Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici.
Katakombe Komodila, poznate i kao katakombe Feliksa i Adaukta, predstavljaju podzemni grobni kompleks u Rimu, sa tri nivoa, koji datira još iz 4. veka.
Ime Komodila potiče od osnivača ili donatora zemljišta, dok ime "Feliks i Adaukt" dolazi od dva glavna mučenika koji su tu sahranjeni.
Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici. Ovaj nivo je osnova za razvoj preostala dva nivoa. Ispod zemlje su sačuvani značajni spomenici, dok iznad površine nema tragova monumenta povezanih s ovim kompleksom.
Prvi izvori o mučeništvu Feliksa i Adaukta govore da je ono dogodilo u poslednjim godinama vladavine cara Dioklecijana, što sugeriše da su ove katakombe bile delimično korišćene kao groblje i pre nego što su potpuno preuređene u drugoj polovini 4. veka.
Wikipedia
Prikaz na zidu
Sahrane su prestale krajem 4. veka, a u naredna dva veka korišćene su samo za religijske obrede.
Kao i druga podzemna hrišćanska groblja, ove katakombe su kasnije postale mesto kulta mučenika, a nekoliko papa je obnavljalo podzemnu baziliku sve do 9. veka, što ukazuje da je ovaj kompleks bio važan hodočasnički centar.
U njemu su pronađeni novčići sa likom pape Grgura IV (827-844). Mošti mučenika su premeštene i poklonjene ženi cara Lotaara I, što je dovelo do napuštanja kompleksa. Katakombe su bile zaboravljene sve dok ih Antonio Bosio nije otkrio 1595. godine.
Wikipedia
Prikaz Isusa Hrista
Međutim, tek u 19. veku Đovani Batista de Rosi je probudio interesovanje ljudi za ovo mesto, a radovi na restauraciji početkom 20. veka doveli su do potpunog iskopavanja celokupnog drugog nivoa groblja (bivšeg kamenoloma).
Interesantno je da je upravo ovde pronađen jedan od najstarijih prikaza Isusa Hrista, na zidu, a prikaz datira iz 4. veka.
Italijanka Đizel Kardija koristila je verske simbole kako bi privukla mase i prikupila donacije, ali sada se suočava sa ozbiljnim optužbama nakon što je DNK test otkrio šokantne činjenice.
Od Ravanice do Gračanice, od Hrama Svetog Save do srpskih crkava u Americi i Kanadi, praznična obeležavanja podsećaju na kneza Lazara, Kosovo i večnu snagu narodne vere
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.
Dok Mitropolija tvrdi da sabor na Tominu nedelju održava na svojoj zemlji u duhu tradicije, inspekcija Ministarstva kulture sumnja da je narušen zaštićeni arheološki lokalitet.
Otac Miloš Vesin kaže da Crkva ne poriče da nebeska tela postoje i da ona imaju uticaj na čoveka, ali je rekao i kada i kako ova istina, postaje opasna kada se izvitoperi.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.
Otac Miloš Vesin kaže da Crkva ne poriče da nebeska tela postoje i da ona imaju uticaj na čoveka, ali je rekao i kada i kako ova istina, postaje opasna kada se izvitoperi.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.