POGLEDAJTE KAKO PRAVOSLAVCI U ETIOPIJI PROSLAVLJAJU KRSTOVDAN: Vatra, igra i pesma u čast Časnog krsta
Tradicije hrišćanske vere na dva kontinenta: dok Etiopljani slave uz plamen, Srbi praznuju u molitvi i postu, ujedinjeni istom svetinjom.
Praznik Meskel okuplja hiljade vernika Eritrejske pravoslavne crkve, koji proslavljaju praznik posvećen pronalasku Časnog Krsta i duhovnu snagu hrišćanske tradicije.
U Asmari, glavnom gradu Eritreje, obeležen je praznik Meskel, posvećen pronalasku Časnog Krsta u IV veku. Proslava se održava 27. ili 28. septembra i predstavlja duboko duhovno iskustvo za vernike Eritrejske pravoslavne crkve.
Asmara se nalazi na planinskoj visoravni u unutrašnjosti Eritreje, na oko 2.325 metara nadmorske visine, približno 50 km udaljena od obale Crvenog mora. Njena visinska pozicija daje umerenu klimu i pogodnu atmosferu za okupljanje vernika na trgu Bahti Meskerem.
Centralni deo proslave čini paljenje velike vatre, poznate kao Demera, koja simbolizuje dim koji je, prema predanju, vodio caricu Jelenu do mesta gde je pronalaska Krsta Gospodnjeg. Đakon nadgleda paljenje, dok okupljeni vernici prisustvuju sa molitvom i poštovanjem. Nakon što vatra sagori, vernici prikupljaju pepeo i njime se krste na čelu, znak pokajanja i duhovnog obnavljanja.
Proslava praznika Meskel u Eritreji spaja liturgijsku i narodnu tradiciju. Crkveni horovi i molitveni pev, uz plamenove malih baklji, poznatih kao “hoye hoye”, podsećaju vernike na značaj Krsta u svakodnevnom životu. Meskel ima paralelu sa praznikom jesenji Krstovdan koji se u Srpskoj pravoslavnoj crkvi obeležava 27. septembra, i poziva vernike na pokajanje, molitvu i duhovnu obnovu.
Dok se Demera dimi na trgu Bahti Meskerem, okupljeni vernici svedoče kontinuitet vere i tradicije, prenoseći sećanje na pronalaženje Časnog Krsta i snagu hrišćanske duhovnosti iz vekova u vek.
Tradicije hrišćanske vere na dva kontinenta: dok Etiopljani slave uz plamen, Srbi praznuju u molitvi i postu, ujedinjeni istom svetinjom. Vikar patrijarha Porfirija, episkop hvostanski, služio je liturgiju i predvodio slavsku litiju, poručivši vernicima da je Časni Krst simbol snage, vere i spasenja.
Demera – simbol vere i pronalaska Časnog Krsta
Meskel i Vozdviženje Časnog Krsta
Snaga vere kroz vekove
POGLEDAJTE KAKO PRAVOSLAVCI U ETIOPIJI PROSLAVLJAJU KRSTOVDAN: Vatra, igra i pesma u čast Časnog krsta
“O KRST SE MNOGI SPOTIČU, A ON JE JEDINI PUTOKAZ KA SPASENJU”: Snažna poruka vladike Alekseja na zavetnoj slavi Zemuna
Porodica se ne čuva velikim rečima, već svakodnevnom brigom, ljubavlju i spremnošću da čovek najpre menja sebe, a ne druge.
Dete koje ne nauči šta su čast, zahvalnost, trpljenje i dobrota, teško će pronaći mir čak i ako poseduje sve ovozemaljsko.
Crkveni Tipik određuje i dane kada se opelo ne služi.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.