Vikar patrijarha Porfirija, episkop hvostanski, služio je liturgiju i predvodio slavsku litiju, poručivši vernicima da je Časni Krst simbol snage, vere i spasenja.
Na praznik Vozdviženja Časnog Krsta – Krstovdan, 27. septembra 2025. godine, gradska opština Zemun molitveno je proslavila svoju zavetnu slavu, u duhu pravoslavne tradicije i sabornosti.
Svetom Liturgijom u crkvi Svetog Nikolaja Mirlikijskog načalstvovao je Preosvećeni Episkop hvostanski g. Aleksej, vikar Patrijarha srpskog, koji je okupljenim vernicima predvodio molitvu i podsetio na duboko duhovno značenje ovog praznika.
Foto: SPC
Slavski kolač
Liturgija i molitveni duh slave Zemuna
Nakon liturgije usledila je svenarodna slavska litija centralnim ulicama Zemuna, koja je kulminirala kod zdanja Opštine Zemun, gde je vladika Aleksej blagoslovio slavski kolač i uputio prigodnu besedu okupljenima.
– Čestitam slavu i prenosim pozdrave našeg Patrijarha Porfirija, koga ja predstavljam danas ovde – rekao je vladika Aleksej. – Radujem se što sam u ovoj divnoj istorijskoj opštini, na dan Vozdviženja Časnog Krsta, praznika koji treba da probudi svakog od nas, da ispita da li smo svoj lični krst podigli onako kako treba – da sveti, jer krst je sveti.
Foto: SPC
Litija u Zemunu na dan zavetne slave
Krst – simbol spasenja i snage vere
Vladika je istakao da je krst putokaz i stožar, simbol i suština spasenja:
– Bez Časnog Krsta nema spasenja. Tako je i Sveti vladika Nikolaj divno rekao u svojoj pesmi: krst je sila i znamenje, krst je spasenja. Ovim znakom, u koji se mnogi spotiču, ja želim svima vama spasenje i besmrtno Carstvo Božije, koje počinje još ovde na zemlji – poručio je vladika Aleksej, upućujući reči zahvalnosti predsedniku Opštine Zemun, saradnicima i svim okupljenima, ali i onima koji iz opravdanih razloga nisu mogli da prisustvuju.
Slava Zemuna na Krstovdan još jednom je pokazala koliko je duboka veza zajednice sa svojom tradicijom i verom, a prisustvo episkopa Alekseja donelo je okupljenima duhovnu pouku o snazi i značenju Časnog Krsta u svakodnevnom životu.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Praznik Meskel okuplja hiljade vernika Eritrejske pravoslavne crkve, koji proslavljaju praznik posvećen pronalasku Časnog Krsta i duhovnu snagu hrišćanske tradicije.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
U Krstopoklonoj nedelji setimo se Svete carice Jelene, žene koja je od skromnih početaka postala simbol hrišćanskog spasenja, čineći Krst hrišćanskim znamenjem koje prevazilazi granice vremena.
Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.
Episkop novobrdski poručio je da kosovski zavet Svetog kneza Lazara nije poziv na sukob, već svedočanstvo vere, ljubavi i dostojanstvenog čuvanja onoga što je povereno kroz vekove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.