Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici.
Katakombe Komodila, poznate i kao katakombe Feliksa i Adaukta, predstavljaju podzemni grobni kompleks u Rimu, sa tri nivoa, koji datira još iz 4. veka.
Ime Komodila potiče od osnivača ili donatora zemljišta, dok ime "Feliks i Adaukt" dolazi od dva glavna mučenika koji su tu sahranjeni.
Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici. Ovaj nivo je osnova za razvoj preostala dva nivoa. Ispod zemlje su sačuvani značajni spomenici, dok iznad površine nema tragova monumenta povezanih s ovim kompleksom.
Prvi izvori o mučeništvu Feliksa i Adaukta govore da je ono dogodilo u poslednjim godinama vladavine cara Dioklecijana, što sugeriše da su ove katakombe bile delimično korišćene kao groblje i pre nego što su potpuno preuređene u drugoj polovini 4. veka.
Wikipedia
Prikaz na zidu
Sahrane su prestale krajem 4. veka, a u naredna dva veka korišćene su samo za religijske obrede.
Kao i druga podzemna hrišćanska groblja, ove katakombe su kasnije postale mesto kulta mučenika, a nekoliko papa je obnavljalo podzemnu baziliku sve do 9. veka, što ukazuje da je ovaj kompleks bio važan hodočasnički centar.
U njemu su pronađeni novčići sa likom pape Grgura IV (827-844). Mošti mučenika su premeštene i poklonjene ženi cara Lotaara I, što je dovelo do napuštanja kompleksa. Katakombe su bile zaboravljene sve dok ih Antonio Bosio nije otkrio 1595. godine.
Wikipedia
Prikaz Isusa Hrista
Međutim, tek u 19. veku Đovani Batista de Rosi je probudio interesovanje ljudi za ovo mesto, a radovi na restauraciji početkom 20. veka doveli su do potpunog iskopavanja celokupnog drugog nivoa groblja (bivšeg kamenoloma).
Interesantno je da je upravo ovde pronađen jedan od najstarijih prikaza Isusa Hrista, na zidu, a prikaz datira iz 4. veka.
Italijanka Đizel Kardija koristila je verske simbole kako bi privukla mase i prikupila donacije, ali sada se suočava sa ozbiljnim optužbama nakon što je DNK test otkrio šokantne činjenice.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.