Jesenji Krstovdan donosi niz narodnih tradicija, ali samo iskrena molitva vodi ka Božjoj blagodati. Vernici često upadaju u zamku sujeverja, zaboravljajući da je snaga krsta daleko iznad svakog običaja ili predanja.
Praznik posvećen pronalasku Časnog krsta, u narodu poznatiji kao jesenji Krstovdan, duboko je ukorenjen u srpskoj pravoslavnoj tradiciji i obeležava se širom srpskih zemalja s posebnim običajima. Ovaj praznik podseća vernike na veliku silu Krsta Gospodnjeg, pod čijim se znamenjem vernici okupljaju u molitvi i skrušenosti. Međutim, kroz vekove su se razvili različiti običaji i verovanja koja, iako često prelepo ukorenjena u narodni duh, mogu zavesti neupućene i otvoriti vrata sujeverju.
Običaji koji prate ovaj praznik neretko se fokusiraju na prognoziranje vremena, plodnosti zemlje i zdravlja ljudi, ali u svemu tome ne sme se izgubiti iz vida prava suština – a to je molitva, poniznost pred Bogom i priznavanje sile Časnog krsta. Vernici treba da budu oprezni, da se ne prepuste iskušenju verovanja u neosnovane tradicije koje odvlače pažnju od suštinskog, jer samo molitva Krstu Gospodnjem i Hristu Spasitelju može doneti istinsku blagodat i zaštitu.
Schutterstock
Časni krst
U molitvi Časnom krstu, koja se izgovara na ovaj dan, krije se prava snaga i smisao praznika:
“Slava Gospode, Krstu Tvome Časnome! Neka vaskrsne Bog, i neka se razveju Njegovi neprijatelji, i neka beže od Lica Njegova oni koji ga mrze.
Neka iščeznu kao što iščezava dim, kao što se topi vosak na domaku ognja; tako neka izginu đavoli pred licem onih koji ljube Boga i osenjuju se krsnim znakom, i koji radosno govore: Raduj se, prečasni i životvorni Krste Gospodnji, koji progoniš đavole silom raspetog na tebi Gospoda našeg Isusa Hrista, koji je sišao u pakao i satro silu đavolsku, i koji nam je darovao tebe,
Krst Svoj Časni, za proganjanje svakog protivnika. Prečasni i životvorni Krste Gospodnji, pomaži mi uvek sa Svetom Vladarkom, Djevom Bogorodicom, i sa svima Svetima zanavek. Amin.”
Zato, na jesenji Krstovdan, pre nego što posegnemo za narodnim verovanjima, setimo se da je vera iznad svega molitva. U svetlosti Hristove žrtve, krst nije samo simbol, već živi svedok spasenja i snaga koja razvejava sile tame. Sujeverje nas odvaja od ove svetlosti, a molitva nas približava onom što je večno i božansko. Na krstu je raspet Hristos, koji nas je svojom smrću oslobodio od svakog straha i predrasude. Neka nam Časni krst uvek bude štit, a neka molitva bude naše najjače oružje.
U svetlosti vere, svako iskušenje, koliko god teško i bolno bilo, posmatra se kao deo puta, kao izazov koji duhovno oblikuje čoveka i približava ga Bogu.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Razlika između grešnika koji propada i pravednika koji se spasava samo je jedna: u odlučnosti, u tome da čovek postavi sebi zadatak i da reši da ne odstupa od one istine koju je izabrao, ističe otac Antonije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Molitva - kao vid komunikacije sa Bogom, anđelima i svecima, naša je direktna linija sa nebom, bilo da smo srećni, tužni, u problemu ili nam je život ispunjen i sve ide kako treba.
U vremenu kada se sve meri rezultatima, ocenama i brzinom napretka, možda najviše vredi podsetiti sebe – dete ne traži savršenog roditelja, već prisutnog.
U svetlosti vere, svako iskušenje, koliko god teško i bolno bilo, posmatra se kao deo puta, kao izazov koji duhovno oblikuje čoveka i približava ga Bogu.
Razlika između grešnika koji propada i pravednika koji se spasava samo je jedna: u odlučnosti, u tome da čovek postavi sebi zadatak i da reši da ne odstupa od one istine koju je izabrao, ističe otac Antonije.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.