Centralna figura ove freske, jedan je od sedam velikih angela serafima i igrao je ključnu ulogu u najvažnijim hrišćanskim događajima, od najave rođenja Presvete Bogorodice Marije i Isusa Hrista, do prenošenja vesti o Hristovom vaskrsenju, čime je postao simbol nade, vere i čuda.
U bogatom mozaiku pravoslavnog nasleđa, jedna freska posebno se izdvaja svojom svetom i nadahnjujućom pričom. Najpoznatija srpska freska na svetu, koja prikazuje arhangela Gavrila, nosi sa sobom duboke i manje poznate činjenice koje osvetljavaju značaj ovog nebeskog glasnika u istoriji hrišćanstva.
Wikimedia/Snežana Trifunović
Beli anđeo deo je kompozicije Mironosnice na Hristovom grobu
Arhangel Gavrilo, čiji se sveti lik nalazi na ovoj freski, bio je poslanik Božiji u tri ključna trenutka koja su oblikovala sudbinu hrišćanstva. Prema predanju, prvi put se pojavio pred Zaharijem i objavio mu da će mu Jelisaveta roditi sina Jovana Preteču Hristovog – Svetog Jovana Krstitelja. Drugi put se pojavio pred pravednim Joakimom i Anom, najavivši im rođenje Presvete Bogorodice Marije. Gavrilova objava označila je početak novog poglavlja u Božijem planu za spasenje ljudskog roda.
Nakon toga, arhangel Gavrilo ponovo se javio, ovaj put Presvetoj Bogorodici Mariji, da bi joj saopštio da će ona biti ta koja će roditi Sina Božijeg, spasitelja ljudskog roda, Isusa Hrista. Ovaj događaj, poznat kao Blagovesti, predstavljao je trenutak kada je Bog odlučio da se utelovi i postane čovek, donoseći sa sobom spasenje i večni život.
Wikimedia/Snežana Trifunović
Manastir Mileševa
No, možda najvažnija vest koju je arhangel Gavrilo preneo svetu, i koja je zabeležena na ovoj predivnoj srpskoj freski, jeste vaskrsenje Hristovo. Nakon što je Hristos pobedio smrt i vaskrsao, Gavrilo je bio taj koji je preneo najveću i najradosniju vest u hrišćanstvu – da je Hristos ustao iz mrtvih. Ova objava je temelj hrišćanske vere, jer potvrđuje Hristovu božansku prirodu i obećava vaskrsenje i život večni svima koji veruju.
Wikimedia/Public domain
Arhangel Gavrilo kao Beli anđeo
Šest manje poznatih činjenica o Belom anđelu
Na svodovima mileševskog manastira osvanula je u 13. veku.
Beli anđeo je samo deo kompozicije Mironosnice na Hristovom grobu, prikazuje arhangela Gavrila raširenih krila, obučenog u beo hiton, dok sedi na velikom kamenu i prstom pokazuje na Hristov grob, koji je u tom trenutku već postao mesto njegovog vaskrsnuća.
Beli anđeo je naslikan tako da posetioca gleda direktno u oči, bez obzira na to iz kog ugla ga posmatrate.
U srpskom narodu ova freska je sinonim za nadu, spasenje i čuda.
Preko Belog anđela u 16. veku je naslikana druga freska, a Beli anđeo se ukazao gotovo 400 godina kasnije.
Prvi satelitski prenos video-signala između Evrope i Amerike 1962. godine sadržao je među kadrovima i mileševsku fresku.
Freska arhangela Gavrila, kroz ove događaje, postaje više od umetničkog dela; ona je duhovni prozor u najvažnije trenutke hrišćanstva. Njena lepota i svetost privlače vernike iz celog sveta, podsećajući ih na veličanstvenu ulogu koju je Gavrilo igrao u Božijem planu spasenja.
Uz blagoslov vladike Atanasija, u jednom od najvažnijih manastira Srpske crkve, sveštenici Eparhije su, u sabornosti, pristupili Svetoj tajni ispovesti i pokajanja, nakon čega je usledila trpeza ljubavi.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.
Situacija je sada pod kontrolom u većini gradova i opština Republike Srpske. Ukinute su vanredne mere i u gotovo svim opštinama situacija se normalizuje.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Neobičan prikaz mladog Isusa Hrista jedinstven je u svetu i nalazi se u crkvi u steni, nedaleko od Pirota. U želji da vide redak prikaz Bogočoveka, brojni vernici dolaze upravo tu.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Pod maskom pobožnosti krije se obmana – dvojica samozvanaca, bez blagoslova i kanonskog priznanja, obavljaju bogosluženja i zbunjuju vernike. Mitropolija nemačka Grčke pravoslavne crkve upozorava: čuvajte se onih koji nisu deo kanonskih pravoslavnih crkava.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.