Jesenji Krstovdan donosi niz narodnih tradicija, ali samo iskrena molitva vodi ka Božjoj blagodati. Vernici često upadaju u zamku sujeverja, zaboravljajući da je snaga krsta daleko iznad svakog običaja ili predanja.
Praznik posvećen pronalasku Časnog krsta, u narodu poznatiji kao jesenji Krstovdan, duboko je ukorenjen u srpskoj pravoslavnoj tradiciji i obeležava se širom srpskih zemalja s posebnim običajima. Ovaj praznik podseća vernike na veliku silu Krsta Gospodnjeg, pod čijim se znamenjem vernici okupljaju u molitvi i skrušenosti. Međutim, kroz vekove su se razvili različiti običaji i verovanja koja, iako često prelepo ukorenjena u narodni duh, mogu zavesti neupućene i otvoriti vrata sujeverju.
Običaji koji prate ovaj praznik neretko se fokusiraju na prognoziranje vremena, plodnosti zemlje i zdravlja ljudi, ali u svemu tome ne sme se izgubiti iz vida prava suština – a to je molitva, poniznost pred Bogom i priznavanje sile Časnog krsta. Vernici treba da budu oprezni, da se ne prepuste iskušenju verovanja u neosnovane tradicije koje odvlače pažnju od suštinskog, jer samo molitva Krstu Gospodnjem i Hristu Spasitelju može doneti istinsku blagodat i zaštitu.
Jesenji Krstovdan donosi niz narodnih tradicija, ali samo iskrena molitva vodi ka Božjoj blagodati. Vernici često upadaju u zamku sujeverja, zaboravljajući da je snaga krsta daleko iznad svakog običaja ili predanja.
Sve učestalija zastupljenost tradicionalnih imena u velikim svetskim gradovima oslikava promene u demografskoj slici i rast kulturne raznolikosti u urbanim sredinama.
Crkveni propisi kroz vekove nude smernice za pravi trenutak obavljanja Svete tajne krštenja. Iako roditelji često bivaju u nedoumici, crkveno učenje donosi jasnoću i sigurnost u donošenju te odluke.
Religija.rs vas poziva da kroz svoje fotografije zabeležite najvažniji trenutak hrišćanskog života i osvojite zlatne darove koji, pored materijalne, nose i duhovnu vrednost, jer doprinose očuvanju bogate pravoslavne tradicije.
Starešina Hrama Svete Trojice u naselju Mudrakovac, protojerej Ivan Cvetković, ovu svetiteljku smatra zaštitnicom kruševačkog kraja i ističe da svakome ko se njoj molitveno obraća - ona preobilno daruje milost Božju.
Ikonopisanje je više od umetnosti - to je duhovni čin kroz koji se projavljuje božanska prisutnost. Episkop novobrdski za Religiju pripoveda o svom iskustvu u ikonopisanju i dubokoj vezi između vere i umetnosti.
Svedočanstvo o neobičnom događaju iz Banja Luke širi se društvenim mrežama. U domu ove porodice molitve su iznedrile čudo, dok ikona Bogorodice Trojručice i dalje mirotoči.
Nedavna dešavanja u Trsteniku potvrđuju da problemi u vezi sa pravom na slobodan izbor učenika i dalje traju, uprkos upozorenjima SPC i naporima državnih organa da se spreči neprihvatljivo ponašanje predstavnika nekih školskih ustanova.
Rođenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih praznika u pravoslavlju, i zato ovaj dan treba dočekati dostojno, uz iskrene molitve, tražeći duhovnu snagu i mir.
Jedan od najznačajnijih praznika u srpskom pravoslavnom kalendaru nosi poruku o hrabrosti, veri i mučeništvu svetitelja koji je svedočio istinu čak i po cenu života.
Praznik Uspenja Presvete Bogorodice donosi poseban trenutak za svaku dušu koja traži utehu. Zato je važno izgovoriti ove reči molitve i tropara čistog srca, s verom i nadom da vas one mogu blagosloviti.
Crkveni propisi kroz vekove nude smernice za pravi trenutak obavljanja Svete tajne krštenja. Iako roditelji često bivaju u nedoumici, crkveno učenje donosi jasnoću i sigurnost u donošenju te odluke.
Sveti Teofan nas podseća na važnost samoposmatranja i duhovnog napredovanja kako bismo se oslobodili mračnih uticaja. On ističe da je ključna borba sa sopstvenim slabostima i strastima, a ne samo spoljašnje delovanje zlih duhova.
Prema učenjima svetih otaca, patnja može postati sredstvo za duhovno pročišćenje i rast. Kroz primere svetaca, poput Svetog Nektarija i Svetog Avgustina, otkrivamo da nevolja nije samo teret, već i poziv na ljubav i zajedništvo s Bogom.
Vladika niški Arsenije zamonašio je aprila 2021. godine igumaniju Temačkog manastira mati Efrosiniju u treći i najviši stepen monaštva Veliku shimu. Ovaj najviši stepen monaštva sleduje nakon Čina odevanja rase i kamilavke i Čina male shime.
Unuka narodnog heroja, rođena u pravoslavnoj porodici, suočila se sa duhovnom prazninom koja ju je navela na drastičnu promenu vere. Odluka da napusti Srbiju i započne novi život u Jordanu oblikovala je njen dalji put.
Na prostoru bogatom istorijom i obeleženim stradanjem, osveštan je Skit Svetih Joakima i Ane, koji će postati ženski manastir, oživljavajući zaboravljene korene duhovnosti.
Uprkos ruševinama i stalnim borbenim dejstvima, monasi i monahinje iz Manastira Svetog Nikolaja nastavljaju bogosluženja, oslanjajući se na veru i molitvu. Monahinja Zosima uz igumaniju Anu, obilaže braću i sestre na ratištu i poručuje da kako što strada čovek koji vodi grešan život, isti je slučaj i sa društvom.