Freska se nalazi u manastiru koji je osnovao ga kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Manastir Mileševa se nalazi u dolini istoimene reke, nedaleko od Prijepolja. Građen je 1218. i 1219. a živopisan 1222. do 1228. godine. Osnovao ga je kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Wikipedia
Kralj Vladislav
Vladislav je Mileševu podigao kao svoju grobnu crkvu. Onako kao što je njegov otac podigao Žiču, a deda Studenicu.
Da li ste bili u manastiru Mileševa?
Anketa
Pošto je, 1234. godine, pomoću plemstva, zbacio sa prestola svog starijeg brata Radoslava, dočekao je da se 1243. godine i sam odrekne vladavine u korist mlađeg brata Uroša.
Umro je, živeći najviše u Zeti, sedamdesetih godina XIII veka, a sahranjen je u svojoj zadužbini. U hijerarhiji srpskih manastira, Mileševa je zauzimala drugo mesto, odmah posle Studenice.
Međutim ovo sveto mesto je čuveno i po fresci koja je u narodu poznata pod nazivom Beli Anđeo. Otac Željko Marković je o čudesnoj lepoti Belog Anđela rekao sledeće:
- Jedna od najlepših ikona fresaka vaskrsenja Hristovog je u stvari freska Belog Anđela. Mi vrlo često tu fresku nazivamo samo freskom Belog Anđela, a to je u stvari Anđeo Vaskrsenja - navodi sveštenik.
Printscreen/Youtube/СВЕТОСАВСКА БАШТА
Otac Željko Marković
Otac Željko je prepričao scenu, koju freska prikazuje, navodeći da je to najlepša freska vaskrsenja.
- Kad se malo bolje pogleda i kad se analizira ta freska u manastiru Mileševa, koja je jedna od najlepših - u pitanju je 13. vek - u grobnom mestu Svetog Save, koju je podigao kralj Vladislav, njegov sinovac, Anđeo Beli sedi na kamenu, pokazuje prstom i rukom na grob koji je razvaljen, pokazuje uvijeno platno u koje je bilo telo Hristovo, pokazuje prazan grob. I to je najlepša ikona vaskrsenja.
Sveštenik se osvrnuo na priču iz Novog zaveta, koja je inspirisala nepoznatog freskopisca da stvori ovo vanvremensko umetničko delo.
- Ne može se uhvatiti taj trenutak vaskrsenja - kada je Gospod vaskrsao, kako je vaskrsao, ali ono što su apostoli posvedočili jeste da su došli i našli prazan grob.
BONUS VIDEO: Da li znate po čemu je poseban freskopis mirijevske crkve Svetog proroka Ilije
Prenos moštiju Svetog Save iz Trnove, gde je bio sahranjen, u Manastir Mileševu, dogodio se za vreme vladavine kralja Vladislava 1237. godine, 19. maja po novom, a 6. maja po starom kalendaru.
Nakon značajnog boravka u Beogradu, sveta relikvija vraćena je u manastir gde vekovima osnažuje dušu srpskog naroda, uz dirljivo slovo mitropolita Atanasija o obnovi Crkve i životu u skladu sa Božanskim promisom.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Centralna figura ove freske, jedan je od sedam velikih angela serafima i igrao je ključnu ulogu u najvažnijim hrišćanskim događajima, od najave rođenja Presvete Bogorodice Marije i Isusa Hrista, do prenošenja vesti o Hristovom vaskrsenju, čime je postao simbol nade, vere i čuda.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.