Jutarnja molitva koja osvežava dušu i pomaže da svaki dan započnemo pod Božjim blagoslovom.
U vrevi svakodnevnih obaveza i izazova, malo ko pronalazi vreme za tihe, duboke trenutke molitve. A opet, upravo u tim tihim trenucima duhovnog uzdizanja, duša pronalazi oslonac, snagu i svetlost koja osvetljava put pred nama.
Jutarnje molitve imaju posebnu snagu, jer predstavljaju prvi susret s Bogom nakon noći. Među njima, jutarnja molitva Svetog Makarija Velikog iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve izdvaja se svojom dubokom mudrošću, smernošću i molbom za Božje milosrđe.
Ova molitva ne samo da nas podseća na našu slabost i potrebu za Božjom pomoći, već i priziva Božiju volju kao jedini pravi put kojim treba da koračamo.
U trenucima kada dan tek započinje, kada naše misli još nisu opterećene brigama, obraćanje Bogu molbom za snagu da ustrajemo u dobru i izbegnemo grehovni pad, osvežava duh i postavlja temelj za miran i blagosloven dan.
Schutterstock
Molitvenik
Pročitajte reči ove molitve i osetite dubinu i lepotu predanja Bogu, koji je jedini istinski vodič kroz životne oluje:
„Bože, očisti me grešnoga, jer nikakvo dobro ne učinih pred tobom, nego me izbavi od zla i neka bude u meni volja tvoja, da neosuđeno otvorim svoja nedostojna usta i proslavim tvoje sveto ime, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Ustavši od sna, ponoćnu pesmu prinosim ti, Spasitelju, i padajući pred tobom vapijem ti: ne dopusti da zaspim u grehovnoj smrti, nego me obaspi milosrđem, ti, koji si se dobrovoljno raspeo, i pohitavši podigni mene koji u lenjosti ležim, i spasi me u bdenju i molitvi, i posle noćnog sna zablistaj mi dan bezgrešan, Hriste Bože, i spasi me.
Ustavši od sna, tebi pribegavam, Vladaru čovekoljubivi, i milosrđem tvojim polazim na dela tvoja. Molim ti se, pomozi mi u svako doba u svakoj stvari, i čuvaj me od svega rđavog u svetu, i od đavolske brzopletosti, i spasi me, i uvedi u tvoje večno Carstvo. Jer si ti moj Stvoritelj, i svakoga dobra promislitelj i podaritelj, i u tebe je sve uzdanje moje, i tebi slavu uznosim, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Gospode, koji si svojom velikom dobrotom i svojim velikim milosrđem, dao meni, sluzi svome, da prošlo vreme ove noći pređem bez opasnosti od ma kakvog zla protivnikovog, ti sam Vladaru, Tvorče svega, udostoj me da tvojom istinskom svetlošću i prosvećenim srcem tvorim volju tvoju, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.“
Shutterstock
Jutarnja molitva Svetog Makarija Velikoh
Naša jutra su prilika za novi početak, prilika da, kroz molitvu, obnovimo svoj duh i podsetimo se da nismo sami u svojim naporima. Molitva Svetog Makarija nas uči kako da svakodnevno iznova prizovemo Božiju milost i mudrost, otvarajući svoje srce njegovom svetlu. Vođeni ovim svetim rečima, krećemo u novi dan neustrašivi, znajući da nas Bog prati u svakom trenutku.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Ava Justin Popović govorio je o strahu, očajanju i trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da ustane, ali i o pomoći koja, prema pravoslavnom učenju, nikada ne izostaje onome ko je prizove.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Molitva - kao vid komunikacije sa Bogom, anđelima i svecima, naša je direktna linija sa nebom, bilo da smo srećni, tužni, u problemu ili nam je život ispunjen i sve ide kako treba.
Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“
Obraćanje Gospodu se praktikuje kroz četiri stepena, od telesne molitve do molitve bez reči, pri čemu svaki stepen zahteva dublje povezivanje uma i srca s Bogom.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Ava Justin Popović govorio je o strahu, očajanju i trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da ustane, ali i o pomoći koja, prema pravoslavnom učenju, nikada ne izostaje onome ko je prizove.
Priča o ovom pravilu vodi od starozavetnih korena i antičkih shvatanja ženske uloge, preko reči apostola Pavla u Korintu, do savremenih različitih praksi u pravoslavlju.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.