Vikar patrijarha Porfirija, episkop hvostanski, služio je liturgiju i predvodio slavsku litiju, poručivši vernicima da je Časni Krst simbol snage, vere i spasenja.
Na praznik Vozdviženja Časnog Krsta – Krstovdan, 27. septembra 2025. godine, gradska opština Zemun molitveno je proslavila svoju zavetnu slavu, u duhu pravoslavne tradicije i sabornosti.
Svetom Liturgijom u crkvi Svetog Nikolaja Mirlikijskog načalstvovao je Preosvećeni Episkop hvostanski g. Aleksej, vikar Patrijarha srpskog, koji je okupljenim vernicima predvodio molitvu i podsetio na duboko duhovno značenje ovog praznika.
Foto: SPC
Slavski kolač
Liturgija i molitveni duh slave Zemuna
Nakon liturgije usledila je svenarodna slavska litija centralnim ulicama Zemuna, koja je kulminirala kod zdanja Opštine Zemun, gde je vladika Aleksej blagoslovio slavski kolač i uputio prigodnu besedu okupljenima.
– Čestitam slavu i prenosim pozdrave našeg Patrijarha Porfirija, koga ja predstavljam danas ovde – rekao je vladika Aleksej. – Radujem se što sam u ovoj divnoj istorijskoj opštini, na dan Vozdviženja Časnog Krsta, praznika koji treba da probudi svakog od nas, da ispita da li smo svoj lični krst podigli onako kako treba – da sveti, jer krst je sveti.
Foto: SPC
Litija u Zemunu na dan zavetne slave
Krst – simbol spasenja i snage vere
Vladika je istakao da je krst putokaz i stožar, simbol i suština spasenja:
– Bez Časnog Krsta nema spasenja. Tako je i Sveti vladika Nikolaj divno rekao u svojoj pesmi: krst je sila i znamenje, krst je spasenja. Ovim znakom, u koji se mnogi spotiču, ja želim svima vama spasenje i besmrtno Carstvo Božije, koje počinje još ovde na zemlji – poručio je vladika Aleksej, upućujući reči zahvalnosti predsedniku Opštine Zemun, saradnicima i svim okupljenima, ali i onima koji iz opravdanih razloga nisu mogli da prisustvuju.
Slava Zemuna na Krstovdan još jednom je pokazala koliko je duboka veza zajednice sa svojom tradicijom i verom, a prisustvo episkopa Alekseja donelo je okupljenima duhovnu pouku o snazi i značenju Časnog Krsta u svakodnevnom životu.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Malahija po starom kalendaru i Časne verige Svetog apostola Petra po novom. Katolici proslavljaju Svetog Marcela, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Praznik Meskel okuplja hiljade vernika Eritrejske pravoslavne crkve, koji proslavljaju praznik posvećen pronalasku Časnog Krsta i duhovnu snagu hrišćanske tradicije.
U Krstopoklonoj nedelji setimo se Svete carice Jelene, žene koja je od skromnih početaka postala simbol hrišćanskog spasenja, čineći Krst hrišćanskim znamenjem koje prevazilazi granice vremena.
Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme.
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
Posle poruka bivšeg reisu-l-uleme i ideje o takozvanoj „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski bez uvijanja govori o manipulacijama, prećutanim stratištima i opasnom prekrajanju istorije.
Na praznik Obrezanja Gospodnjeg i u dan posvećen Svetom Vasiliju Velikom, liturgija u Beogradu donela je poruku o „obrezanju srca“, unutrašnjoj promeni i hrišćanskom životu koji ne počinje u običaju, već u čoveku samom.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
Životna drama Čeha koji je postao monah srpske carske lavre i u gomili zaboravljenih rukopisa pronašao Miroslavljevo jevanđelje – priča o veri, istrajnosti i otkriću koje je promenilo srpsku kulturu.