MOĆ DUHOVNE PROZE: Putokaz Dostojevskog za pobedu nad zlom
U jedinstvenom susretu sa delima ovog velikana književnosti otkrivamo skrivene tajne duhovne borbe koje nam otvaraju put ka prevazilaženju mraka i zla kroz snagu smirene ljubavi.
Način na koji živimo je naš izbor, a Bog samo želi da se slede njegove zapovesti, koje su na dobrobit svih. Neposlušnost, s druge strane, može dovesti i do tragičnih posledica.
Verovanje u sudbinu je veoma rasprostranjeno među ljudima, ali ono je u supronostima sa hrišćanstvom. Naime, ljudi ponekad mešaju hrišćansko učenje o poznanju budućnosti i pagansko učenje o sudbini.Pravi hrišćani ne priznaju sudbinu kao put koji je predodređen, već isključivo božju promisao i slobodnu volju.
Naime, Bog nam je dao zapovesti i slobodnu volju kako bismo mogli sami da donosimo odluke. Međutim, trebalo bi znati, da svaki naš izbor ima i posledicu, jer "kako seješ, tako ćeš i žeti.“
Primera radi, kada je Bog stvorio Adama i Evu, jedna od prvih stvari koju im je uradio jeste testiranje njihove poslušnosti, tako što im je jasno rekao da ne jedu plod sa određenog stabla. Eva je, pod uticajem zmije, odlučila da to, ipak, uradi, i promenila tok istorije.
Zato, jedna od prvih lekcija koju učimo i mi, a koju namećemo vaspitanjem i našoj deci deci jeste zakon posledica odnosno da dobar izbor donosi dobro, a loš loše, baš kao što je apostol Pavle napisao: "Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati! Što ko sije, to će i žeti!“
Sta je slobodna volja?
Izraz "slobodna volja“ znači da smo stvoreni sa sposobnošću samostalnog razmišljanja, analize i donošenja odluka. Bog je rekao: "Načinimo čoveka na svoju sliku, sebi sličnog, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci“. Čovečanstvo je stvoreno sa sposobnošću i odgovornošću da upravlja stvorenim svetom.
Bog nam daje veliku odgovornost kako bismo kroz iskustvo i iskušenja rasli i bili sposobni za donošenje adekvatnih odluka. Kada sledimo Njegove zapovesti, učimo da razmišljamo i budemo kao On. Međutim, način na koji biramo da živimo ima konačne posledice.
Bog je, u skladu sa ovim, uputio Mojsija da sakupi narod i podseti ih na izbore i posledice. Kad su se odlučili za loše, usledila je katastrofa.
Dakle, način na koji živimo je naš izbor, a Bog samo želi da se slede njegove zapovesti, koje su na dobrobit svih. Neposlušnost, s druge strane, može dovesti i do tragičnih posledica.
Apostol Pavle govoreći o "pravednom Božjem sudu“ koji uzvraća svakom prema delima i podseća na moć duhovnog stvaranja i usavršavanja tvrdeći da "da moramo ukloniti negativne osobine i obući novog čoveka, koji se obnavlja na sliku Božju".
O ovome je jednom prilikom govorio i jedan pravoslavni sveštenik.
- Ljudi ponekad mešaju hrišćansko učenje o poznanju budućnosti i pagansko učenje o sudbini. Postoje fizički zakoni – zakoni materije, a kad se oni prekrše, to čoveka može dovesti, čak, i do pogibije. A postoje i zakoni duha – Božanski zakoni, čije kršenje može dovesti do propasti, i to ne samo tela, nego, što je najvažnije, do propasti duše. Ako raspolaže određenim informacijama, svaki čovek može, sa manjom ili većom tačnošću da predvidi šta se može desiti u budućnosti, a kamoli Gospod, Koji – budući da je Sveznajući – raspolaže potpunim informacijama. On zna budućnost svih nas.
U jedinstvenom susretu sa delima ovog velikana književnosti otkrivamo skrivene tajne duhovne borbe koje nam otvaraju put ka prevazilaženju mraka i zla kroz snagu smirene ljubavi.
U vreme cara Iroda, kada su nevina deca stradala, ovo dvoje svetitelja postali su svedoci patnji, ali i čudesa. Njihov život obasjan je Božjom milošću, a danas ih vernici proslavljaju kao simbole nade i roditeljske ljubavi.
Jutarnja molitva koja osvežava dušu i pomaže da svaki dan započnemo pod Božjim blagoslovom.
Dan posle Male Gospojine, pravoslavni svet proslavlja ugodnike Božje iz Nazareta, roditelje Presvete Bogorodice. Iako ovaj praznik u crkvenom kalendaru nije obeležen crvenim slovom, u narodu je izuzetno poštovan.
Oni koji su sujeverni i drže se onoga "valjalo bi", "ako bude ovo, biće ono" i sl. čine greh protiv prve Božje zapovesti Sujeverje ili praznoverje je verovanje koje ni na čemu nije zasnovano na crkvenim kanonima i nedostojno je pravih hrišćana.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.
Od mnogih spisa ovog svetog oca sačuvana je njegova katihetika, koje potvrđuje veru i praksu pravoslavlja do dana današnjega.
Četrdesetodnevni parastos, objasnio je sveštenik, mora se obaviti tačno u onaj dan kada izlazi 40 dana.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.
Situacija je sada pod kontrolom u većini gradova i opština Republike Srpske. Ukinute su vanredne mere i u gotovo svim opštinama situacija se normalizuje.
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
"Oh, Gospode, opomeni se da sam jednako hodio pred tobom verno i s celim srcem, i tvorimo što je tebi ugodno".
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Na svakom od elemenata igre stoji opis koliko poena nosi, kao i koje su sposobnosti karte u samoj igri.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Pod maskom pobožnosti krije se obmana – dvojica samozvanaca, bez blagoslova i kanonskog priznanja, obavljaju bogosluženja i zbunjuju vernike. Mitropolija nemačka Grčke pravoslavne crkve upozorava: čuvajte se onih koji nisu deo kanonskih pravoslavnih crkava.
Priča o veri, ljubavi i čudu koje se desilo kada je nevreme ugasilo sva svetla, a u srcu jednog dečaka zablistala neugasiva svetlost.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.