Vikar patrijarha Porfirija, episkop hvostanski, služio je liturgiju i predvodio slavsku litiju, poručivši vernicima da je Časni Krst simbol snage, vere i spasenja.
Na praznik Vozdviženja Časnog Krsta – Krstovdan, 27. septembra 2025. godine, gradska opština Zemun molitveno je proslavila svoju zavetnu slavu, u duhu pravoslavne tradicije i sabornosti.
Svetom Liturgijom u crkvi Svetog Nikolaja Mirlikijskog načalstvovao je Preosvećeni Episkop hvostanski g. Aleksej, vikar Patrijarha srpskog, koji je okupljenim vernicima predvodio molitvu i podsetio na duboko duhovno značenje ovog praznika.
Foto: SPC
Slavski kolač
Liturgija i molitveni duh slave Zemuna
Nakon liturgije usledila je svenarodna slavska litija centralnim ulicama Zemuna, koja je kulminirala kod zdanja Opštine Zemun, gde je vladika Aleksej blagoslovio slavski kolač i uputio prigodnu besedu okupljenima.
– Čestitam slavu i prenosim pozdrave našeg Patrijarha Porfirija, koga ja predstavljam danas ovde – rekao je vladika Aleksej. – Radujem se što sam u ovoj divnoj istorijskoj opštini, na dan Vozdviženja Časnog Krsta, praznika koji treba da probudi svakog od nas, da ispita da li smo svoj lični krst podigli onako kako treba – da sveti, jer krst je sveti.
Foto: SPC
Litija u Zemunu na dan zavetne slave
Krst – simbol spasenja i snage vere
Vladika je istakao da je krst putokaz i stožar, simbol i suština spasenja:
– Bez Časnog Krsta nema spasenja. Tako je i Sveti vladika Nikolaj divno rekao u svojoj pesmi: krst je sila i znamenje, krst je spasenja. Ovim znakom, u koji se mnogi spotiču, ja želim svima vama spasenje i besmrtno Carstvo Božije, koje počinje još ovde na zemlji – poručio je vladika Aleksej, upućujući reči zahvalnosti predsedniku Opštine Zemun, saradnicima i svim okupljenima, ali i onima koji iz opravdanih razloga nisu mogli da prisustvuju.
Slava Zemuna na Krstovdan još jednom je pokazala koliko je duboka veza zajednice sa svojom tradicijom i verom, a prisustvo episkopa Alekseja donelo je okupljenima duhovnu pouku o snazi i značenju Časnog Krsta u svakodnevnom životu.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Na praznik Blage Marije mitropolit Atanasije osveštao je zemljište za budući hram i poručio da će ova svetinja biti svedočanstvo Hristove pobede nad smrću i mesto okupljanja budućih pokolenja.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.