"TO JE SVETSKA PREVARA": Sveštenik o proslavi Dana zaljubljenih - za 10 godina ćemo videti rezultat
Kao i Noć veštica, koja je vremenom postala svetski praznik i Dan zaljubljenih se uvrstio među praznike koje proslavlja gotovo svaka država.
Kroz odgovore naših učesnika, istražujemo kako ljudi doživljavaju i prepoznaju ove datume, i koliko im znače.
U ovom tekstu portal religija.rs pita ljude na ulici da li znaju koji praznik se danas slavi – Sveti Trifun ili Dan zaljubljenih, tj. Dan Svetog Valentina.
Kroz odgovore naših učesnika, istražujemo kako ljudi doživljavaju i prepoznaju ove datume, i koliko im znače.
Srpska pravoslavna crkva 14. februara obeležava Svetog Trifuna, velikomučenika koji je postradao za hrišćansku veru, a katolička Svetog Valentina.
Za današnji praznik vezuje se mnoštvo narodnih verovanja i običaja, a jedan od njih je da bi ovaj dan vinogradari trebalo da izađu u svoje vinograde i da orežu barem jedan čokot vinove loze i poliju ga vinom kako bi grožđe i dalje rađalo.
Pozitivno nas je iznenadilo to što većina ispitanih zna odgovor na pitanje - čiji zaštitnik je Sveti Trifun. Jedan stariji sugrađanin nam je otkrio interesantnu priču Srba iz Dalmacije, gde je rođen i o tome kako je naš narod u Hrvatskoj gledao na ovaj praznik.
- Sveti Trifun je zaštitnik vinogradara, ali postoje i lokalni običaji. Ja sam rođen u Dalmaciji i tamo se zove Trifun Miša, zaštitnik životinja i domaćinstava od miševa - pojašnjava naš sagovornik i ovom objašnjenju pridodaje divnu priču o molitvi i važnosti iste.
Njegovu izjavu, ali i mišljenje drugih anketiranih sugrađana možete pogledati u video snimku ispod teksta.
Kao i Noć veštica, koja je vremenom postala svetski praznik i Dan zaljubljenih se uvrstio među praznike koje proslavlja gotovo svaka država.
Valentinovo, koje je danas sinonim za komercijalizovanu ljubav, ima bogatu istoriju koja nas podseća na prave vrednosti ljubavi, vere i žrtve.
Poslednjih godina Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara, koga slavi pravoslavna crkva, sve više zasenjuje Sveti Valentin ili Dan zaljubljenih, iako se i dalje sa sigurnošću ne može reći ko je bio Sveti Valentin.
U vreme pape Pavla VI, 1969. godine katolička crkva je promenila liturgijski spomen ovog svetitelja, ali njegova poruka ljubavi i dalje živi u srcima vernika širom sveta.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Jedan od ispitanika je poručio da nas Vidovdan poziva na sabranje, kao opomena da raskol ne vodi ka dobru.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.