Dan posle Male Gospojine, pravoslavni svet proslavlja ugodnike Božje iz Nazareta, roditelje Presvete Bogorodice. Iako ovaj praznik u crkvenom kalendaru nije obeležen crvenim slovom, u narodu je izuzetno poštovan.
Sveti Joakim je bio iz plemena Judina, unuk cara Davida, a Sveta Ana iz plemena Levijeva. Kako su u braku živeli 50 godina bez poroda, smatrani su, u to doba, velikim grešnicima.
Joakim i Ana nisu gubili nadu da će dobiti potomstvo i sve vreme su živeli po zakonu Gospodnjem. Iako su bili imućni, vredno su radili i na svom duhovnom bogatstvu. Od svojih prihoda, samo su trećinu trošili na sebe, preostalo su podjednako delili siromasima i hramu.
Joakim i Ana dugo su tugovali što nemaju dece. Jednom je Joakim o velikom prazniku prineo u Jerusalimskom hramu darove Gospodu Bogu, kada i svi Izraelci, ali tadašnji prvosveštenik Isahar nije hteo da ih primi, jer je bio bezdetan. Sveštenik mu je, kako kazuju žitije ovih svetaca, rekao: „Nisi dostojan da se iz tvojih ruku primi dar, jer si bezdetan i nemaš blagoslova Božijeg zbog nekih tajnih grehova svojih.“
Tako ga je i jedan drugi Jevrejin, iz plemena Ruvimova, ukorio govoreći: „Zašto ti hoćeš da pre mene prineseš dar Bogu? Zar ne znaš da nisi dostojan prinositi darove zajedno s nama, pošto nisi ostavio potomstvo u Izrailju?“
Sve ovo je Joakima toliko rastužilo i unesrećilo da nije želeo ni da se vrati kući, nego je otišao u pustinju. Tamo se neprestano molio, a molitvi je pridružio i post – četrdeset dana nije jeo.
Neću jesti, niti ću se vratiti kući svojoj, nego će mi suze biti hrana i ova pustinja dom, dok me ne usliši i ne poseti Gospod Bog Izrailjev - govorio je on.
commons.wikimedia.org
Freska Svetog Joakima i Ane
Ana, kada je čula šta se dogodilo, utonula je u veliku tugu. Jednom prilikom, dok je bila u bašti, plakala je, kada joj se javio anđeo Gospodnji koji joj je rekao da će njene molitve biti uslišene i da će roditi kćer.
"Ana, uslišena je molitva tvoja, uzdasi tvoji prođoše oblake, suze tvoje iziđoše pred Boga, i eto, začećeš i rodićeš kćer preblagoslovenu, kojom će se blagosloviti svi narodi na zemlji, i kroz koju će doći spasenje svetu; ime će joj biti Marija", rekao joj je anđeo.
U to isto vreme anđeo se javio i Joakimu u pustinji sa istom porukom i rekao mu da ide u Božji hram u Jerusalimu, gde će kod Zlatnih Vrata čekati Anu, kojoj je isto to javljeno.
Zadivljen ovakvom angelskom blagovešću, Joakim je sa radošću i veseljem krenuo u Jerusalimski hram. Tamo je, kod Zlatnih Vrata, zatekao Anu kako se moli Bogu i ispričao joj o anđelovoj blagovesti. Isto tako i ona je njemu kazala šta je videla i čula od anđela koji joj je objavio o rođenju kćeri. Tada su Joakim i Ana proslavili Boga koji im je podario tako veliku milost.
Nakon što se vratila u dom, Sveta Ana je devetog dana meseca decembra začela, a osmoga septembra rodila kćer, Prečistu i Preblagoslovenu Djevu Mariju, posrednicu našeg spasenja; njenom se rođenju obradovalo i nebo i zemlja.
U čast rođenja kćeri, Joakim je prineo Bogu velike darove i paljenice, i dobio je blagoslov od prvosveštenika, sveštenika, levita i svih ljudi, što se udostoji blagoslova Božjeg. Potom je Joakim priredio u svom domu veliko ugošćenje, i svi su se veselili hvaleći Boga.
Oni su Devicu Mariju podizali kao zenicu oka svoga, u skladu sa porukom da će ona doneti spasenje svetu.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.