Jesenji Krstovdan donosi niz narodnih tradicija, ali samo iskrena molitva vodi ka Božjoj blagodati. Vernici često upadaju u zamku sujeverja, zaboravljajući da je snaga krsta daleko iznad svakog običaja ili predanja.
Praznik posvećen pronalasku Časnog krsta, u narodu poznatiji kao jesenji Krstovdan, duboko je ukorenjen u srpskoj pravoslavnoj tradiciji i obeležava se širom srpskih zemalja s posebnim običajima. Ovaj praznik podseća vernike na veliku silu Krsta Gospodnjeg, pod čijim se znamenjem vernici okupljaju u molitvi i skrušenosti. Međutim, kroz vekove su se razvili različiti običaji i verovanja koja, iako često prelepo ukorenjena u narodni duh, mogu zavesti neupućene i otvoriti vrata sujeverju.
Običaji koji prate ovaj praznik neretko se fokusiraju na prognoziranje vremena, plodnosti zemlje i zdravlja ljudi, ali u svemu tome ne sme se izgubiti iz vida prava suština – a to je molitva, poniznost pred Bogom i priznavanje sile Časnog krsta. Vernici treba da budu oprezni, da se ne prepuste iskušenju verovanja u neosnovane tradicije koje odvlače pažnju od suštinskog, jer samo molitva Krstu Gospodnjem i Hristu Spasitelju može doneti istinsku blagodat i zaštitu.
Schutterstock
Časni krst
U molitvi Časnom krstu, koja se izgovara na ovaj dan, krije se prava snaga i smisao praznika:
“Slava Gospode, Krstu Tvome Časnome! Neka vaskrsne Bog, i neka se razveju Njegovi neprijatelji, i neka beže od Lica Njegova oni koji ga mrze.
Neka iščeznu kao što iščezava dim, kao što se topi vosak na domaku ognja; tako neka izginu đavoli pred licem onih koji ljube Boga i osenjuju se krsnim znakom, i koji radosno govore: Raduj se, prečasni i životvorni Krste Gospodnji, koji progoniš đavole silom raspetog na tebi Gospoda našeg Isusa Hrista, koji je sišao u pakao i satro silu đavolsku, i koji nam je darovao tebe,
Krst Svoj Časni, za proganjanje svakog protivnika. Prečasni i životvorni Krste Gospodnji, pomaži mi uvek sa Svetom Vladarkom, Djevom Bogorodicom, i sa svima Svetima zanavek. Amin.”
Zato, na jesenji Krstovdan, pre nego što posegnemo za narodnim verovanjima, setimo se da je vera iznad svega molitva. U svetlosti Hristove žrtve, krst nije samo simbol, već živi svedok spasenja i snaga koja razvejava sile tame. Sujeverje nas odvaja od ove svetlosti, a molitva nas približava onom što je večno i božansko. Na krstu je raspet Hristos, koji nas je svojom smrću oslobodio od svakog straha i predrasude. Neka nam Časni krst uvek bude štit, a neka molitva bude naše najjače oružje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave ističe da krst u automobilu može biti izraz vere, ali ne i amajlija, dok bezbednost vozača uvek mora biti na prvom mestu.
Veliki ruski svetitelj govorio je da krsni znak nije običan pokret ruke, već molitva, zaštita i svedočanstvo pripadnosti Hristu, zbog čega vernik treba da mu pristupa sa pažnjom, strahopoštovanjem i živom verom.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.