Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici.
Katakombe Komodila, poznate i kao katakombe Feliksa i Adaukta, predstavljaju podzemni grobni kompleks u Rimu, sa tri nivoa, koji datira još iz 4. veka.
Ime Komodila potiče od osnivača ili donatora zemljišta, dok ime "Feliks i Adaukt" dolazi od dva glavna mučenika koji su tu sahranjeni.
Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici. Ovaj nivo je osnova za razvoj preostala dva nivoa. Ispod zemlje su sačuvani značajni spomenici, dok iznad površine nema tragova monumenta povezanih s ovim kompleksom.
Prvi izvori o mučeništvu Feliksa i Adaukta govore da je ono dogodilo u poslednjim godinama vladavine cara Dioklecijana, što sugeriše da su ove katakombe bile delimično korišćene kao groblje i pre nego što su potpuno preuređene u drugoj polovini 4. veka.
Wikipedia
Prikaz na zidu
Sahrane su prestale krajem 4. veka, a u naredna dva veka korišćene su samo za religijske obrede.
Kao i druga podzemna hrišćanska groblja, ove katakombe su kasnije postale mesto kulta mučenika, a nekoliko papa je obnavljalo podzemnu baziliku sve do 9. veka, što ukazuje da je ovaj kompleks bio važan hodočasnički centar.
U njemu su pronađeni novčići sa likom pape Grgura IV (827-844). Mošti mučenika su premeštene i poklonjene ženi cara Lotaara I, što je dovelo do napuštanja kompleksa. Katakombe su bile zaboravljene sve dok ih Antonio Bosio nije otkrio 1595. godine.
Wikipedia
Prikaz Isusa Hrista
Međutim, tek u 19. veku Đovani Batista de Rosi je probudio interesovanje ljudi za ovo mesto, a radovi na restauraciji početkom 20. veka doveli su do potpunog iskopavanja celokupnog drugog nivoa groblja (bivšeg kamenoloma).
Interesantno je da je upravo ovde pronađen jedan od najstarijih prikaza Isusa Hrista, na zidu, a prikaz datira iz 4. veka.
Italijanka Đizel Kardija koristila je verske simbole kako bi privukla mase i prikupila donacije, ali sada se suočava sa ozbiljnim optužbama nakon što je DNK test otkrio šokantne činjenice.
Preobraženje Gospodnje je posvećeno sećanju na događaj na gori Tavor, kada je Isus Hristos, pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom, prvi put javno pokazao svoju božansku prirodu.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Od svog postavljanja 1954. godine, "Hristos iz Bezdana" postao je mesto posebnog značaja u zajednici ronilaca širom sveta i spomen na sve koji su izgubili život u moru i znak nebeske zaštite onih koji i dalje plove i rone.
Najnovija analiza brazilskog stručnjaka Cicera Moraesa sugeriše da platno možda nije povezano s Hristovim telom, već da je reč o umetničkoj kreaciji iz 14. veka, što bi moglo promeniti način na koji ga vernici doživljavaju.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.