Ovaj izvor duhovne snage i sigurnosti osvetljava put vernom narodu ka božanskoj milosti, donoseći zaštitu i utehu.
U svetu prepunom brzine i materijalizma, krst, kao simbol vere, predstavlja tihi poziv na duhovnost i uzdizanje iznad svakodnevnih iskušenja. Vernici ga nose oko vrata, postavljaju u domovima, koriste u molitvi, ali i prilikom pravljenja znaka krsta — svaki od ovih trenutaka nosi duboko ukorenjeno značenje, daleko više od samog čina.
Shutterstock
U momovim krst očično zauzima mesto kod ulaznih vrata ili u kutku gde su ikone
Nošenje krsta na grudima nije samo običaj, već živi izraz predanosti Hristu i Njegovoj žrtvi na Golgoti. Ovaj mali simbol, koji često prolazi neopaženo u očima drugih, za vernika postaje štit protiv nevidljivih neprijatelja — simbol borbe protiv zla i podsećanje na milost koju Bog svakodnevno izliva na čoveka. „Krstom zaštićeni protivimo se vražjim zamkama,“ govore stare crkvene pesme, podsećajući da u ovom simbolu leži snaga koja nadilazi vidljive svetove.
Pravljenje znaka krsta, često smatrano tek formalnošću ili starinskim običajem, zapravo predstavlja molitvu u pokretu. Svaki dodir prstima čela, srca i ramena ima svoje značenje. To je akt predanja sebe Gospodu, osvećivanja svog uma, duše i tela, kao i priznanje Svetog Trojstva — Oca, Sina i Svetog Duha. „Ruka koja pravi znak krsta postaje oružje koje vodi dušu u božansku svetlost,“ piše Sveti Jovan Damaskin. U toj jednostavnoj radnji vernik nalazi utehu i snagu, a sile tame drhte i udaljuju se, nesposobne da se suprotstave svetosti tog čina.
Shutterstock
Duhovnici često ističu - gde je krst, tu su i anđeli
U domu, krst zauzima centralno mesto kao simbol zaštite. Mnogi vernici ga postavljaju iznad ulaznih vrata ili na istaknuto mesto u prostoriji gde se okupljaju članovi porodice. Krst u domu nije samo dekoracija, već podsećanje na Božije prisustvo u svakom trenutku života. Vernici veruju da krst osvećuje prostor, donosi mir i udaljava sve što je nečisto. „Gde je krst, tu su i anđeli,“ često govore duhovnici, ističući njegovu ulogu u duhovnoj borbi svakodnevnog života.
Sveti Ignjatije Bogonosac, koji je spremno prihvatio mučeničku smrt u ime Hrista, pruža duboko inspirativan pogled na krst kao sredstvo spasenja. On kaže: „Neka me ništa ne privlači ni na zemlji, ni na nebesima, samo da zadobijem Hrista Isusa, Koji je razapet za mene. Krst Njegov je moje vaskrsenje.“ Ovim rečima Sveti Ignjatije jasno povezuje veru u krst sa nadom u večni život, podsećajući nas da je krst ne samo simbol stradanja, već i trijumfa nad smrću.
Schutterstock
Krst na brojanici
U svetu punom buke i zbunjenosti, krst ostaje tiha, ali moćna poruka ljubavi i vere. Kroz jednostavan čin pravljenja znaka krsta, nošenja svetog simbola ili postavljanja krsta u dom, pravoslavni vernici grade nevidljivi, ali čvrst most ka Bogu, štiteći se i pronalazeći snagu u svetlosti Hristove žrtve.
Neka krst, simbol spasenja, uvek bude izvor snage i svetlosti za svakog vernika, podsećajući nas da, bez obzira na sve što nas okružuje, Božija milost vodi naše korake i čuva našu dušu.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Vikar patrijarha Porfirija, episkop hvostanski, služio je liturgiju i predvodio slavsku litiju, poručivši vernicima da je Časni Krst simbol snage, vere i spasenja.
U Krstopoklonoj nedelji setimo se Svete carice Jelene, žene koja je od skromnih početaka postala simbol hrišćanskog spasenja, čineći Krst hrišćanskim znamenjem koje prevazilazi granice vremena.
Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme.
Jesenji Krstovdan donosi niz narodnih tradicija, ali samo iskrena molitva vodi ka Božjoj blagodati. Vernici često upadaju u zamku sujeverja, zaboravljajući da je snaga krsta daleko iznad svakog običaja ili predanja.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.