ZBOG ČEGA NAM BOG NE PRITIČE U POMOĆ KAD NAM JE NAJPOTREBNIJI: Mudra pouka Svetog Porfirija koja gađa pravo u srce
U slučaju kada smo zalepljeni za strasti i želimo ih, ali hoćemo i božansku blagodat, tada se dešava strašni sukob u nama.
Oni koji su sujeverni i drže se onoga "valjalo bi", "ako bude ovo, biće ono" i sl. čine greh protiv prve Božje zapovesti Sujeverje ili praznoverje je verovanje koje ni na čemu nije zasnovano na crkvenim kanonima i nedostojno je pravih hrišćana.
Srpska pravoslavna crkva 14. februara obeležava Svetog Trifuna, velikomučenika koji je postradao za hrišćansku veru.
Za današnji praznik vezuje se mnoštvo narodnih verovanja i običaja, a jedan od njih je da bi ovaj dan vinogradari trebalo da izađu u svoje vinograde i da orežu barem jedan čokot vinove loze i poliju ga vinom kako bi grožđe i dalje rađalo.
Prema verovanju, Sveti Trifun je čuvar bilja i štiti ga raznih štetočina.
Takođe, veruje se da ako danas padne kiša, rodiće dobro šljiva. Ako, pak, bude vedar dan, neće biti dobro - godina će biti nerodna i sušna.
Najbolje će, ipak, biti ako danas padne sneg - godina će biti kišna i rodna, biće dosta i voća i povrća.
Jedno od verovanja u narodu je, da sa ovim danom stiže proleće, da se budi priroda i najuzvišenije osećanje kod ljudi, ljubav.
U selima Šumadije slave se kao zavetan dan, jer se smatra da on štiti sela od grada i poplave. U Popovom polju niko ne radi teže poslove.
Obično se njemu mole da sačuva njive i vinograde od skakavaca, gusenica i drugih insekata.
Ipak, trebalo bi reći da Crkva i verni narod sve ove narodne običaje i verovanja smatra čistim sujeverjem, koga tretira kao veliki greh.
Oni koji su sujeverni i drže se onoga "valjalo bi", "ako bude ovo, biće ono" i slično, čine greh protiv prve Božje zapovesti Sujeverje ili praznoverje je verovanje koje ni na čemu nije zasnovano na crkvenim kanonima i nedostojno je pravih hrišćana. Uostalom, zdrava logika nalaže da vera i sujeverje ne mogu da obitavaju u istoj duši. Ili veruješ, ili si sujeveran.
Praznoverje odnosno sujeverje se zasniva na verovanje u sudbinu, a hrišćanstvo ne. Naime, ljudi ponekad mešaju hrišćansko učenje o poznanju budućnosti i pagansko učenje o sudbini. Pravi hrišćani ne priznaju sudbinu kao put koji je predodređen, već isključivo Božju promisao i slobodnu volju. Više o ovome pročitajte na sledećem linku.
U slučaju kada smo zalepljeni za strasti i želimo ih, ali hoćemo i božansku blagodat, tada se dešava strašni sukob u nama.
Iz Svetog pisma znamo da žene ne pokrivaju svoje glave radi okruženja, već radi anđela.
Oni koji su bili nižeg rasta vaskrsnuće kao nešto viši, oni koji su bili višeg, kao niži, tako da ćemo po vaskrsenju svi biti iste visine i pošto ćemo moći da prolazimo kroz čvrstu materiju, moći ćemo da se prožimamo.
Nisu bili braća po krvi, ali su bili braća po duhu.
Ukoliko verujete u njihovu moć, bitno je da znate šta oni predstavljaju i kako Crkva gleda na to, a onda možete doneti odluku da li su za vas i vaš dom ili ipak ne.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Petar Prvi Petrović Njegoš dobio je česticu moštiju svetog Trifuna od svog prijatelja kotorskog biskupa koji je bio rodom iz Kotora. Godine 1803. poklonio ju je jednoj crkvi u Moskvi, koja je posvećena ovom svecu.
Vojvoda koji je ostavio vojsku, slavu i bogatstvo zbog Hrista i postao stub ognjene molitve
Tradicionalni običaji i molitve posvećene ovom svetitelju otkrivaju duboku snagu vere i nade u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Pred ovim ugodnikom Božjim demoni su bežali, a bolest i smrt gubile moć – otkrivamo kako je krotkošću i smernošću zadobio silu veću od svakog čuda.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja svetitelja čija krotkost, molitve i čuda vekovima osvetljavaju put monasima i vernicima širom pravoslavlja.
Labubu je vilenjak, a prema originalnim knjigama zapravo devojčica. Ima visoke, šiljate uši, devet nazubljenih zuba i nema rep.
Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira.
Donosimo vam 21 citat iz Talmuda o ljudskoj prirodi.
Odrasla u porodici južnjačkih baptista u gradu Rome (Džordžija), Klodet nije imala podršku za svoje duhovne težnje.
Vojvoda koji je ostavio vojsku, slavu i bogatstvo zbog Hrista i postao stub ognjene molitve
Donosimo vam 21 citat iz Talmuda o ljudskoj prirodi.
Bez ikakvih preterivanja - upotrebe jakih parfema i naglašavanja odeće koju nosimo, kako muškarci tako i žene.