov sinovac, Anđeo Beli sedi na kamenu, pokazuje prstom i rukom na grob koji je razvaljen, pokazuje uvijeno platno u koje je bilo telo Hristovo, pokazuje prazan grob. I to je najlepša ikona vaskrsenja.
Sveštenik se osvrnuo na priču iz Novog zaveta, koja je inspirisala nepoznatog freskopisca da stvori ovo vanvremensko umetničko delo.
- Ne može se uhvatiti taj trenutak vaskrsenja - kada je Gospod vaskrsao, kako je vaskrsao, ali ono što su apostoli posvedočili jeste da su došli i našli prazan grob.
BONUS VIDEO: Da li znate po čemu je poseban freskopis mirijevske crkve Svetog proroka Ilije
Prenos moštiju Svetog Save iz Trnove, gde je bio sahranjen, u Manastir Mileševu, dogodio se za vreme vladavine kralja Vladislava 1237. godine, 19. maja po novom, a 6. maja po starom kalendaru.
Nakon značajnog boravka u Beogradu, sveta relikvija vraćena je u manastir gde vekovima osnažuje dušu srpskog naroda, uz dirljivo slovo mitropolita Atanasija o obnovi Crkve i životu u skladu sa Božanskim promisom.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Centralna figura ove freske, jedan je od sedam velikih angela serafima i igrao je ključnu ulogu u najvažnijim hrišćanskim događajima, od najave rođenja Presvete Bogorodice Marije i Isusa Hrista, do prenošenja vesti o Hristovom vaskrsenju, čime je postao simbol nade, vere i čuda.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
U jednoj od najvećih srpskih svetinja, počela je obnova sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg. Uz molitvu i najiskusnije majstore sa Kosova i Metohije, ova svetinja iz doba Nemanjića dobiće novi krov i zablistati kao nekada.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.