MOĆ DUHOVNE PROZE: Putokaz Dostojevskog za pobedu nad zlom
U jedinstvenom susretu sa delima ovog velikana književnosti otkrivamo skrivene tajne duhovne borbe koje nam otvaraju put ka prevazilaženju mraka i zla kroz snagu smirene ljubavi.
Način na koji živimo je naš izbor, a Bog samo želi da se slede njegove zapovesti, koje su na dobrobit svih. Neposlušnost, s druge strane, može dovesti i do tragičnih posledica.
Verovanje u sudbinu je veoma rasprostranjeno među ljudima, ali ono je u supronostima sa hrišćanstvom. Naime, ljudi ponekad mešaju hrišćansko učenje o poznanju budućnosti i pagansko učenje o sudbini.Pravi hrišćani ne priznaju sudbinu kao put koji je predodređen, već isključivo božju promisao i slobodnu volju.
Naime, Bog nam je dao zapovesti i slobodnu volju kako bismo mogli sami da donosimo odluke. Međutim, trebalo bi znati, da svaki naš izbor ima i posledicu, jer "kako seješ, tako ćeš i žeti.“
Primera radi, kada je Bog stvorio Adama i Evu, jedna od prvih stvari koju im je uradio jeste testiranje njihove poslušnosti, tako što im je jasno rekao da ne jedu plod sa određenog stabla. Eva je, pod uticajem zmije, odlučila da to, ipak, uradi, i promenila tok istorije.
Zato, jedna od prvih lekcija koju učimo i mi, a koju namećemo vaspitanjem i našoj deci deci jeste zakon posledica odnosno da dobar izbor donosi dobro, a loš loše, baš kao što je apostol Pavle napisao: "Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati! Što ko sije, to će i žeti!“
Sta je slobodna volja?
Izraz "slobodna volja“ znači da smo stvoreni sa sposobnošću samostalnog razmišljanja, analize i donošenja odluka. Bog je rekao: "Načinimo čoveka na svoju sliku, sebi sličnog, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci“. Čovečanstvo je stvoreno sa sposobnošću i odgovornošću da upravlja stvorenim svetom.
Bog nam daje veliku odgovornost kako bismo kroz iskustvo i iskušenja rasli i bili sposobni za donošenje adekvatnih odluka. Kada sledimo Njegove zapovesti, učimo da razmišljamo i budemo kao On. Međutim, način na koji biramo da živimo ima konačne posledice.
Bog je, u skladu sa ovim, uputio Mojsija da sakupi narod i podseti ih na izbore i posledice. Kad su se odlučili za loše, usledila je katastrofa.
Dakle, način na koji živimo je naš izbor, a Bog samo želi da se slede njegove zapovesti, koje su na dobrobit svih. Neposlušnost, s druge strane, može dovesti i do tragičnih posledica.
Apostol Pavle govoreći o "pravednom Božjem sudu“ koji uzvraća svakom prema delima i podseća na moć duhovnog stvaranja i usavršavanja tvrdeći da "da moramo ukloniti negativne osobine i obući novog čoveka, koji se obnavlja na sliku Božju".
O ovome je jednom prilikom govorio i jedan pravoslavni sveštenik.
- Ljudi ponekad mešaju hrišćansko učenje o poznanju budućnosti i pagansko učenje o sudbini. Postoje fizički zakoni – zakoni materije, a kad se oni prekrše, to čoveka može dovesti, čak, i do pogibije. A postoje i zakoni duha – Božanski zakoni, čije kršenje može dovesti do propasti, i to ne samo tela, nego, što je najvažnije, do propasti duše. Ako raspolaže određenim informacijama, svaki čovek može, sa manjom ili većom tačnošću da predvidi šta se može desiti u budućnosti, a kamoli Gospod, Koji – budući da je Sveznajući – raspolaže potpunim informacijama. On zna budućnost svih nas.
U jedinstvenom susretu sa delima ovog velikana književnosti otkrivamo skrivene tajne duhovne borbe koje nam otvaraju put ka prevazilaženju mraka i zla kroz snagu smirene ljubavi.
U vreme cara Iroda, kada su nevina deca stradala, ovo dvoje svetitelja postali su svedoci patnji, ali i čudesa. Njihov život obasjan je Božjom milošću, a danas ih vernici proslavljaju kao simbole nade i roditeljske ljubavi.
Jutarnja molitva koja osvežava dušu i pomaže da svaki dan započnemo pod Božjim blagoslovom.
Dan posle Male Gospojine, pravoslavni svet proslavlja ugodnike Božje iz Nazareta, roditelje Presvete Bogorodice. Iako ovaj praznik u crkvenom kalendaru nije obeležen crvenim slovom, u narodu je izuzetno poštovan.
Oni koji su sujeverni i drže se onoga "valjalo bi", "ako bude ovo, biće ono" i sl. čine greh protiv prve Božje zapovesti Sujeverje ili praznoverje je verovanje koje ni na čemu nije zasnovano na crkvenim kanonima i nedostojno je pravih hrišćana.
U hrišćanskom poimanju, ništa ne vređa duh svetosti toliko kao skrivena zloba – naročito ona koja se oblači u odeću dobrote.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Sveštenik Aleksandar Čavka ispričao je neobičnu priču, koju je čuo od svog prijatetelja - profesora, a njegovo kazivanje vam prenosimo u celosti.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
Pravoslavlje jasno pokazuje da je unutrašnji mir dar koji se zadobija ne spoljnim okolnostima, već unutrašnjim preobražajem.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Narod se sabrao u molitvi i sećanju, dok vikarni episkop patrijarha Porfirija podseća na Hristov zagrljaj i snagu vere koja nadjačava bol i nepravdu.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Nema ni mesec dana kako je Hram osveštan
Otkrijte kako obične namirnice u manastirskoj kuhinji po starom receptu postaju čudesno jelo koje greje i telo i dušu u dane posta.
Molitva u tuzi duševnoj otkriva kako preneti sve brige na Gospoda, pronaći utehu i osetiti Božiju prisutnost čak i u najmračnijim životnim trenucima.