U vreme pape Pavla VI, 1969. godine katolička crkva je promenila liturgijski spomen ovog svetitelja, ali njegova poruka ljubavi i dalje živi u srcima vernika širom sveta.
Svaka religijska tradicija nosi sa sobom bogatstvo svetaca i njihove svetkovine, koje čine temelj verskog života. Ipak, nije svaki svetac zauzeo svoje mesto na opštem kalendaru rimskih svetaca. Jedan od najslavnijih svetaca, poznat u mnogim kulturama i tradicijama, jeste Sveti Valentin, zaštitnik zaljubljenih. Međutim, zvanični katolički kalendar, poznat kao Martyrologium Romanum, promenio je svoju uredbu 1969. godine, kada je Sveti Valentin uklonjen iz opšteg kalendara, ali nije ukinut njegov status sveca.
Odluka da se Sveti Valentin izostavi iz opšteg kalendara zapravo nije bila jednostavno doneta. Potiče iz želje da se očisti katolička tradicija od svetaca čije je postojanje bilo nedovoljno dokumentovano ili nije bilo dovoljno sigurno. Iako su mnogi smatrali da Valentinovo ima duboko ukorenjeno značenje u kulturi, katolička crkva je smatrala da zbog nedostatka pouzdanih istorijskih podataka o životu ovog svetitelja, njegov spomen više nije prikladan za opšti kalendar.
Printscreen
Ikona Svetog Calentina
Iako je, dakle, Sveti Valentin uklonjen iz Martyrologium Romanum, njegovo obeležavanje 14. februara ostaje u srcima mnogih vernika i van okvira zvaničnih bogosluženja. U nekim je biskupijama, sve do današnjeg dana, moguće da se svečano slavi u kontekstu lokalnih običaja. To nije samo dan posvećen ljubavi, već i dan kada se podsećamo na hrišćansku dimenziju ljubavi koja treba da oblikuje život svakog vernika.
Zanimljivo je da se u katoličkom obeležavanju Dana zaljubljenih, kako ga popularno nazivamo, ne radi samo o ljubavi između partnera, već i o širem poimanju ljubavi u kontekstu hrišćanske poruke – ljubavi prema Bogu, prema bližnjemu, prema svim bićima.
Shutterstock
Sveti Valentin
Takođe, valja napomenuti da se u mnogim katoličkim zajednicama danas, iako u misama ne postoji obavezan spomen Svetog Valentina, i dalje praktikuju različiti obredi i običaji, od svetih misa do molitvenih zajednica, koje i dalje odaju poštovanje ovom svetitelju. Tako je Valentinovo postalo vreme kada se ne samo slavljenici zaljubljenih podsećaju na vrednost ljubavi, već i u svetlu hrišćanske tradicije, na odgovornost svakog vernika da ljubav bude na prvom mestu u njegovom životu.
Uzimajući u obzir sve ove promene, postavlja se pitanje da li smo u ovom digitalnom dobu zaboravili suštinu Valentinova ili ga svodimo na nešto površno, komercijalizovano, što je zapravo u suprotnosti sa dubokom porukom koju nam Sveti Valentin, kao i svaki svetac, nosi. Bez obzira na promene u zvaničnom kalendaru, ljubav je veća od svakog datuma i čini nas onima što jesmo. A ona prava hrišćanska ljubav, ona koja je volja i Božja blagost, ne može biti ukaljana ni kalendarom ni tradicijama.
Slika Gospe od Gvadalupe koja se nalazi u bazilici povezana je s nekoliko čudesnih i značajnih fenomena koji su fascinirali i još fasciniraju teologe, naučnike i vernike.
Sva braća i sestre su joj bili uhranjeni, zdravi, samo je ona od njih odskakala da je čak kum porodice upozoravao njenog oca da se spreme za najgore. Međutim, Bog je za nju imao druge planove.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Poslednjih godina Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara, koga slavi pravoslavna crkva, sve više zasenjuje Sveti Valentin ili Dan zaljubljenih, iako se i dalje sa sigurnošću ne može reći ko je bio Sveti Valentin.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.