Luigi Mistrulli / Sipa Press / Profimedia, Printscreen/YouTube/Rai
Italijanka Đizel Kardija koristila je verske simbole kako bi privukla mase i prikupila donacije, ali sada se suočava sa ozbiljnim optužbama nakon što je DNK test otkrio šokantne činjenice.
U svetu religije, pojave koje nadmašuju ljudsku logiku često izazivaju duboko verovanje i nadahnuće među vernicima. S obzirom na bogatstvo mističnih iskustava koja obeležavaju istoriju vere, prirodno je da mnogi ljudi, u potrazi za čudima i božanskim otkrivenjima, dolaze u različita svetišta i traže neobjašnjiva iskustva.
Međutim, postoje i pojedinci koji koriste religijsko poverenje da manipulišu i zloupotrebljavaju veru u lične svrhe. Tako je bilo i sa Đizel Kardijom, Italijankom koja je privukla hodočasnike u potrazi za čudom, a sada se suočava sa ozbiljnim optužbama za prevaru, prenosi The Guardian.
ALESSIA GIULIANI / ipa-ag / Sipa Press / Profimedia
Kip Device Marije na imanju Đizel Kardija
Đizel Kardija postala je poznata kada je počela da privlači veliki broj hodočasnika u maleno mesto nedaleko od Rima, gde je tvrdila da kip Device Marije na njenom imanju plače krvavim suzama. Ovo otkrićem, nazvano Gospa od Trevinjana, izazvalo je veliko uzbuđenje među vernicima, koji su dolazili iz svih krajeva sveta u nadi da će prisustvovati čudu.
Međutim, ono što je na početku izgledalo kao neobjašnjiva svetost, sada se pretvorilo u potencijalni skandal. Kasniji DNK testovi pokazali su da krv koja je navodno izvirivala iz kipa zapravo pripada Kardiji. Rimokatolička crkva, koja je prethodno gledala s rezervom na ove događaje, prošle godine je zvanično proglasila Kardiju prevarantkinjom, što je izazvalo šok među vernicima koji su verovali u autentičnost njenog "čuda".
Luigi Mistrulli / Sipa Press / Profimedia
Vernici ispred kipa Device Marije na imanju Đizel Kardija
Kardija, koja je već imala problema sa zakonom zbog prevare, nije se zaustavila tu. Naime, ona je tvrdila da će sredstva prikupljena kroz donacije biti iskorišćena za izgradnju centra za bolesnu decu. Ispostavilo se da je osnivanje fondacije bilo još jedan način manipulacije, a hodočasnici koji su donirali novac sada traže pravdu.
Međutim, Kardijina advokatica, Solanž Markinjoli, sugerisala je da DNK tragovi na kipu ne isključuju mogućnost natprirodnog fenomena, što još više zbunjuje javnost.
Luigi Mistrulli / Sipa Press / Profimedia
Đizel Kardija
- DNK mrlja zahteva dalju istragu - izjavila je ona, dodajući da bi se mogla otkriti čak i mešavina različitih DNK profila, što bi moglo uključivati i kip Device Marije. Iako dokazi sve više ukazuju na prevaru, Kardija i dalje ostaje u centru pažnje, dok njena tačna lokacija nije poznata.
Ovaj slučaj podseća nas na važnost opreza i razuma, posebno kada je u pitanju vera. Manipulacija verom, uvek prisutna u istoriji, danas ima još snažniji efekat zahvaljujući modernim medijima koji mogu brzo širiti (dez)informacije. Niko ne zna tačno šta se događa sa Đizel Kardijom, ali jedno je sigurno – vernici koji su joj verovali sada su suočeni sa dubokim razočaranjem.
Papa, koji je vernicima u sredu rekao da boluje od jake prehlade, održaće sastanke u vatikanskoj rezidenciji gde živi, navodi se u saopštenju, koje prenosi Rojters.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
U vreme pape Pavla VI, 1969. godine katolička crkva je promenila liturgijski spomen ovog svetitelja, ali njegova poruka ljubavi i dalje živi u srcima vernika širom sveta.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Grčki pevač otkriva neobjašnjivo iskustvo koje ga je učinilo drugačijim čovekom, osnažilo njegovu pravoslavnu veru i probudilo unutrašnju snagu koju ranije nije poznavao.
U Australiji se dogodilo čudo koje je zapanjilo lekare i oduševilo vernike širom sveta. O ovom događaju pripoveda se u Manastiru Milesi u Grčkoj, koji je osnovao sveti Porfirije.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.